Potraga za alternativom

02.септембар 2004. Milan Milošević

O eksperimentu i pacijentu

U kontekstu rastućih socijalnih napetosti, sociolog Milan Nikolić iz CPA traži suočavanje s rezultatima tranzicije u Srbiji, preispitivanje vladajuće neoliberalne ekonomske doktrine i dosadašnje tranzicione politike

Čudesni svet vladinih agencija

02.септембар 2004. Tamara Skrozza

Vodič za promociju i reciklažu

Prvobitna namera nekadašnje vlade da osnivanjem agencija uvede red u tromu administrativnu upravu donela je prilično diskutabilne rezultate: od nekadašnjih 11, preostale su svega dve agencije, u međuvremenu su formirane dve nove, a detalji o poslovanju onih koje su ukinute još nisu poznati. S druge strane, o šest agencija koje funkcionišu kao javna preduzeća ponekad se zna i više nego što je prosečnim građanima potrebno

Blokada puteva i političko raskršće

Šta Svetska banka zahteva od srpske Vlade

U prošlu sredu u beogradskoj kancelariji Svetske banke održan je sastanak sa 12 ministara srpske vlade. Eksperti su predstavili dva scenarija srpske sutrašnjice. Onaj nepovoljniji primenjen je već dva dana posle: "crvenim šlemovima" iz Bora biće povećane plate, a našlo se tu, pride, i 30 miliona evra za tobožnje investicije

Tema broja

Kosovo, 17.mart

Kada su gorele mnoge kuće, crkve i manastiri (ponekad zajedno i sa onima koji su u njima živeli i nisu uspeli da pobegnu), kada je broj poginulih stigao do 28, a u bolnice osim 850 povređenih građana počeli da pristižu i povređeni vojnici KFOR-a, razni međunarodni zvaničnici, vojnici i diplomate počeli su polako da sriču sintagmu koju svih ovih godina nikako nisu uspevali da prevale preko usana – počeli su da pominju "etničko čišćenje" nealbanskog življa i da za to optužuju albanske političke vođe. Uz napomenu da je očigledno reč o dobro organizovanoj i orkestriranoj akciji

Štrajk u vojnoj fabrici Krušik

17.март 2004. Dragan Todorović

Tačka ili zarez

Vojna industrija je, iz mnogih razloga, prilično mrtva, ali su radnici još živi. Iako su, valjda, i oni svesni te činjenice, u Valjevu udarili u zahteve, blokade i opšte teranje, uvereni da će tako biti ugledani na televiziji. I Koštunici pišu, i u njegove zube se nadaju, ali ni s te strane nisu ugledani

Podsećanje - radikali na vlasti

14.јануар 2004. Tamara Skrozza

Oni se nisu promenili

Grobovi, pretnje zarđalim kašikama, dobrovoljci na ratištima, premlaćivanja, finansijske zloupotrebe, radikalni nacionalizam, potezanje pištolja na taksiste i studente, gušenje slobode Univerziteta, uništavanje medija, bezobzirni cinizam vladara, verbalni i fizički obračuni u obe skupštine, devastacija kulturne baštine i sve ostalo što su radikali činili, izgleda da su zaboravili i "razočarani birači"

Nevladine organizacije pre i posle 5. oktobra 2000

Nepotrebni prijatelji

U novu 2004. građani Srbije ulaze sa dve nove političke stranke na sceni. Otpor i G17 plus su do pre nekoliko meseci uživali ugled – ili bili potcenjivani – kao nevladine organizacije. Otpor je, prvo "studentski", potom kao "narodni" u poslednjoj godini režima Slobodana Miloševića znatno doprineo njegovom rušenju. Posle toga, pomalo haotično, nastavio je delovanje zalaganjem za suzbijanje korupcije pod sloganom upozoravajućim za nove vlasti: "Samo vas gledamo". S druge strane, ekspertska grupa G17 plus predstavlja neku vrstu logistike DOS-a – ali očekuje i traži više uticaja na javnoj sceni od priznanja da su "zaslužni teoretičari". Miroljub Labus, Mlađan Dinkić i Božidar Đelić kao eksperti s funkcijama posle 5. oktobra zauzimaju gotovo neprikosnoveno mesto najpopularnijih u javnosti – odmah iza Vojislava Koštunice. Posle rascepa vladajućeg DOS-a u leto 2001, pozicija NVO eksperata postaje klimava; Miroljub Labus ne uspeva ni uz "podršku" Demokratske stranke da pobedi na prošlogodišnjim predsedničkim izborima u Srbiji; Mlađan Dinkić smenjen je s mesta guvernera pod okolnostima koje će na kraju dovesti do prevremenih parlamentarnih izbora; Božidar Đelić upisuje se kao poslanički kandidat na listu Demokratske stranke... U međuvremenu, Otpor i G17 plus postaju političke stranke, u oba slučaja kao razlog za promenu profila i načina delovanja navodi se nemogućnost da kao NVO ozbiljno utiču na društvene i političke promene. Šta se promenilo? Zašto su Otpor i G17 plus pre 5. oktobra 2000. bili zadovoljni svojim uticajem, a posle se razočarali? Da li to znači da bi većina od trenutno registrovanih 1790 NVO-a u Srbiji trebalo da se registruju kao političke stranke? Da li bi tako bile ozbiljnije shvaćene i efikasnije delovale u društvu?

DOS 2000–2003

26.новембар 2003. Milan Milošević

Amarkord

Odlazi u istoriju jedna istorijski važna grupacija – DOS. Ona je prekinula jednu veoma lošu seriju u srpskoj političkoj istoriji. Ta velika i čudna koalicija ostavlja za sobom i poruku da je za vođenje države ipak potrebno više ozbiljnosti

Izborna kriza u Gruziji

20.новембар 2003. Davor Konjikušić

Igra nerava u Tbilisiju

Prošlog petka u Tbilisiju su održane dosad najmasovnije demonstracije koje pamti ova nekadašnja ruska republika za trinaest godina svoje samostalnosti. Na ulice je izašlo više od 20.000 građana. Opozicija, čini se, ne veruje previše u razrešenje situacije pregovorima, jer su prethodni razgovori propali, pa aktuelnom predsedniku nude još samo jednu rundu razgovora. Ševardnadze uporno ponavlja da je spreman za razgovore, ali prećutkuje činjenicu da nije spreman na kompromis

Uvod u novi život

12.новембар 2003. Slobodan Georgijev

Milka i tranzicija

Ko dobija i ko gubi u procesu preraspodele materijalnih i drugih dobara u jednoj zemlji više je psihološko nego ekonomsko pitanje. I radnik koji je ostao bez posla u velikoj fabrici i preduzetnik koji započinje s poslom očekuju od države da im omogući pristojne i ravnopravne uslove za život

Parlamentarni život

06.новембар 2003. Milan Milošević

Izborna najava

Vlada koristi poslovničke mogućnosti da bi u prvoj četvrtini rasprave o poverenju izvela prvu petorku. Na vanparlamentarne napade ona mora da odgovara udaljavanjem sopstvenog igrača u svlačionicu: premijer Živković usred rasprave o poverenju vladi uputio je Narodnoj skupštini zahtev za razrešenje ministarke za saobraćaj i telekomunikacije Marije Rašete-Vukosavljević

Vreme izazova

23.октобар 2003. Redakcija Vremena

I da padne vlada, biće dobro. A vlada neće pasti

"Nemojte da se plašite, i da padne Vlada Srbije, biće dobro, a neće pasti Vlada Srbije." Ovim rečima je premijer Zoran Živković, u subotu 18. oktobra, okončao dvočasovnu tribinu pod nazivom "Srbija danas" u okviru tradicionalne serije tribina "Vreme izazova" koju organizuju Fondacija "Fridrih Ebert", Fakultet političkih nauka u Beogradu i nedeljnik "Vreme"

Privatizacija

27.август 2003. Miša Brkić

Balsamovanje Knjaza Miloša

Aranđelovačka punionica mineralne vode postaje paradigma srpske privatizacije. Što je više privatizovanih preduzeća i kako se bliži dan kada će privatna svojina postati dominantan oblik vlasništva u Srbiji tako otpori privatizaciji postaju sve žešći. Zašto populisti beže od Beočina kao đavo od krsta

07.август 2003. Stojan Cerović

Šta vas briga

Bilo bi bolje da je vlada popularnija u zemlji nego u svetu, ali bilo bi i po opoziciju bolje ako bi umela da pokaže neku vlastitu vrednost i ako bi prihvatila utakmicu u reformama

Afera "Dijamant" (11)

30.јул 2003. Tamara Skrozza

Klizavica gazda Save

Priča o zrenjaninskoj uljari Dijamant svakodnevno se obogaćuje novim tračevima, novim papirima i novim akterima. Direktor Savo Knežević, dva puta pritvaran i oslobađan, ipak nema razloga za sekiraciju – sve što se do sada događalo, upućuje na zaključak da su mu šanse da se izvuče prilično velike

Analiza

19.март 2003. Milan Milošević

Tragedija i politika

Tragedija od 12. marta transformisala je Zorana Đinđića u politički simbol poput mrtvog Kenedija. Simbolični mit, međutim, ne može da vodi politiku. Vlasti se mora i sada reći da se uozbilji i koncentriše

Poslanici Bundestaga specijalno za "Vreme"

26.фебруар 2003. Slobodanska Ast

Evropeizacija korak po korak

"Nema sumnje da Sjedinjene Američke Države mogu da pobede u ratu protiv Iraka: ključno pitanje je da li mogu i da li su stvarno spremne i sposobne da pobede u miru, posle rata"

Srbijanska policija 1987–2000

06.новембар 2002. Miloš Vasić

Do armije građanskog rata i natrag

Sadašnje tendencije modernizacije i razvoja policije u Srbiji: resocijalizacija policajaca kroz pozornički sistem, napori za integraciju u građanstvo, povećana parlamentarna i druga kontrola, sindikalno organizovanje policije (koje se pokušava od 1991), naglasak na profesionalizmu, minimum prinude i ostalo, sve to zahteva vreme i napor. Svako buduće poigravanje s politizacijom, sa zloupotrebom profesije u jeftine privatne svrhe, s novim žrtvovanjem policije sitnim političkim ciljevima može samo da nas vrati u prošla vremena

Kosovo

21.август 2002. Dejan Anastasijević

Sumrak heroja

Pokušaj obračuna sa ekstremistima pokrenuo je talas protesta širom Kosova i pokvario odnose između lokalnog življa i međunarodnih snaga