Brend firme – Pekarska industrija Klas

31.мај 2006. Redakcija Vremena

Beograd ima svoj hleb

Svaki proizvod ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. Takvu tehnologiju, koja je zamenila isporuku tipa "gajbe s hlebom", u Srbiji ima jedino Klas

Akvizicije – Unilever kupio Sunce brend

24.мај 2006. Redakcija Vremena

Zlatni standard u Srbiji

Na svečanosti povodom kupovine srpske robne marke, predstavnici svetskog proizvođača robe široke potrošnje promovisali su nov dizajn somborskog margarina i majoneza

Intervju – Milan Maravić, direktor ZenithOptimedia u SCG

03.мај 2006. Bojan Pantić

Vreme za inteligentno oglašavanje

Srbija je prilično daleko od svetskih trendova. Danas ovde malo agencija uopšte ima pristup znanjima, iskustvima i alatima potrebnim za uspešno vođenje ovog posla, te je stoga najčešći pristup u medija planiranju "artiljerijski napad na potrošače"

Američko-kineski samit

26.април 2006. Seška Stanojlović

Huov vašingtonski ručak

Ono što Kinu u ovom trenutku čini izuzetno privlačnom među liderima onog dela planete koji se naziva "zemlje u razvoju", od Karakasa do Kartuma i Katmandua, jeste uspešna ponuda drugačijeg modela razvoja u odnosu na ono što je uvek do sada nudila(i pritiskala) Amerika: "Kina ima fascinantnu stopu ekonomskog rasta i ljudi naprosto žele da znaju kako to Peking radi: uspešne ekonomske reforme, bez političkih reformi", izjavio je nedavno za "Njusvik" sinolog sa hongkonškog univerziteta za nauku i tehnologiju Dejvid Cvajg

Kosovo

08.фебруар 2006. Zoran Majdin

Mrak i tišina

Februarsko zahlađenje je na Kosovu i Metohiji podiglo temperaturu: kao i prošle godine u ovo doba, tačnije kao i svake godine u ovo doba od uspostavljanja međunarodnog protektorata na Kosovu, na snazi su drastične restrikcije u snabdevanju električnom energijom. Humanitarna katastrofa, kako tamošnji Srbi restrikciju doživljavaju, dodatno je podgrejana naprasnom odlukom kosovskih vlasti da spreče rad "nelegalnih" operatera mobilne telefonije, Telekoma Srbija i Mobtela

Intervju - Miloš Tomić

25.јануар 2006. Dimitrije Boarov

Kriza i energetske računice

"Za celu 2006. godinu ugovorili smo uvoz 2,4 milijarde kubika gasa – s tim da u zimskim mesecima možemo kod Beregova (na ukrajinsko-mađarskoj granici) dnevno da povlačimo maksimalno 10.000.000 kubika"

Hladni rat na "istočnom frontu"

11.јануар 2006. Saša Gleđa

Cena smrzavanja

Sukob Rusije i Ukrajine oko cene prirodnog gasa dobro je uplašio Stari kontinent i pokazao kako hladni rat može sasvim uspešno da se prevede u ekonomski konflikt neslućenih razmera

Narkotici

30.новембар 2005. Dejan Anastasijević i istraživači

Veštački raj

Da bi se shvatilo do koje mere stimulansi amfetaminskog tipa (ATS) potiskuju prirodne droge, treba znati da je globalno tržište za ovu kategoriju procenjeno na oko 34 miliona ljudi, više nego za heroin i kokain zajedno, od čega gotovo osam miliona koristi ekstazi, i da se za njihove potrebe godišnje proizvode oko 400 tona ATS-a, od čega je četvrtina ekstazi. Metamfetamini se najviše koriste u Aziji i Americi, dok na evropskom tržištu suvereno vladaju amfetamini i ekstazi

Budžet za 2006

24.новембар 2005. Miša Brkić

Sve se vrti oko inflacije

Zašto šef beogradske kancelarije MMF-a treba da nam kaže kolika je zaista inflacija u Srbiji, a ne ministar finansija. Valjda niko ni u Vladi više ne veruje da će inflacija u idućoj godini biti onoliko niska koliko je planirao ministar finansija. I dogodine će poreski obveznici morati da plaćaju skupu i neefikasnu državu

Poljoprivreda i genetika

16.новембар 2005. Zoran Majdin

Izum bogatih, hrana za siromašne

Da li su genetski modifikovane ratarske kulture štetne ili korisne nije tema za diskusiju, jer niko konačan sud ne može dati. Tema je, međutim, kojom kulturom srpski poljoprivrednici, a time i cela zemlja, mogu da ostvare veću dobit. U bogatim evropskim zemljama potrošači su spremni da plate višu cenu za, recimo, kečap ako je napravljen od nemodifikovanog paradajza, čokoladu sa lecitinom od nemodifikovane soje. Neće, jednostavno, uopšte da ulaze u to da li modifikacija ima ili nema štetnih posledica. Neće da razmišljaju, jer im se može

Organizovani kriminal na Balkanu (8) – Narkotici (1)

09.новембар 2005. Dejan Anastasijević i istraživači

Put svile i heroina

Kad god se reči "Balkan" i "droga" nađu u istoj rečenici, iskaču dva stereotipa: prvi je da najvažniji put kojim ilegalne droge stižu na Zapad vodi preko Balkana, pravo kroz srce bivše Jugoslavije; drugi je da prometom i distribucijom droge, na Balkanu i na Zapadu, dominira albanska mafija, tačnije kriminalne grupe kosovskih Albanaca. Kao i svi stereotipi, i ovi se zasnivaju na zrnu istine: tačno je da najkraći put od avganistanskih makovih polja do potrošača u gradovima Evropske unije vodi preko Balkana, kao i da ovdašnje tranzicione, postkonfliktne države, sa slabo kontrolisanim granicama i korumpiranim bezbednosnim i pravosudnim sistemima, ne predstavljaju ozbiljnu prepreku za krijumčare. Tačno je i to da kosovski Albanci, sa svojom dobro raspoređenom dijasporom, tradicionalnom porodičnom strukturom i za strance nerazumljivim jezikom, u poslednje vreme igraju važnu ulogu u nekim nišama ovog biznisa. Tačno je, međutim, i da je priča o narko-mafiji, baš kao i priča o terorizmu, plodno tle za političke zloupotrebe i manipulacije samozvanih eksperata. Ovo istraživanje, između ostalog, ima za cilj da razdvoji činjenice od uvreženih predrasuda i da što precizniju sliku stvarnog stanja

Lisica i ždral

19.октобар 2005. Ljuba Živkov

Zamišljena osa

Jao, evo ga Živkov, sad će protiv RTS-a, umorio se od Crkve i Koštunice, ostatak života posvetio je borbi protiv pretplate

Svađa Mirinih frizera

15.септембар 2005. Tamara Skrozza

Nacionalna papazjanija

Najnoviji sukob na liniji Željko Mitrović–Aleksandar Tijanić otpočeo je zbog "Nacionalnog dnevnika", ali se vrlo brzo ispostavilo da za taj dnevnik niko previše ne mari i da je glavni problem čije se srce nalazilo na levoj strani

Dipl. ing. el. Vojislav Rodić, direktor INET-a (www.inet.co.yu) i predsednik Udruženja internet provajdera SCG

07.септембар 2005. Redakcija Vremena

Ništa bez brzine

Intervju - Žan Loran, generalni direktor Kredi agrikol banke

03.август 2005. Miša Brkić

Globalni igrač u Srbiji

"Srbija je još u ranoj fazi tranzicije, ali zemlja se kreće u dobrom smeru i mi želimo da budemo tu da pomognemo u daljoj modernizaciji"

Procter&Gamble

02.март 2005. T. Skrozza

Slučaj gospođe I.

Ko je gospođa Ivanović? Koliko je obrazovana? Koliko puta previja svoje dete, koliko puta menja uloške i koliko omekšivača koristi

Javna preduzeća

02.фебруар 2005. Miša Brkić

Dranje dinosaurusa

Cilj reformi ŽTP-a, NIS-a, EPS-a, PTT-a, Telekoma, JAT-a, Aerodroma "Beograd" i Srbijašuma je da građani ubuduće dobijaju kvalitetne usluge po cenama nižim od sadašnjih. Koliki je to posao, pokazuju podaci da je u tim firmama jedna trećina zaposlenih višak, da su plate iznad proseka u Srbiji, a da je efikasnost jedva na 30 do 40 odsto proseka javnih preduzeća država u okruženju