Kostolac

08.jul 2009.  

Mesto gde nastaje struja

Elektroenergetska postrojenja Elektroprivrede Srbije u Kostolcu u poslednje tri godine doživljavaju pravu renesansu. U privrednom društvu "Termoelektrane i kopovi Kostolac" godišnje se ulaže više desetina miliona evra u modernizaciju i revitalizaciju proizvodnih kapaciteta. Zahvaljujući tome, u ovim pogonima na istoku Srbije, uz reku Mlavu, blizu njenog ušća u Dunav, povećan je nivo zaštite životne sredine, ali se stalno beleže i novi rekordi u proizvodnji – sada se ovde godišnje proizvodi oko sedam miliona tona uglja i oko pet milijardi kilovat-časova električne energije. Tako se, posle godina propadanja, Kostolac punom snagom vratio na mapu balkanskih proizvođača energije. Tradicija organizovane proizvodnje uglja u kostolačkom basenu izuzetno je duga – prva iskopavanja su počela još 1870. godine, dok se struja organizovano proizvodi od 1947. Danas privredno društvo "Termoelektrane i kopovi Kostolac" čine površinski kopovi Ćirikovac i Drmno, kao i blokovi termoelektrana Kostolac A u gradu i Kostolac B kod sela Drmna, ukupne instalisane snage od 921 megavat

Bratski biznis

01.jul 2009. Dimitrije Boarov

Ruska posla u Srbiji

Ambasador Konuzin je već u novinarskim krugovima Beograda a i šire stekao glas čoveka koji, posebno u neformalnim kontaktima, nepažljivo troši neumesne ocene i procene, a ne libi se ni tihih pretnji, te gotovo imperijalne arogancije – što nameće utisak da je tako razumeo priče da to rade i drugi ambasadori velikih zemalja u Beogradu

SAD – Propast Dženeral motorsa

24.jun 2009. Duška Anastasijević

Kraj jedne ljubavi

"Vi ste na prvom mestu kod nas, zato smo mi na prvom mestu kod vas", glasio je reklamni slogan za "ševrolet" tokom šezdesetih, kada se rasplamsavala ljubav između čoveka i mašine, na putu popločanim čistim zadovoljstvom. A šta tu ljubav jače simbolizuje od ružičastog "kadilaka"? Ili "pontijaka" koji je nekada pratio slogan – "Stvoren za uzbuđenje", a čiju proizvodnju Dženeral motors namerava da obustavi do kraja naredne godine

Istorija pljačke

24.jun 2009. Aleksandar Ćirić

Elginov mermer

Građevine na Akropolju značajno su oštećene tokom venecijanske opsade 1687. u Morejskom ratu; eksplozija baruta u svetinji Partenona, gde se nekad nalazio Fidijin kip Atene odnela je krov i deo stubova hrama. A onda se, stotinak godina kasnije – tačnije, 1799 – na Akropolju pojavio Škotlanđanin Tomas Brus, sedmi erl od Elgina i jedanaesti od Kinkardina, britanski ambasador u Otomanskoj imperiji, najčuveniji pljačkaš Akropolja, posebno Partenona

Iz ličnog ugla - Novinari pod sumnjom za zločin

17.jun 2009. Ljiljana Smajlović

Tužilaštvo za kukolj, žito i merila profesionalnosti

Dabome da je bilo ratne propagande u Srba, i sirove i one druge, sofisticiranije. Ništa se od toga se ne sme zaboraviti. Sloboda štampe svakako nije sloboda da u dupke punoj sali vičeš "požar", ali novinarstvo je profesija koja se zasniva na slobodi izražavanja, a u demokratskom i liberalnom društvu postoje stvari koje se ostavljaju javnom mnjenju

Intervju – Luk Bondi, režiser i pisac

Režiser suptilnih tonova

"Ne zanima me neki pisac koji piše o trenutnoj krizi. Jer savremenost je sve i ništa... dok mi razgovaramo, ona već prolazi. Od takozvanih savremenih političkih tema nikada nije nastalo dobro pozorište"

Fizika plazme

10.jun 2009. Slobodan Bubnjević

Protivsatelitski top u drugom podrumu

Kako se mit o tajnom srpskom oružju pretvorio u uspešno istraživanje zbog koga bi se Srbija mogla uključiti u projekat Međunarodni termonuklearni reaktor (ITER) i postati deo ekskluzivnog kluba koji razvija najmoćnije energetsko postrojenje u istoriji civilizacije

O zakonu o sportu sa ministarkom

03.jun 2009. Slobodan Georgijev

Neće biti prodaje Marakane

Moramo imati jasnu vlasničku strukturu da bi se na taj način vodilo računa o klubovima i imovini. Pored toga, državi je u interesu da se sredstva koja se sada izdvajaju za neke klubove usmere u budućnosti u sređivanje objekata, u školski i ženski sport

Analize – Srbija u raljama krize

03.jun 2009. Milan Milošević

Jedna, u nizu havarija

Ocena da će se ekonomska situacija u svetu razvijati nagore dominira u razvijenim demokratskim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske. Neispunjena očekivanja od G20. Naš čovek, bačen u krizu, a izbačen iz života. Vlada Srbije bi morala ozbiljnije se ponaša

60 godina Jugoslovenske kinoteke

03.jun 2009. Dejan Kosanović

Muzej pokretnih slika

Danas, šezdeset godina nakon osnivanja, Jugoslovenska kinoteka svakako je jedna od najznačajnijih ustanova u oblasti kulture kod nas, a takođe i najznačajniji filmski arhiv u regionu, jedan od vodećih u Evropi

Balkanska veza – Svi ljudi Joce Amsterdama

03.jun 2009. Miloš Vasić

Dva koraka napred

Od osumnjičenika za ubistvo Ive Pukanića i Nike Franjića u Zagrebu prošle jeseni u bekstvu je još samo jedan – Bojan Gudurić. Unutar dva dana, od subote do nedelje, MUP Srbije uhapsio je u Beogradu Milenka Kuzmanovića, pa onda i Željka Milovanovića, možda jednog od najvažnijih aktera tog zločina. Tako su sada u zatvorima po Srbiji i Hrvatskoj svi preduzimači i izvođači radova (osim Gudurića) i ostaje još samo da se pronađe investitor, to jest naručilac

Intervju – Episkop jegarski Porfirije

27.maj 2009. Zoran Majdin

Što vam se šapne na uho, propovedajte sa krovova

"Moram da kažem da postojanje Duhovno-rehabilitacionog centra u Crnoj Reci nije bilo nepoznato, kako crkvenoj tako i široj društvenoj javnosti. Neretko, govorilo se o brojnim mladim ljudima koji su imali problem sa drogama a, prošavši kroz ovaj centar, izlečili se. Takođe, nije bilo tajna da se tamo, pored ostalog, kao metod lečenja primenjuju batine. Niko, međutim, nije mogao ni zamisliti do kojih razmera brutalnosti to ide. Na primer, lično sam bio u prilici da od nekih mladića koji su napustili centar pre isteka 'terapije' čujem kroz kakve su torture prolazili. Ali, budući da je reč o narkomanima, mislio sam da izmišljaju, odnosno da u najmanju ruku preuveličavaju. Posle objavljivanja snimka stravične 'fizioterapije' koji sam video na televiziji, bio sam ne iznenađen, već najdublje užasnut"

Svedočenja iz Crne Reke

27.maj 2009. Tamara Skrozza

Sa ocem na batinanje

Pošto je "Vreme" prethodne sedmice objavilo video-snimak premlaćivanja štićenika Duhovno-rehabilitacionog centra u Crnoj Reci, javilo se mnogo onih koji su imali slična iskustva. Neki su u Crnoj Reci prestali da se drogiraju, neki su i dalje zavisnici, a neki su zavisnost od heroina zamenili zavisnošću od alkohola ili tableta. Neki su u Crnoj Reci boravili kraće, neki duže; neki su batine samo gledali, a neki ih osetili na svojoj koži; neki su se odande vratili sa svim zubima a neki nisu bili te sreće. Iako se delovi njihovih priča razlikuju, svi sagovornici "Vremena" jasno se sećaju sveštenika koji ima "tešku ruku", loše hrane, logoraške atmosfere, oružja i mnogo sličnih stvari