Reporter "Vremena" ponovo na Crnom vrhu

22.avgust 2007. Jovan Dulović

Napušteni pupak Evrope

Još stoji trošna napuštena stražarska kućica i upozorenje da je "zabranjen ulaz" i da "pas ujeda"

Portret savremenika – Jelenko (Filaret) Mićović

22.avgust 2007. Slobodan Kostić

Rampa za druga popa

Revnosni kao i uvek kada se njihovi interesi preklapaju sa očekivanjima moćnog sveta, crnogorski zvaničnici su Jelenku Mićoviću, bez obzira na to što se na prelazu Ranče ukazao sa stiharom, epitrahiljem, narukvicom, pojasem, sakosom, omoforom, mitrom i žezlom, zalupili graničnu rampu pred nosom. Za Mićovića, to je bila rukavica bačena posred lica

Sto dana druge vlade Vojislava Koštunice

22.avgust 2007. Milan Milošević

Očekujući boj za Kosovo

Kad se pogledaju tri glavna elementa državne politike (Kosovo, tj. državna celovitost, evrointegracije, Hag), sto dana posle formiranja vlade situacija je povoljnija nego pre njenog formiranja, a jednačina – komplikovanija

Islamski skup u Indoneziji

15.avgust 2007. Marko Savić

Radikalno mirno

Hizb ut-Tahrir (Partija oslobođenja) važi za globalnu panislamističku organizaciju, koja predstavništva i ćelije ima u četrdesetak zemalja, od Amerike do Indonezije

Spomenik Zoranu Đinđiću

08.avgust 2007. Bojana Pejić

Kultura sećanja i politika zaborava

Postavljanje spomenika Zoranu Đinđiću u Prokuplju i sve što se moglo čuti "povodom" i "oko" ovog spomenika, kao i napisi o inicijativi grada Cetinja da otkupi statuu Josipa Broza Tita iz Užica i prenese je u Crnu Goru, signaliziraju kulturu sećanja koje razvija srpsko društvo, danas i ovde. Kolektivna memorija, kako smo naučili od istoričara koji se ozbiljno bave pitanjem nacije, konstituiše bitan segment određenog nacionalnog identiteta; isto tako, segment tog identiteta čini i kolektivna amnezija

Amerika

01.avgust 2007. Slobodanka Ast

Žena na kormilu

Da li je knjiga poznatog novinara Karla Bernštajna o Hilari Rodam-Klinton prva prava biografija o kontroverznoj političarki

Međunarodni terorizam

01.avgust 2007. Jovan Milević

Al kaida ponovo preti

Treba naglasiti i to da se Al kaida umnogome promenila od 11. septembra 2001. godine. Ne samo što je postala manje centralizovana već je (zahvaljujući i ratu u Iraku) dobila nove mogućnosti i izgovore da proširi regrutovanje novih kadrova. Mnogi teroristi su stekli borbeno iskustvo u Iraku i vratili se u svoje zemlje, gde imaju nameru da to iskustvo primene i prenesu ga drugima. Razvoj interneta pružilo je Al kaidi i talibanima neslućene mogućnosti da šire svoju ideologiju, tako da se Al kaida pretvorila u jednu vrstu "terorističke franšize", jedne labave mreže čije delove je teško uočiti, a kamoli neutralisati. Sve to povećava rizik da neki od napada uspe. "Tačno je da su britanske službe učinile mnogo toga da otkriju i spreče nove napade, ali kada je reč o napadima s kraja juna, moramo priznati da su napadi u Londonu propali zbog grešaka terorista u pravljenju auto-bombi, a u Glazgovu nas je od tragedije spasla čista sreća, da se u trenutku udara niko nije nalazio na samom ulazu u aerodrom", objašnjava Roj Rem, bivši komandant specijalnih operacija Skotland jarda

Britanija–Rusija

25.jul 2007. Slobodanka Ast

Špijuni, diplomate i – biznis

Nadležni ruski organi su celu priču u aferi oko ubistva radioaktivnim polonijumom 210 okrenuli naglavačke: po njima je pokojni Litvinjenko otrovao osumnjičenog Lugovoja! Sad je u pitanju dalji razvoj političkih ali i ekonomskih odnosa između dve zemlje

Palićki festival, 14. put

25.jul 2007. Teofil Pančić

Bioskop pod upeklom zvezdom

Obdaren relativno skromnim budžetom i lišen velike pompe, Palićki festival je više mesto za filmske hedoniste, a manje za "šminkere"

Lisica i ždral

25.jul 2007. Ljubomir Živkov

Skupljači otpada

Zašto prihod od prodaje knjige ne ide onima koji su njeno meso i njena kost, nego ide ovima koji parazitiraju na tuđoj smušenosti, brzopletosti i trenutnom plitkoumlju

Ruski jezik i globalizacija

Ćirilica vs. raketni štit

Nedostatak jedinstvenih ideja u razvoju globalizacije je očigledan. Ekspanzija Rusije na međunarodnoj političkoj sceni nije stvorila autentičnu rusku ideologiju, niti povratila uticaj ruskog jezika. Istovremeno, militarizam Sjedinjenih Američkih Država rizikuje da izgubi moralno prvenstvo u svetu u širenju demokratije

Knjige

20.jul 2007. Ivan Milenković

Šta nam se dogodilo?

Ugo Vlaisavljević
ETNOPOLITIKA I GRAĐANSTVO
Dijalog, Mostar 2006

RAT KAO NAJVEĆI KULTURNI DOGAĐAJ: KA SEMIOTICI ETNONACIONALIZMA
Mauna, Sarajevo 2007.

70 godina od "Krvave litije"

Dan kada su letele kamilavke

"Nastala je opšta tuča, letele su kamilavke, cepane odežde, čak je iscepana i izgažena svetosavska zastava. Da bi se branili od kundačenja i batinanja, sveštenici su upotrebili ripide i počeli njima udarati po žandarmima." Izvod iz pisma sa zaglavljem "Kancelarija Nj. V. Kralja" od 22. jula 1937. godine, trećeg dana posle litije, upućenog jednom višem činovniku Kraljevske kancelarije (Jovanović-Botoriću)

Portret savremenika: Tomica Milosavljević

20.jul 2007. Slobodan Georgijev

Ministar u belom teget odelu

Realnost srpske lekarske prakse, na koju se Milosavljević često poziva, kazuje da ako odem da se žalim na postupanje lekara onda je verovatno za mene bolje da promenim bolnicu. A i kako da dokažem da lekar greši?

Slučaj Ruždi, drugi deo

04.jul 2007. Teofil Pančić

Sloboda, blasfemija, bes

Založiti se nedvosmisleno, bez ostatka i smrduckavih relativizacija, za Ruždija, Hirši Ali ili rascrtane Dance, ne znači sudelovati u notornom Hantingtonovom "ratu civilizacija"

Portret savremenika – Dušan Mihajlović

Vidra u mreži

Mihajlović misli da je njegov najveći uspeh to što je "u 38. godini života spoznao istinu da nemam drugih neprijatelja osim sebe". Političke "magle" oko svog lika i dela Mihajlović nije uspeo da rastera ni dvotomnim memoarima i ovih dana "ima saznanja koja su mu nedostajala" pa u dnevnim novinama dopisuje nove stranice svojeg žitija

Moskovska razglednica

28.jun 2007. Vladimir Stanković

Groblje slavnih

Boris Jeljcin i Mstislav Rostropovič samo su dvojica poslednjih velikana ruske istorije koji počivaju na Novodevičjem groblju gotovo u centru glavnog grada Rusije, tik uz zidine Novodevičjeg manastira

Nuspojave

27.jun 2007. Teofil Pančić

Zastave tuđih otaca

Šta je to "patološka odbojnost prema svojoj zemlji"? Kako se ispoljava, ko je autor kriterijuma? Kako se meri i ko je Ovlašćeni Merač