Američka raskršća

25.мај 2006. Slobodanka Ast

Fukujama protiv Buša

U svojoj najnovijoj knjizi poznati američki filozof pedantno, ciglu po ciglu, ruši čitavu Bušovu stratešku tvrđavu: od veze Al kaide i Sadama Huseina do oružja za masovno uništenje

Predvorje azijskog kontinenta

03.мај 2006. Boris Varga

Potraga za saveznicima

Zvanični Baku ponudio je da bude posrednik u aktuelnoj "iranskoj krizi", preuzimajući na taj način ulogu neke vrste medijatora za strane zainteresovane u odmeravanju političkih uticaja u regionu

Amerika na Kubi

Zatvorite Gvantanamo

Upravo je objavljeno 5000 stranica o strahotama tokom saslušanja zatočenika: da li će otupeti ovaj institucionalizovani teror u ratu protiv terorizma, da li će pod pritiskom svetske javnosti početi da se rešava status zatvorenika za koje trenutno ne važe nikakvi zakoni

Nagorno Karabah

15.фебруар 2006. Boris Varga

Rizici autonomije

U Parizu je propao još jedan pokušaj mirovnih pregovora uz posredovanje Evropske unije između Jermenije i Azerbejdžana o budućem statusu Nagorno Karabaha. Konflikt na Južnom Kavkazu oko Nagorno Karabaha traje već 18 godina, a nepromenjive pozicije i samouverenost Jerevana i Bakua podsećaju na političku hrabrost iz "hladnog rata"

Zatezanje na Bliskom istoku

27.октобар 2005. Marko Savić

Sirijski otisci u Bejrutu

Posle atentata analitičari su bili saglasni da je najverovatnije reč o akciji neke obaveštajne službe i isključili svaku mogućnost da je u pitanju teroristički napad, jer je Hariri imao jako obezbeđenje, a način na koji je atentat izveden ukazuje da je on dugo bio praćen, i verovatno prisluškivan. Sirija je bila najlogičniji izbor za prvog i jedinog osumnjičenog

Dosije - Cena nafte

05.октобар 2005. Sijka Pištolova

Atomima i vetrenjačama protiv naftnih magnata

Kina i SAD već su pripremile projekat za odbranu od preskupih barela, u kome dominira izgradnja nuklearki. Evropska unija takođe ima spremljen odbrambeni plan, u kome se oslanja na alternativne izvore, ali i na atome. Ministarstvo energetike ignoriše naftnu krizu, u najmanju ruku kao da je Srbija članica OPEC-a, iako ćemo samo za ovu godinu potrošiti preko 620 miliona dolara više za uvoz nafte

Evropa i Turska

29.септембар 2005. Duška Anastasijević

Korak ka Bosforu

Baš kao što je za tango potrebno dvoje, i ceo ples Brisela sa Ankarom otvorio je niz gorućih pitanja o identitetu, misiji i viziji čitavog evropskog projekta. Kao što je Brisel primorao Tursku da se duboko zagleda u sebe, tako je Turska primorala EU na sličan proces introspekcije. Gde su joj granice, kuda je pošla, kakvu ulogu želi da igra u svetu? Ceremonija 3. oktobra zapravo je zgodan povod da se krene u potragu za odgovorima

Bušova doktrina, drugi deo

07.јул 2005. Slobodanka Ast

Povratak umerene Amerike

Ispitivanje javnog mnjenja pokazuje da je sadašnji stanovnik Bele kuće, posle Ričarda Niksona koji se "udavio" u vodama skandala Votergejt, najmanje popularan predsednik koji je osvojio drugi mandat. Jedinoj svetskoj velesili preti da se zaglibi u živo blato iračkog rata, velika nezaposlenost i neizvesna starost, smatraju Amerikanci

Bosna i Hercegovina

23.јун 2005. Tanja Topić

Ljetnje ludilo

Sigurno je da vanrednih izbora neće biti, najprije zbog toga što za njihovo raspisivanje i sprovođenje nema „tehničkih uslova"

Nemirna Kirgizija

30.март 2005. Boris Varga

Ruže, narandže i tulipani

U bivšim sovjetskim republikama Gruziji, Ukrajini i Kirgiziji za nešto više od godinu dana opozicija je svrgnula režime s prepoznatljivim scenarijem – putem takozvanih mirnih revolucija

Kjoto protokol

24.фебруар 2005. Slobodan Bubnjević

Odlaganje toplotne drame

Međunarodni sporazum koji će u poslednji čas pokušati da spase svet i zaustavi proces globalnog zagrevanja najzad je stupio na snagu

Bušova doktrina, drugi čin

26.јануар 2005. Slobodanka Ast

Govori tiho i nosi – veliki štap

Predsednik SAD je nedvosmisleno poručio da u svom drugom mandatu neće biti lame duck , "ćopavi patak", kako u žargonu Amerikanci zovu odlazećeg političara: nastaviće sa radikalnim potezima i na međunarodnom i na domaćem planu

Humanitarna katastrofa u Sudanu

29.јул 2004. Sonja Kovacs

Rasna linija razdvajanja

Pet hiljada britanskih vojnika biće poslato u Sudan. Dvadeset pet ministara Evropske Unije sanksionisaće sudansku vladu, papa će se pomoliti za žrtve i prognane, a Ujedinjene nacije će insistirati na razoružavanju paravojnih grupa. I ovog puta kasno

Irak – američki izazov

01.јул 2004. Nir Rosen

Radikalizacija umesto demokratije

Unutar samog Iraka narod je naučio da bude strpljiviji. Posmatra i čeka šta će uraditi Amerikanci. I sve je više onih koji ulaze u pokret otpora. Suniti i šiiti, nekad na ivici građanskog rata, sada su ujedinjeni, u opoziciji u odnosu na okupatore, dok njihove policije razmenjuju reči ohrabrenja i namirnice

Sudan

23.јун 2004. Marko Savić

Jedan rat završen, drugi tek počinje

Prekid svih neprijateljstava, koji bi verovatno bio potpisan u Vašingtonu, predstavljao bi veliku diplomatsku pobedu Bušove administracije. Amerika je zato pokušala da pod pretnjom ponovnog uvođenja sankcija, privoli predsednika Omara al Bašira na ponovni prekid vatre sa pobunjenicima

Proslava najdužeg dana

09.јун 2004. Frano Cetinić

Zbogom (staro) oružje!

Ova verovatno poslednja okrugla godišnjica savezničkog iskrcavanja u Normandiji po mnogo čemu je, i uveliko, nadmašila sve dosadašnje jubileje

Proslava u Normandiji

02.јун 2004. Frano Cetinić

Dan D – 60 godina kasnije

Prisustvo kancelara Gerharda Šredera stubokom mijenja karakter proslave, koja više nije skup "pobjednika", već i prilika da se očituje " evropsko bratstvo, da se pruži evropska ruka, kako bi se definitivno okrenula stranica sukoba". I dolazak Vladimira Putina je znakovit, jer je to ne samo priznanje odlučujuće uloge Crvene armije u pobjedi nad Trećim Rajhom, već i izraz promjene ruske (eks-sovjetske) historiografske pozicije koja "savezničkom iskrcavanju" nije pridavala veliko značenje

Iračka kriza

14.април 2004. Seška Stanojlović

Neslavna godišnjica

U krvavim sukobima koji su ušli u drugu sedmicu do sada su poginula 73 američka vojnika ( što je ukupni broj američkih žrtava od početka "iračke operacije" povećalo na blizu 700); istovremeno, u "gradu džamija" kako inače, nazivaju Faludžu, grad sedamdesetak kilometara zapadno od Bagdada, prema izveštajima agencija iz lokalnih bolnica, poginulo je više od 600 Iračana, dok ih je ranjeno više od 1000