Istorijat

09.septembar 2009. Ivana Hrašovec

Lagumi pod brdom

Kako su posle upozorenja generala Nikole Ljubičića da bi Užice moglo ostati bez namenske proizvodnje za fabriku municije "Prvi partizan" izgrađeni podzemni objekti

Tragedija u užičkoj fabrici municije

09.septembar 2009. Nenad Kovačević

Ljudski faktor i ostali sindromi

Tragedija u užičkoj fabrici municije, u kojoj je poginulo sedmoro radnika, ne bi smela da se okonča opisima emotivnih stanja zbog gubitka njihovih najbližih, iako je to ljudski. Žrtve i njihove porodice, kao i javnost, očekuju odgovore na pitanja kako i zašto se nesreća dogodila, ali i kako dalje u užičkoj vojnoj Rupi i kompletnoj namenskoj industriji zemlje?

Japan – Istorijska promena

02.septembar 2009. Petar Kačavenda

Seiken kotai

Prošlog vikenda opoziciona Demokratska stranka Japana (DPJ) do nogu je porazila liberale (LDP) koji su neprikosnoveno vladali zemljom duže od pola veka. Ostaje, međutim, nejasno kako će novi premijer Jukio Hatojama (62) rešiti ogromne ekonomske probleme koje nasleđuje

Na licu mesta – Novi Pazar

02.septembar 2009. Prvoslav Karanović

Pomoć kojoj se u zube ne gleda

Radnicima Tekstilnog kombinata "Raška" podeljena je jednokratna pomoć u visini od po 30.000 dinara. Najpoznatiji radnik ove propale fabrike Zoran Bulatović, koji je odsekao sebi prst, kaže za "Vreme" da je pre letošnjeg štrajka glađu zamoljen da ćuti o tome kako se ne bi još na stotine hiljada radnika pobunilo i okupilo ispred zgrade Vlade Srbije

SAD – Smrt Edvarda Kenedija

02.septembar 2009. Duška Anastasijević

Čovek koji je promenio Ameriku

Pošto je omogućio donošenje Zakona o građanskim pravima koji je ukinuo segregaciju, senator Edvard Kenedi izborio se i za izmenu diskriminatorskog zakona o emigrantima koji je do tada u "obećanu zemlju" puštao samo bele Evropljane, dok je Azijatima bilo zabranjeno da se nastane. Time nije samo doprineo da se demografska slika Amerike zauvek izmeni, već i da čuveni stihovi ispisani na Kipu slobodu nadomak Menhetna "Dajte mi vaše umorne, vaše bedne, zbijene mase što žude za dahom slobode" zvuče verodostojno za milione pridošlica sa svih kontinenata

Privatizacija (ne)stvara kapitaliste

12.avgust 2009. Dimitrije Boarov

Probisveti pod zaštitom

Po veoma raširenoj teoriji, aktuelna "kriza preduzetništva" posledica je činjenice da je svetska kriza "presekla" mehanizam preprodaje (naravno, uz debelu maržu) otkupljenih preduzeća strancima, to jest likvidnim preduzimačima iz inostranstva, pa su se "prezaduženi" kupci društvenih firmi našli u raskoraku

SAD – Epidemija gojaznosti

05.avgust 2009. Duška Anastasijević

Nacija se širi u struku

Najveći američki lanac supermarketa Walmart je u jednoj reklami pozvao školarce da jedu zdravo i ponudio sledeće proizvode: picu, piroške punjene većom količinom sira i raznim drugim sastojcima, grickalice (jedne sa sirom a jedne bez) u porodičnom pakovanju, piletinu sa makaronima i sirom, špagete sa ćuftama u konzervi i megapakovanje čipsa, 24 kesice po ceni od 22

SAD – Reforma zdravstvenog sistema

29.jul 2009. Duška Anastasijević

Trag novca

Preko 47 miliona Amerikanaca nema nikakvo zdravstveno osiguranje. Taj broj je u poslednjih sedam godina porastao za blizu 20 odsto i s recesijom nastavlja da raste. Procenjuje se da svakoga dana 14.000 ljudi ostaje bez zdravstvenog osiguranja. Istovremeno, cena osiguranja porasla je za 90 odsto, dok je profit deset najvećih osiguravajućih kompanija porastao za preko 400 odsto

Doping

22.jul 2009. Vladimir Stanković

Sportski lopovi i žandari

Otkad je sporta ima i dopinga, a zvanična borba protiv najvećeg zla počela je 1928. kada je Atletska federacija, prva u svetu, uvela doping kontrolu i otad traje trka u kojoj ceh, kao i u svakoj nedozvoljenoj radnji, plaćaju samo oni koji su uhvaćeni

Zemlja ljudi – Mediteran

22.jul 2009. Predrag Matvejević

Problemi u kolevci

Razmena Evropske unije s mediteranskim bazenom osetno je smanjena nakon rušenja berlinskoga zida: tržišta u Srednjoj i Istočnoj Evropi izgledaju zanimljivijim ulagačima, unosnijim finansijerima. Države na afričkoj obali dobijaju s vremena na vreme simboličnu pomoć kao "zemlje u razvoju". Neke ne prihvataju "mediteranstvo" koje se nudi – drže da se iza njega kriju ambicije neokolonijalizma

Naselje Mlaka na obodu kopova rudnika "Kolubara"

22.jul 2009. Dragan Todorović

Ljudi iz rupe

Svi u poslu otkad sebe, i od mali’ nogu, svako ima svoju rupu, i kopaju ugalj, ne kradu, i ne diraju nikoga, da nije uglja ne znaju šta bi

Pad Radovana Karadžića – Godinu dana posle

22.jul 2009. Tamara Skrozza

Nekoliko misterija, jedno obećanje i gole činjenice

Iako je od hapšenja Radovana Karadžića prošlo već godinu dana, i u Hagu i na domaćem terenu najmanje se priča o onome za šta je on zapravo optužen. Zahvaljujući silnim misterijama i političkim igrama, nikako da na dnevni red dođu genocid, istrebljenje, progoni, sarajevske ruševine i bosanska groblja

Rat "Kurira" i B92

08.jul 2009. Vera Didanović

Utaja poreza i druge priče

Ko je kome dužan i koliko, ko kome preti i zašto, kolika je snaga istraživačkog novinarstva i šta je o odnosu medija i politike naučio Ivica Dačić

Kultura sećanja - Nemačka i nacistička prošlost (1)
Intervju – Folkhard Knige, direktor memorijalnog centra Buhenvald
i Mitelbau-Dora

08.jul 2009. Andrej Ivanji

Na mestu zločina

S jedne strane stojimo pred problemom da u Evropi jača mišljenje kako je svet ponovo lep i da nas se užasi iz evropske prošlosti više ne tiču. Ali postoji i protivpokret koji se suočava s tim pitanjima, on postoji kako u civilnom društvu tako i u institucijama, na profesionalnom nivou među istoričarima, umetnicima, radnicima muzeja i pedagozima, kaže Folkhard Knige, koji se kao direktor Buhenvalda od 1994. godine i profesor istorije univerziteta u Jeni nalazi usred sveevropskog razgovora o načinu ophođenja sa prošlošću. U razgovoru za "Vreme", koji ćemo objaviti u dva dela, on govori o mukotrpnom putu Nemačke od nacionalsocijalizma do suštinske demokratije, o samozavaravanju i samokritici, o načinu na koji treba očuvati sećanje na zločine iz prošlosti, kako bi istorijsko pamćenje postalo pouka za budućnost