Žene

09.mart 2022. Sonja Ćirić

Koliko znamenitih je među nama

Samo 5,3 odsto žena je svojim radom i stvaralaštvom ostavilo trag u Srbiji, i to više onih iz srednjeg veka nego iz dvadesetog, otkrio je Srpski biografski rečnik

Nemačka

09.mart 2022. Nemanja Rujević

Preko dva evra za litar goriva: Cena slobode i ljuti vozači

Cene goriva u Nemačkoj prešle su pshihološku barijeru od dva evra po litru i to bi mogao da bude tek početak udara na džep vozača. Ruska agresija na Ukrajinu i prateće sankcije poskupeće i grejanje. Alternative ruskim energentima su skupe i daleke. Ali to je, kako se sada govori, „cena slobode“

Pregled nedelje

04.mart 2022. Filip Švarm

Rusija nije Putin: Pravda za ruski narod

Kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija. A ovi što u Srbiji brane rusku invaziju nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Njima ama baš ništa ne znače Kandinski, Maljevič, Platonov, Stravinski. Mnogo su im bliži samodršci dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin

Komentar

03.mart 2022. Ivica Dobrić

Vučićevo priznanje ruske agresije: Izmaknute stolice i uznapredovala gangrena

Baklju Miloševićeve neslobode preuzeo je Vučić i nastavio da razara zemlju oslanjajući se na iste motive: ni on, dakle, ne razume šta se dešava u svetu, ili ne želi da razume. To što je, usred ukrajinske krize, priveden da se opredeli za svet, umesto za putinovski mrak, posledica je 1. njegove suštinske nesigurnosti, ili 2. puke trgovine za podršku još jednom mandatu za urnisanje Srbije

Ruska invazija

02.mart 2022. Andrej Ivanji

Ukrajina u plamenu

Rat se zahuktava, žrtve se mere u hiljadama, izbeglice u stotinama hiljada, kraj se ne nazire. Čitava zapadna hemisfera se u rekordnom roku ujedinila u izolaciji, ekonomskom gušenju i osudi Rusije, u svekolikoj pomoći Ukrajini. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski preko noći postaje filmski heroj borbe za slobodu i demokratiju sa kojim građani širom zapadnog sveta mogu da se identifikuju. Poruka je da se Evropa brani u Kijevu. Slika njegovog obraćanja preko video-linka Evropskom parlamentu je slika, makar privremeno, ujedinjene Evrope. Srbije nema u toj slici

Ova situacija

02.mart 2022. Filip Švarm

Šta nama dođe Putin

Šta spaja Vučića i predsednika Rusije? Zašto veliki deo građana podržava ruski napad na Ukrajinu? Kakva je tu uloga tabloida i njihovih režimskih pokrovitelja? I kako se zbog svega ovog predsednik našao u nevolji sa svojim biračkim telom

SAD i Ukrajina

02.mart 2022. Slobodan Kostić

Lagodnost koja spašava svet

Najnovije istraživanje Galupa pokazuje da čak 52 odsto stanovnika Amerike doživljavaju napad na Ukrajinu kao suštinsku pretnju po interese SAD, čak 85 odsto ima negativno mišljenje o Rusiji, dok skoro polovina misli da se NATO dobro nosi sa čitavom situacijom

Rat u Ukrajini i izbori u Srbiji

02.mart 2022. Nedim Sejdinović

Za svakog ponešto

Cinculiranje opozicije je razumljivo i očekivano s obzirom na to kakav odnos većina građana ima prema Rusiji i Putinu. Svako zaoštravanje bi im odnelo neke potencijalne glasove, a dali bi bogme i dodatnu municiju režimskim artiljerijskim tabloidima. Ali i vlast se našla u nezgodnoj situaciji. Trebalo joj je koji dan da artikuliše stav, valjda vreme da ispita javno mnjenje i donese odluku koja otprilike glasi: “može da bidne, al’ ne mora da znači”

Himna

02.mart 2022. Ivan Ivanji

Kraljević Marko i vila Ravijojla zapevali „Bože pravde“

Pesma nastala u jednoj kafani postala je himna Srbije. Oskar Danon je izabrao Hej Sloveni zato što ju je znao iz Sokolskog društva. Na otvaranju Gete instituta u Beogradu nije se sviralo Nemačka, Nemačka iznad svega zbog poštovanja prema domaćinu. Nezvanična himna Sovjetskog Saveza bila je pesma iz filma Cirkus. I mađarska himna, i srpska, engleska, austrijska carska i ruska carska pozivaju se na boga

Vesti

01.mart 2022. Sofija Popović

Evropska Unija i Ukrajina: Povratak izgubljenog jedinstva

U momentu krize istorijskih razmera, Evropska unija je uspela da se dogovori o zajedničkom odgovoru svih 27 zemalja članica na rusku agresiju na Ukrajinu. To niko nije očekivao, a najmanje Vladimir Putin. Ne treba isključiti mogućnost da će ovo novo preslaganje EU doneti promenu dosadašnje paradigme prema Balkanu

Komentar

28.februar 2022. Teofil Pančić

Demarkaciona linija: Šta spasava rusku dušu

Čim je počela ruska invazija na Ukrajinu direktorka državnog pozorišta Mejerhold centar u Moskvi Elena Kovalskaja je podnela ostavku. I obrazložila je jednom rečenicom, samo jednom, zato što je u njoj, u tih nekoliko reči, sadržano sve važno, a iz nje kao višak izostavljeno sve što bi huljski razvodnilo stvari: „Nemoguće je raditi za ubicu i biti plaćen od njega“

Rat u Ukrajini

24.februar 2022. A. I

Dan prvi: Invazija i razaranje vojne infrastrukture

U Evropi je počeo novi rat. Ruska vojska je bombardovala vojnu infrastrukturu širom Ukrajine. Ruske specijalne jedinice prodirale su na ukrajinsku teritoriju iz svih pravaca i bez većeg otpora zauzimale strateške tačke. Proglašeno je ratno stanje i opšta mobilizacija. Ima mrtvih i ranjenih

Svet

24.februar 2022. Gabor Bodiš

Orban i Putin: Paunov ples

Premijer Mađarske godinama unazad vodi izrazito prorusku politiku. Nešto više od mesec dana pre parlamentarnih izbora ipak se nije usudio da se još više izoluje u EU i priključio se sankcijama protiv Moskve zbog Putinovih poteza u Ukrajini jer 70 odsto Mađara podržava članstvo Mađarske u Uniji

Vesti

23.februar 2022. F.M.

Zatvaranje vakcinalnih punktova: Ponuda velika, potražnja nikakva

Dok pojedine zemlje sveta, u kojima je oko 90 odsto stanovništva vakcinisano, popuštaju mere protiv koronavirusa i postepeno vraćaju život u normalu, i u Srbiji se zatvaraju vakcinalni punktovi - ali ne jer je epidemija na izdisaju, već zato što nevakcinisani i dalje nemaju nameru da se vakcinišu

Intervju: Dušan Dobromirov, ekonomista

23.februar 2022. Nedim Sejdinović

Srbija na vodi i suvom hlebu

“Kada se stvara dug, a časte se strani investitori obilatim subvencijama, zidaju spomenici i raspevane fontane kojima ne znamo cenu, deli se novac i šakom i kapom bez utvrđenih kriterijuma, onda to ostavlja utisak ‘domaćina’ koji podigne kredit, ode u kafanu, napije se, čašćava i sve potroši. Problem nastaje kada dug dođe na naplatu. Nije mi jasno kako je zamišljeno da pesma sa fontane vrati dug? Znamo da posle takvih provoda slede mamurluk i glavobolja”

Lični stav

23.februar 2022. Đorđe Pavićević

Visoko podignuti ulog

Izbori u Beogradu zaista jesu velika šansa i ne smeju se posmatrati samo instrumentalno kao šansa da učinimo korak u pravcu smene loše vlasti. Oni su i šansa da napravimo korak u drugačijem pravcu. Taj pravac nije pravac u neizvesnost, nego pravac u kome se kreću progresivne stranke i pokreti širom sveta duže vreme. On uključuje brigu o životnoj sredini, smanjenje nejednakosti, brigu o sugrađanima u nepovoljnom položaju, solidarnost umesto stalnog nadmetanja tamo gde mu nije mesto, decentralizaciju i jačanje lokalne demokratije. Postojeći model je dotakao krajnje granice u mnogim oblastima i preti raznim, prirodnim i društvenim, katastrofama