Nemirna Kirgizija

30.март 2005. Boris Varga

Ruže, narandže i tulipani

U bivšim sovjetskim republikama Gruziji, Ukrajini i Kirgiziji za nešto više od godinu dana opozicija je svrgnula režime s prepoznatljivim scenarijem – putem takozvanih mirnih revolucija

Kjoto protokol

24.фебруар 2005. Slobodan Bubnjević

Odlaganje toplotne drame

Međunarodni sporazum koji će u poslednji čas pokušati da spase svet i zaustavi proces globalnog zagrevanja najzad je stupio na snagu

Bušova doktrina, drugi čin

26.јануар 2005. Slobodanka Ast

Govori tiho i nosi – veliki štap

Predsednik SAD je nedvosmisleno poručio da u svom drugom mandatu neće biti lame duck , "ćopavi patak", kako u žargonu Amerikanci zovu odlazećeg političara: nastaviće sa radikalnim potezima i na međunarodnom i na domaćem planu

Humanitarna katastrofa u Sudanu

29.јул 2004. Sonja Kovacs

Rasna linija razdvajanja

Pet hiljada britanskih vojnika biće poslato u Sudan. Dvadeset pet ministara Evropske Unije sanksionisaće sudansku vladu, papa će se pomoliti za žrtve i prognane, a Ujedinjene nacije će insistirati na razoružavanju paravojnih grupa. I ovog puta kasno

Irak – američki izazov

01.јул 2004. Nir Rosen

Radikalizacija umesto demokratije

Unutar samog Iraka narod je naučio da bude strpljiviji. Posmatra i čeka šta će uraditi Amerikanci. I sve je više onih koji ulaze u pokret otpora. Suniti i šiiti, nekad na ivici građanskog rata, sada su ujedinjeni, u opoziciji u odnosu na okupatore, dok njihove policije razmenjuju reči ohrabrenja i namirnice

Sudan

23.јун 2004. Marko Savić

Jedan rat završen, drugi tek počinje

Prekid svih neprijateljstava, koji bi verovatno bio potpisan u Vašingtonu, predstavljao bi veliku diplomatsku pobedu Bušove administracije. Amerika je zato pokušala da pod pretnjom ponovnog uvođenja sankcija, privoli predsednika Omara al Bašira na ponovni prekid vatre sa pobunjenicima

Proslava najdužeg dana

09.јун 2004. Frano Cetinić

Zbogom (staro) oružje!

Ova verovatno poslednja okrugla godišnjica savezničkog iskrcavanja u Normandiji po mnogo čemu je, i uveliko, nadmašila sve dosadašnje jubileje

Proslava u Normandiji

02.јун 2004. Frano Cetinić

Dan D – 60 godina kasnije

Prisustvo kancelara Gerharda Šredera stubokom mijenja karakter proslave, koja više nije skup "pobjednika", već i prilika da se očituje " evropsko bratstvo, da se pruži evropska ruka, kako bi se definitivno okrenula stranica sukoba". I dolazak Vladimira Putina je znakovit, jer je to ne samo priznanje odlučujuće uloge Crvene armije u pobjedi nad Trećim Rajhom, već i izraz promjene ruske (eks-sovjetske) historiografske pozicije koja "savezničkom iskrcavanju" nije pridavala veliko značenje

Iračka kriza

14.април 2004. Seška Stanojlović

Neslavna godišnjica

U krvavim sukobima koji su ušli u drugu sedmicu do sada su poginula 73 američka vojnika ( što je ukupni broj američkih žrtava od početka "iračke operacije" povećalo na blizu 700); istovremeno, u "gradu džamija" kako inače, nazivaju Faludžu, grad sedamdesetak kilometara zapadno od Bagdada, prema izveštajima agencija iz lokalnih bolnica, poginulo je više od 600 Iračana, dok ih je ranjeno više od 1000

Avganistan

25.септембар 2003. S. Ast

Šta čeka srpskog žandara

Akcija "Pretraži i uništi" Severne alijanse slomila je talibanski režim. Osama bin Laden i drugi najvažniji lideri Al kaide nisu pohvatani i u zemlji je ostala "maksimalna pometnja". Prema zvaničnim američkim podacima, Avganistan je danas ponovo najveći prozvođač opijuma i hašiša na svetu

Rat u Iraku

04.септембар 2003. Slobodanka Ast

Herbarijum masovne obmane

Zašto su američki propagandisti izmišljali horor priče o Sadamovom režimu kada je bilo toliko istinitih primera njegove zločinačke delatnosti? Zašto su slike sa ratišta u američkim medijima posebno retuširane

Bliski istok - Nova mirovna inicijativa

06.јун 2003. Slobodanka Ast

Kvartet velikih na delu

Suština mirovne mape je da se Izreal povuče sa teritorija osvojenih posle rata 1967, da se Palestinci radikalno obračunaju sa svojim terorističkim grupama i da na kraju – do 2005 – kao rezultat ovih istorijskih poteza, bude uspostavljena nezavisna država Palestina. Ovaj dugoočekivani dokument, koji je komponovao "veliki kvartet" – Ujedinjene nacije, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Rusija – nailazi na vrlo različite reakcije

Poslanici Bundestaga specijalno za "Vreme"

26.фебруар 2003. Slobodanska Ast

Evropeizacija korak po korak

"Nema sumnje da Sjedinjene Američke Države mogu da pobede u ratu protiv Iraka: ključno pitanje je da li mogu i da li su stvarno spremne i sposobne da pobede u miru, posle rata"

Smrt Đanija Anjelija

29.јануар 2003. Zoran Jevtović

Kraj jedne ere

Đani Anjeli bio vladar iz senke... bez poriva i potrebe da uđe u politiku. Njegovom smrću nije dovedena u pitanje samo privatna monarhija dinastije Anjeli. Završena je jedna era italijanskog kapitalizma, bazirana na velikim ljudima koji su sposobni da donesu velike odluke

Islam u domaćim medijima

22.јануар 2003. Ejub Štitkovac

Između korektnosti i negativnog naboja

Politički događaji ostavljaju malo prostora za vjerske teme. To, na neki način, "pošteđuje" pripadnike manjinskih vjerskih zajednica neprijatnih prozivki, ali ih istovremeno gura na marginu

Spomenici NATO intervencije

12.децембар 2002. Slobodan Kostić

Skrušeno dostojanstvo

Još se nije ni slegla prašina na spomeniku ustanicima u Karađorđevom parku, osušila boja na cerskom spomenu niti stegao malter na obeležju oslobodiocima Beograda, a već su počeli da niču novi spomenici u Beogradu, Valjevu, Grdelici, Aleksincu, Ćupriji, Varvarinu i drugim mestima. Nekad su se slavile velike pobede i slavne bitke, realne i izmišljene, sada se podižu spomenici žrtvama i porazima, neprijatno stvarnim

Kongres Komunističke partije Kine

22.новембар 2002. Seška Stanojlović

Novi čovek na crvenom tronu

Hijerarhijski uspon četvrte generacije, odnosno mirni silazak sa scene treće, svojevrsna je poruka međunarodnoj javnosti (a tako je i shvaćena) o političkoj stabilnosti i unutrašnjem jedinstvu u zemlji, što će i dalje biti okvir uspešnog ekonomskog razvoja

Dodatak:

10.јул 2002. Redakcija Vremena

Kuda idu Srbija i Crna Gora

U organizaciji "Fridrih Ebert fondacije" i nedeljnika "Vreme" 26. juna održana je tribina pod naslovom "Kuda idu Srbija i Crna Gora". Tribina s istim naslovom održana je u oktobru 2001. godine i želja organizatora bila je da okupimo iste učesnike. Nažalost, to nije bilo mogućno jer su neki od njih na dan održavanja tribine bili angažovani kao članovi Komisije za ustavna pitanja. Gosti tribine su bili gospoda Slobodan Samardžić, savetnik predsednika Jugoslavije Vojislava Koštunice za politička pitanja, Zoran Knežević, član Izvršnog odbora Socijalističke narodne partije Crne Gore, Vuk Minić, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore, Milan St. Protić, predsednik Političkog saveta Demohrišćanske stranke Srbije, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i Nebojša Medojević iz podgoričkog Centra za tranziciju. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme". Razgovor koji objavljujemo u ovom dodatku tek je neznatno skraćen u odnosu na ono što je izrečeno u Studentskom kulturnom centru u Beogradu. Učesnici nisu naknadno autorizovali svoja izlaganja. Oprema teksta je redakcijska

Osiromašeni uranijum – A-bomba XXI veka(1)

Koliko nismo pogođeni ili Balkanski sindrom

Od sredine devedesetih, zastrašujuće posledice primene municije sa osiromašenim uranijumom izazivaju sve više nedoumica. "Vreme" će u narednim bojevima pokušati da što potpunije prikaže taj problem, već nazvan "atomska bomba XXI veka"

Vreme izazova

18.април 2002. Redakcija Vremena

KOS i DOS

U organizaciji nedeljnika "Vreme" i fondacije "Friedrich Ebert", održana je tribina "KOS i DOS" u utorak 2. aprila 2002. u 17 sati u Studentskom kulturnom centru. Učesnici tribine bili su pukovnik u penziji Arsenije Stanković, vojni analitičar agencije VIP Aleksandar Radić, pomoćnik saveznog ministra unutrašnjih poslova Dragan Šutanovac i voditelj, novinar "Vremena" Miloš Vasić

Bliskoistočna kriza

17.април 2002. Berta Zekić-Belson

Bez Šarona i bez Arafata

Izraelski politički analitičari procenjuju da uspeh Pauelove posete zavisi u prvom redu od uspeha njegovih susreta s umerenim arapskim liderima