
Španija
Danak blagodetima
Sa petnaestak međunarodnih aerodroma, blagom klimom i skoro 84 miliona turista u 2019, od kojih oko osam miliona u februaru ove godine, Španija je bila idealna destinacija za ekspanziju korona virusa
Sa petnaestak međunarodnih aerodroma, blagom klimom i skoro 84 miliona turista u 2019, od kojih oko osam miliona u februaru ove godine, Španija je bila idealna destinacija za ekspanziju korona virusa
Po naređenju Ministarstva zdravlja, direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti donela je ukaz kojim se strogo zabranjuju nošenje rukavica i kontakt sa pacijentima, osim kada se baš mora, i rešenje o novčanoj kazni za lekare koji ne poštuju zabranu
U vreme virtuelnih šetnji, knjiga je izuzetno efikasno sredstvo da se prođe i vidi mnogo toga što je pešice neostvarivo
Kada je pandemija postala stvarnost, države Evropske unije su uprkos zaklinjanju u do sada neviđeno jedinstvo reagovale sebično i haotično
Vlada Srbije hoće da podupre posrnulu privredu sa 5,1 milijardu eva. Pitanje je da li je to dovoljno i da li će pomoć stići pravovremeno
Pandemija u mnogim zemljama još uvek nije dostigla vrhunac, a globalna privreda je već upala u duboku krizu. Srpskoj privredi je pomoć potrebna odmah, svako odugovlačenje bi za mnoga preduzeća moglo da bude pogubno
"Kad me već pitate da li ima razloga za paniku, onda ja vidim jedan. To je status i kapacitet našeg zdravstvenog sistema. Naš zdravstveni sistem je urušavan godinama, a dotučen poslednjih nekoliko godina odlaskom lekara i medicinskih sestara na rad u inostranstvo. Bedne plate zdravstvenih radnika i nipodaštavanje njihove stručnosti i društvene važnosti, dovele su čitav sistem na ivicu opstanka. To ne zna samo onaj ko je imao sreću da ne mora da ide kod lekara"
Pouzdan izvor "Vremena" kaže da je 20-ak zaposlenih u Zavodu za javno zdravlje, sa odeljenja mikrobiologije i hemije, u kućnoj izolaciji. Uzrok svemu je jedna od zaposlenih, kod koje je potvrđen virus, a koja se zarazila preko zeta, sveštenika, koji je prisustvovao proslavi jedne privatne firme
Na konferencijama za novinare najviših državnih funkcionera upadljivo je odsustvo novinara štampanih i onlajn medija, dok pitanja mogu da postavljaju samo novinari Tanjuga, Pinka i RTS-a: to je stvar koja nije ozvaničena, ali je jasna svakom ko prati prenose konferencija. Od nezavisnih medija, priliku da pitaju dobijaju povremeno samo novinari N1 i Al Džazire i to samo da bi se fingirao balans, ili da bi predsednik Srbije pokazao da zna imena svih novinara tih redakcija, da bi ih podsetio na njihove "grehe" od pet ili deset godina, ili pokušao da ih ponizi
Evropske države zatvaraju granice, ograničena je sloboda kretanja, čitave industrijske grane u potpunosti su zaustavile poslovanje, berze padaju. Niko ne može da predvidi koliko dugo će sve to trajati i sa kakvim posledicama će se završiti. Pandemija virusa korona ne gura Evropu samo u recesiju, finansijsku i privrednu krizu koja bi mogla da nadmaši onu iz 2008. godine, već suočava Evropejce sa ranjivošću globalno povezanog sveta i apokaliptičnim scenarijima kakvi su do sada bili nezamislivi
Prazni stadioni, odložene utakmice, suspendovana takmičenja. Virus kovid 19 je na neodređeno vreme ugasio globalni sport. Finansijske posledice po sportsku industriju biće merene u desetinama, možda i u stotinama milijardi dolara
Teško je ovih dana objasniti građanima zašto je važno da sede kod kuće i zašto im se ograničava pravo na slobodno kretanje da bi im se sačuvalo pravo na život i zdravlje. Teško je i bez kontradiktornih, zbunjujućih i nedorečenih izjava vlasti, a najteže je kad vlast poslovično odbija da primeni elementarnu kulturu u komunikaciji sa građanima. Dodajmo tome i stalnu sumnju u ovu vlast i njene motive jer nemamo pojma da li su novouvedene mere zaista u potpunosti tu da bi nas zaštitile od korone ili su deo izborne kampanje
Napad digitalnih "otmičara" na javnu upravu i druge institucije u Novom Sadu ugrozio je podatke stotina hiljada građana. Otkup u bitkoinima nije plaćen, podaci su nepovratno izgubljeni, a stručnjaci kažu za "Vreme" da su mogli da budu vraćeni, samo da su nadležni znali – koga da zovu u pomoć
Izložba Narodnog muzeja "Novac i država – sačuvana priča" predstavlja izuzetne novitete Numizmatičke zbirke, ali i nivo razvoja srednjovekovne Srbije
Ishod bitke oko budžeta pokazaće u kom pravcu će se EU kretati: ka većoj solidarnosti ili većim razlikama između bogatih i siromašnih članica
"Odliv kadrova je trenutno možda i najveći problem sa kojim se Vojska Srbije suočava (…) Nijedan komandant ne želi da pusti dobrog zaposlenog jer zna da će biti teško zameniti ga. A da biste prešli na više formacijsko mesto, potrebna Vam je saglasnost nadređenog. Tako dolazimo do paradoksalne situacije da najbolji kadrovi ne mogu da napreduju jer su potrebni jedinici, a lošiji mogu jer svi žele da ih se otarase. A onda tu dolazimo i do drugog načina, a to je traženje veze u vrhu Generalštaba i ozloglašeni ‘jedan telefonski poziv koji menja sve’. Oni koji ova ‘pravila igre’ ne prihvataju, razočaraju se i odlaze. Znači, nagrađuju se oni koji su spremni da žrtvuju profesionalni i lični integritet, a teraju ljudi od integriteta"
Četvoricu pripadnika Žandarmerije još je za vreme trajanja Parade ponosa 2014. primio tadašnji premijer Aleksandar Vučić. Razlog: to što su primenili silu protiv njegovog brata Andreja, brata Siniše Malog – Predraga, te dvojice pripadnika Kobri. Prisutni su još bili Milenko Božović, komandant Žandarmerije, komandant odreda iz Niša Senad Koštić i njegov zamenik Nebojša Anđelković. "Anđelković je objašnjavao Vučiću šta se desilo, a atmosfera je izgledala opuštena", kaže za "Vreme" jedan od četvorice žandarma. "Vučić je rekao da je došlo do nesporazuma i posavetovao nas: ‘Nađite se sutra na piću – verovatno sa dvojicom pripadnika Kobri – izmirite se i završite sa tim’"
Vreme, Nova ekonomija, Danas, Beta, FoNet i Južne vesti uz podršku Ambasade Švedske pokrenuli su društveni dijalog "Srbija 2030. – koji je naš put?". Cilj nam je da na šest okruglih stolova kredibilni stručnjaci, koji imaju uticaj na javno mnjenje, daju svoja mišljenja o ključnim temama za buduće pravce kojima će se Srbija kretati i način na koji će zauzeti svoje mesto u svetskim procesima. Teme su sledeće: "Obrazovanje kao ključni resurs budućnosti", "Srbija između Istoka i Zapada", "Energetska nezavisnost i energetska strategija", "Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha", "Zdravstveni sistem", "Migracije" i "Starenje stanovništva". Ovi paneli nisu vezani za političke stranke i dnevnu politiku. Njih pokreću profesionalni mediji koji time razmatraju problem društvenih potreba i sopstvene odgovornosti prema društvu čiji su deo
Predizborni slogan SNS a sasvim je u skladu sa pričom koju Vučić i SNS "voze" već skoro osam godina, a koja se može ukratko sažeti u stav da se mi sad žrtvujemo i trpimo sva zla, muke i nedaće, da bi našoj deci jednog dana bilo dobro. Mana mu je što implicira dve stvari – da je nama teško i loše, a ni deci nam sad nije dobro
Kad su to i autori i producenti, a i publika, počeli da teže uverljivosti koja se više ne bazira na veštini pripovedanja, na scenarističkim, rediteljskim i glumačkim umećima, odnosno, da li je stvarni život postao toliko vredan da je dobio primat nad izmišljenim pričama
Dosadašnji zakon predviđa da se od ukupnih prihoda u budžetu od igara na sreću 40 odsto odvaja za finansiranje Crvenog krsta Srbije, organizacija osoba sa invaliditetom, ustanova socijalne zaštite, sporta i omladine, lokalnih samouprava i lečenja retkih bolesti. No, predlog novog zakona u potpunosti izbacuje sve ove kategorije
Okupljali smo se svake subote za stolom i – nećete verovati – nikada se nije pričalo o politici. Ako je redakcija bila središte njegovog profesionalnog života, kafana je bila njegova vazdušna banja
Njegov se resor bavi radom, a radnici ga ne zanimaju, ni živi ni mrtvi. Zatim je tu zapošljavanje, a žmuri na iskorišćavanje indijskih radnika u Srbiji. U nazivu ministarstva stoji i da je ono zaduženo za socijalna i boračka pitanja. Porodilje primaju par stotina dinara, a veterani protestuju pod šatorima u Pionirskom parku u Beogradu
Za nas nema priče kako će neko da izađe na izbore a da se tretira kao opozicija, to ne može. To je naša crvena linija. Jer svako ko izađe na izbore u Srbiji taj izlazi zbog sebe. Jedni da ostanu poslanici, jer bez toga ne znaju šta će sa sobom, drugi da postanu poslanici, jer im je to san, ili da postanu neki odbornici ili da sačuvaju neku vlast. Svima su puna usta da to rade zbog Srbije, ali ne, to rade samo zbog sebe
Oni koji su se više puta peli na zidić iz rijalitija ne bi li ga preskočili i pridružili se onima koji su proglasili bojkot, izgleda da se vraćaju u arenu u nadi da tih tri odsto lako mogu da preskoče. Drugi pak koji su bili izvan zidina predizbornog imaginarijuma, jer za vreme ranijih izbornih procesa nisu ni postojali a učestvovali su i u kampanji za bojkot izbora, odlučili su da uđu u Vučićev predizborni rijaliti, naravno ne preko zida, nego civilizovano, na vrata koja im je predsednik Vučić širom otvorio
Vreme, Nova ekonomija, Danas, Beta, FoNet i Južne vesti uz podršku Ambasade Švedske pokrenuli su društveni dijalog "Srbija 2030 – koji je naš put?" Cilj nam je da na šest okruglih stolova kredibilni stručnjaci, koji imaju uticaj na javno mnjenje, daju svoja mišljenja o ključnim temama za buduće pravce kojima će se Srbija kretati i način na koji će zauzeti svoje mesto u svetskim procesima. Teme su sledeće: "Obrazovanje kao ključni resurs budućnosti", "Srbija između Istoka i Zapada", "Energetska nezavisnost i energetska strategija", "Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha", "Zdravstveni sistem", "Migracije" i "Starenje stanovništva". Ovi paneli nisu vezani za političke stranke i dnevnu politiku. Njih pokreću profesionalni mediji koji time razmatraju problem društvenih potreba i sopstvene odgovornosti prema društvu čiji su deo