Na gradilištu mosta Zemun–Borča i oko njega

23.novembar 2011. Zoran Majdin

Baraka na kraju grada

"Kineski grad" sastoji se od ukupno sedam, što prizemnih, što (jedno)spratnih montažnih baraka. Sve utegnuto "kao tamburica": ograđeno dvorište betonirano, parkinzi posuti rizlom, na dva (buduća) travnjaka vlati se mlada trava, ispred upravne zgrade plave korporacijske zastave. Tu je 120 kineskih građevinara – tehničara, inženjera, montera, a kad radovi krenu punom parom, biće ih stotinu više

Privatni izvršitelji

23.novembar 2011. Tatjana Tagirov

Kuc, kuc – došli smo po dug

Kad u celi javašluk, sudski i javnih i komunalnih poduzeća, budu uvedeni i privatni izvršitelji i njihovi "zaposleni i treća lica", cenu neuštimane države platiće opet oni koji su "najslabija karika", građani koji plaćaju tu istu državu, njene sudove i njene vrlo preuranjene eksperimente

Dužnička kriza, tehnokrate, evropski ustav i Mario Monti

16.novembar 2011. Milan Milošević

Lutkarsko pozorište Evropske unije

Nominacija Marija Montija za mandatara italijanske vlade otkriva politički uticaj grupa Spineli, Bilderberg, Brojgel, Trilaterala, a i banke Goldman Saks. Mogu li tehnokrate da reše krizu i da li ugrožavaju demokratiju? Da li su oni koji traže spas "izgubili glas"? Evropska unija na novoj istorijskoj raskrsnici – nemačka inicijativa za više Evrope i britansko i češko protivljenje

Godišnjice

09.novembar 2011. Miloš Vasić

Oružana pobuna – deset godina kasnije

Deset godina i nije neki dugačak period, kad čovek pogleda, a naše vreme se još i ubrzava. Kao juče da je bilo, a šta se sve desilo u međuvremenu! Ako zahtev za "istorijskom distancom", ionako sumnjiv, ostavimo po strani, ostaje nam melanholična uspomena na posrnuće države i na licemerje naše političke klase. Ubistvo premijera Zorana Đinđića bilo je logična posledica tih slabosti, oklevanja i kalkulacija

Pozorište

02.novembar 2011. Katarina Rohringer Vešović

Gubitnici istorije

Novu dramu Petera Handkea Još uvek oluja, koja tematizuje sudbinu slovenačkih partizana u Koruškoj, kritika je gotovo jednoglasno ocenila kao jednu od piščevih najznačajnijih drama. Ekspresivna inscenacija Dimitera Gočeva oduševljeno je pozdravljena na nedavnoj premijeri u Burgteatru

Alternativni sajam i okrugli jubilej

02.novembar 2011. Muharem Bazdulj

Dugi dvadeseti vek

U četvrtak, dvadeset sedmog oktobra, u Centru za kulturnu dekontaminaciju svečano je obeležen četrdeseti rođendan Biblioteke XX vek. Posebno iznenađenje bilo je prigodno predstavljanje dvestote knjige objavljene u ediciji

Na licu mesta

02.novembar 2011. Zoran Kosanović

Čuvari bazena u zimskom periodu

Od oko 4000 stanovnika, koliko se procenjuje da trenutno živi u Babušnici, oko 2000 je bez posla, a oni koji rade primaju u proseku oko 20.000 dinara. Danas i zaposleni i nezaposleni mogu lako do bazena jer se kupališni kompleks nalazi u blizini centra varoši, preko puta zatvorene i u travu zarasle fabrike "Standard"

Drugi svetski rat i današnji zakoni

02.novembar 2011. Slobodan Bubnjević

Ko je sve ratovao u Srbiji

Ostavljajući po strani sam novouspostavljeni mehanizam kojim će pravo na restituciju imovine imati svi za koje nije dokazano činjenje ratnih zločina, ipak se javlja pitanje: na koga ovo danas može da se odnosi? Ko su zapravo kolaboracionisti? Kada i gde na teritoriji Srbije su delovali kvislinški pokreti? Koliko su masovni i koliko ih je uopšte bilo

Edukacija

26.oktobar 2011.  

Kako živeti sa malignom bolešću

Svojevrsna "škola raka" održava se i u Srbiji. Reč je, zapravo, o seminaru za pacijente i članove njihovih porodica pod nazivom "Učiti kako živeti sa malignom bolešću", koji Odeljenje za obrazovanje i rehabilitaciju organizuje u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije (IORS) dva do tri puta godišnje i to od 1998. godine

Mediji

19.oktobar 2011. Mirko Rudić

Urnek na Balkanu

Regionalni centar medijske kuće Al Džazira, sa sedištem u Sarajevu, počeće sa emitovanjem programa do kraja godine. Uredništvo Al Džazire Balkan garantuje nepristrasnost, dok su budući gledaoci sumnjičavi

Vreme protesta

Ogorčeni svih zemalja

Prošla subota u svetu je protekla u znaku opšteg nezadovoljstva i ogorčenosti zbog načina na koji funkcionišu finansijska tržišta, besa usmerenog protiv banaka i otpora političkom i tržišnom sistemu koji podstiče pohlepu manjine na uštrb većine. U preko osamdeset država, u više od hiljadu gradova, demonstranti su protestovali protiv "raspištoljenog" kapitalizma

Šumarice, 21. oktobar 1941. – 21. oktobar 2011.

19.oktobar 2011. Jovana Gligorijević

Lebac sutra nemojte poslati

Od 7 ujutru do 14 časova 21. oktobra 1941. Šumaricama je neprestano odjekivala rafalna paljba, a onda je sve utihnulo. Kvota od 2300 streljanih, prema proceni majora Keniga, bila je ispunjena. Sahranjivanje je trajalo danima. Ukopavanjem su rukovodile ljotićevske snage uz nadzor nemačkih vojnika. Prema nekim svedočanstvima, u nekoliko slučajeva došlo je do sukoba između talaca koji su radili na ukopavanju i ljotićevaca, koji su tražili od njih da prevrću tela i uzimaju satove, prstenje i novac. Obeležavanje grobova i pristup članovima porodica streljanih bio je zabranjen. Međutim, tokom noći, Kragujevčanke, uglavnom žene i majke streljanih, uspevale su da se provuku do Šumarica, gde su tražile svoje mrtve. Zahvaljujući njima, pronađena su četvorica muškaraca koji su uspeli da prežive rafalnu paljbu

Intervju – Mira Banjac, glumica

05.oktobar 2011. Dragan Pejić

Život s hiljadu boja, hiljadu poniranja

"Kad ne radim nedelju dana, ja se već ne osećam dobro. I znam da će tako biti do mog poslednjeg dana – dok sam živa radiću, kad prestanem da radim, više me neće biti"

Kako su nas vakcinisali

28.septembar 2011. Jasmina Lazić

Dosije – svinjski grip

Na kraju, niko u Srbiji od vakcine nije prohodao unatraške, ali je zato država nuspojave osetila "u svom džepu" i sada odlučno pokazuje da takve ubode ne prašta

Rasprava o »Bafetovom zakonu«

28.septembar 2011. Milan Milošević

Oporezivanje milionera

Kada je Voren Bafet, težak 50 milijardi dolara, napisao da plaća procentualno manji porez od svoje sekretarice, to je inspirisalo američkog predsednika Baraka Obamu da predloži zakon o većem oporezivanju najbogatijih. Ideju podržava dve trećine američkih birača, pa i Bil Gejts, i francuski i nemački biznismeni, ali ona ima i žestoke protivnike: mnoge milijardere, a i "reganovce" i "fridmanovce", koji su bili i za "zatvaranje javnih parkova", a sada se protive takozvanom Bafetovom zakonu

Parada ponosa 2011

28.septembar 2011. Jovana Gligorijević

Kako su nasilnici postali politički faktor

Na pitanju Parade ponosa prelama se odnos društva prema nasilju jačih nad slabijima, smisao svih do sada sprovedenih reformi i najvažnije – snaga države da zaštiti samu sebe i vlastite zakone. Jer, ako ovo jedno, pitanje država nije u stanju da reši, kako će izaći na kraj sa neizvesnošću izbornih rezultata, kosovskim pitanjem i napretkom ka Evropskoj uniji

Grčka

Tantalove muke i Sizifov posao

Dok se Grci bune da ne mogu još više da stežu kaiš, poverioci, države evrozone i Evropska centralna banka traže uvođenje dodatnih oštrih mera kao uslov za finansijsku pomoć bez koje bi Grčka bankrotirala. Dok jedni tvrde da Evropska unija spasavanjem prezadužene Grčke spasava samu sebe, drugi kažu da je Grčka rupa bez dna, da joj spasa nema, da su Grci nedisciplinovani, te da su to bačene pare evropskih poreskih obveznika

Portret savremenika – Premijer Turske Redžep Tajip Erdogan

21.septembar 2011. Safeta Biševac

Između Meke i Brisela

Zbog recitovanja stihova "džamije su naše kasarne, minareti su naši bajoneti, a vernici vojska", Erdogan je 1999. godine osuđen na deset meseci zatvora, jer je sud smatrao da tom pesmom širi versku mržnju. Odležao je četiri meseca. Partija blagostanja i Partija vrline u kojima se politički angažovao zabranjene su zbog islamističkih stavova. Godine 2001. osnovao je Partiju pravde i razvoja (AK) i od tada ne zna za poraz na izborima. Vernik koji ne pije alkohol i ne puši, Erdogan se nametnuo kao globalni igrač i glas muslimana iz čitavog sveta

Intervju – Ajla Terzić, spisateljica

14.septembar 2011. Jovana Gligorijević

Ispričati priču, opisati crnjak

"Ako je, simbolički, jedna od ključnih mitoloških figura 20. vijeka bila Pandora, sa svim ratovima, genocidima i rokanjem svim raspoloživim sredstvima, ovo je doba vjerovatno u znaku Narcisa i medijskih produkata koji potiču samoljublje"

Ponovljeno suđenje Simoviću i Kaliniću

14.septembar 2011. Miloš Vasić

Nastavak velikog cenkanja

Prava tema ovog ponovljenog suđenja u stvari je ona čuvena politička pozadina atentata na premijera Đinđića; sve ostalo je sporedno – osim ako se ne otkrije i nešto na temu ubistva Slavka Ćuruvije, što neki naslućuju

Dokumenti – »Radna etika« i stabilnost društva u Srbiji

Srbi nisu ni nesposobni ni lenji

Rezime: Koncept radne etike u Srbiji teško je definisati, ali postoji primetan pesimizam među srpskom radnom snagom koji je posledica nekoliko različitih faktora. Prvo, etika uopšte, a naročito radna etika, pogođena je tranzicionom prirodom privrede i društva nakon četiri decenije "mekog socijalizma". Drugo, zbog niske plate i ograničenih opcija koje su im dostupne, veći deo radne snage nema inicijativu da traži prilike za posao. Konačno, postoji izrazita razlika u radnoj etici zaposlenih u državnim preduzećima i onih zaposlenih u privatnim. Kombinacija visoke stope nezaposlenosti i "tranzicione radne etike" neće izazvati političku nestabilnost, ali čini mlade i nezaposlene naročito ranjivim metama revanšističkog populizma i/ili želje da emigriraju. Kraj rezimea.

Opatija–Beograd via Đakovo

07.septembar 2011. Ivan Ivanji

Taoci na slavonskom suncu

Inspektori koji samo vrše svoju dužnost, Štrosmajer, hrvatski zakon o saobraćaju, zamka na putu, prekršaj od sedamsto do dve hiljade evra, ili kako se grupa Jevreja na povratku kući ovog leta prisetila Jasenovca

Kultura sećanja – 11. septembar 2001.

Dan koji je šokirao Ameriku i svet posle njega

Kako je grupa fanatika "s kraja sveta" i obrazovanih zelota udarila na Ameriku na vrhuncu njene moći, kada su Amerikanci slavili pobedu u hladnom ratu s mešavinom zadovoljstva i opuštenosti i nesvesni da su postali svetska nadmoćna meta divljenja, zavisti i okrivljavanja. Usledili su negovanje pijeteta prema žrtvama i bezimenim herojima, gajenje sećanja, zahtevi da deca u školi uče o tome, ali i tehnološka, bezbednosna, psihološka preispitivanja, karakteristična za organizovana društva. I ratne avanture koje još traju

Čile

07.septembar 2011. Biljana Vasić

Novo lice komunizma

"Mi ne želimo da poboljšavamo aktuelni sistem, mi želimo korenite promene, da se na obrazovanje ne gleda kao na potrošačku robu, da obrazovanje bude pravo koje država garantuje svima", poručuje Kamila Valjeho, lider studentskih protesta u Čileu, član komunističke partije i nova pop ikona levičara svih meridijana. A mogla je da postane i foto-model