Strip esej – Povodom Afričkih pustolovina Julesa Radilovića i Zvonimira Furtingera

27.април 2011. Zoran Đukanović

Dragi kamen iz Afrike

Dragulji opusa Julesa Radilovića jesu Kroz minula stoljeća, Afričke pustolovine, Kapetan Leši i Herlok Šolms. Četiri stripa i četiri žanra, istorijski, avanturistički, ratni i humoristički. U njima je nadišao zanat realizma i ponudio magiju vizuelnog pripovedanja. Radilovićeva i Furtingerova pripovest Afričke pustolovine kreirana pre pola veka postala je sama srž egzotičnog pojma afričkog kod tadašnjih čitalaca. Ova vrsta egzotizma ima zanimljivu komponentu – vrsta je postkolonijalnog čitanja Afrike mnogo pre nego što su postkolonijalna čitanja ušla u akademsku modu

Intervju – Emir Kusturica

27.април 2011. Slobodan Kostić

Ja sam učen, uspješan i znam da ošamarim

Mogu da pišu koliko hoće da su moji filmovi i muzika sranje, ali kada se pređe na ličnu biografiju, jedino što mi preostaje je da potražim zaštitu suda. Nema mjesta na svijetu gdje može neko da vam kaže da sarađujete sa ubicama, a da se za to ne snose posljedice, ako to nije istina

Politički urbanizam – ime za ulicu, trg, plato

27.април 2011. Aleksandar Stanojlović

Šta je ostalo i šta će biti od druga Tita

Većina ex-jugoslovenskih gradova je posle 1990. političkom voljom izbacila Titov naziv iz popisa ulica i trgova. Na njegovo mesto su došli nacionalni heroji, oslobodioci, očevi nacija ili često gradski toponimi (Riva, Glavna ulica)

Misterija Dražinog groba

13.април 2011. Slobodan Georgijev

Komisija, radari i reperi

Dve godine nakon početka sa radom Komisije za utvrđivanje činjenica u izvršenju smrtne kazne nad generalom Dragoljubom Dražom Mihailovićem nismo odmakli daleko u odgovoru na pitanje gde su pokopani zemni ostaci vođe Jugoslovenske vojske u otadžbini

Proizvodnja mitova

13.април 2011. Miloš Vasić

»Brendiranje« Draže

Kad neko pomene Dražu, morao bi da pomene i čitav niz nadasve zanimljivih istorijskih ličnosti, kakav je – da počnemo s njim – dr Stevan Moljević. Još nije Kraljevina Jugoslavija pošteno ni ispustila svoju napaćenu dušu, a Moljević je već sastavio svoj "memorandum" od 30. juna 1941. Taj spis – u trenutku kada je Treći rajh na vrhuncu moći – opisuje buduću raspodelu teritorija bivše Jugoslavije, ali i okolnih država – jednoga dana, kad pobedimo

Iz ličnog ugla – Revizijia i rehabilitacija

13.април 2011. prof. dr Đorđe Stanković

Smrt istorije

Kod današnjeg tumačenja istorijskih činjenica ima toliko stranih i pomodnih "teorija", individualnih eksperimenata i ostataka starog i tvrdokornog da je nemoguće u okviru same nauke izvršiti neku akademsku klasifikaciju. Ideologija i dnevnopolitički interesi su ipak odlučujući, jer oni distribuiraju materijalna sredstva

Odrastanje pored Šumarica

30.март 2011. Jovana Gligorijević

Rođeni u Kragujevcu

Paradoks je u tome što Kragujevčani lako gube iz vida da je streljanje u Šumaricama nešto što se dogodilo tu, blizu njih, njihovima. Streljanje u Šumaricama je kragujevački mit, legenda, krvava bajka. A kako je u bajkama sve moguće, dogodilo se i da u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji, istoj onoj čiji su učenici streljani u Šumaricama, među portretima znamenitih učenika ove škole visi i portret Milana Nedića. Nedićev portret smešten je odmah pored vrata spomen-učionice

Govor prilikom otvaranja izložbe "Kragujevačka tragedija 1941" u memorijalnom centru Buhenvald kod Vajmara 25. marta 2011.

30.март 2011. Ivan Ivanji

Ispred i iza puščane cevi

U onoj gimnaziji u Kragujevcu, iz koje su žrtve morale da pođu u smrt, sada su na zidovima slike docnije proslavljenih bivših učenika. Među njima je i slika generala Milana Nedića, predsednika vlade po Hitlerovom blagoslovu u vreme okupacije, takođe i u vreme kada je izvršeno masovno ubistvo u tom istom gradu. General Beme u svom izveštaju glavnom komandantu sektora Jugoistok 28. septembra 1941. godine javlja da je razgovarao sa Nedićem o planiranim akcijama "sa najoštrijim merama" i ponudio mu da dâ ostavku, što je on odbio. Pod Nedićevom vlašću ubijeno je 84 procenta svih Jevreja u Srbiji. Da sam ja sastavljao ovu izložbu, podsetio bih na te činjenice

Izložba – »Kragujevačka tragedija 1941« u Buhenvaldu

30.март 2011. Ivan Ivanji

Sećate li se Šumarica?

Zašto da se uzbuđujem koje će podatke saznati stotine hiljada posetilaca Buhenvalda o streljanjima u Kragujevcu, a koje neće? Zašto se ja uzbuđujem što moja zemlja zarad antikomunističke projekcije istorije pokopava antifašističke vrednosti koje deli onaj deo sveta kome težimo i sa kojim hoćemo da sarađujemo? Ne znam više zašto se uzbuđujem, samo znam da sam jedva uspeo da završim svoj govor prilikom otvaranja izložbe, jer mi se plakalo. Plakalo zbog ubijenih Kragujevčana, zbog svih ostalih žrtava i ratova i zbog besa usled sopstvene nemoći da se istinski pobunim protiv laži i prećutkivanja

Ekonomska saradnja Srbije i Libije

23.март 2011. Ana Radić

Lekovi za naftu, i obrnuto

Prošle godine oko 50 odsto izvoza u Libiju činili su proizvodi farmaceutske industrije, a iz te zemlje smo uvezli robu u vrednosti od preko 150 miliona dolara, koju je 99 odsto činila nafta

Kako je »Odisejeva zora« dobila naziv

23.март 2011. Dejan Anastasijević

Libijada i Odiseja

Šta će doneti "Odisejeva zora" nezahvalno je prognozirati. Pojedini analitičari već ukazuju da su ratni ciljevi nejasni, a izlazna strategija odsutna. Da je o tome razmislio, general Hem (čije prezime, usput budi rečeno, u bukvalnom prevodu znači šunka, a u prenosnom pacer) verovatno bi izabrao drugi naziv

Nuspojave

23.март 2011. Teofil Pančić

Linčerski konsenzus

Nema ko se nije izređao nad dvoje niških klinaca, od javnih Imalaca Mišljenja pa do horde anonimnih internet-kanibala

Zakon o sportu, opet

16.март 2011. Slobodan Georgijev

Legalizacija i nacionalizacija divlje gradnje

Godinama čekani zakonski okvir kojim bi trebalo da se uredi sve iz oblasti sporta u Srbiji samo što nije usvojen u Skupštini. Kontroverze koje ga prate govore da će njegova primena ići teško i da ćemo na promene još dugo čekati

Lisica i ždral

09.март 2011. Ljubomir Živkov

Pismo razdora

DSS raskinuo saradnju sa B92, kakav naslov, kao da smo, daleko bilo, raskinuli ugovor sa Gaspromnjeftom!

Lisica i ždral

02.март 2011. Ljubomir Živkov

Plemenita zabluda

G. Drašković je književničku maštu prenapregao i smislio Trg slobode, ime nikako da uhvati korena, ali dvadeset godina nije ništa, keep going, Volf!

Država i huligani

02.март 2011. Slobodan Georgijev

Pravda za stadione

Prošlonedeljna poseta Mišela Platinija, predsednika UEFA, bila je poslednja opomena za srpsku državu: ako se divljaštvo na stadionima nastavi, reprezentacija i klubovi će biti izbačeni iz svih takmičenja

Prilog kulturi sećanja – Sto godina Hajduka

23.фебруар 2011. Zvonimir Krstulović

Hajdučko srce

Trideset hiljada gledalaca koji su domaćinu OFK Beogradu doneli rekordan prihod u njegovoj istoriji nije moglo ravnodušno gledati radost armije navijača splitskih ‘majstora baliuna’, svi su prihvatili pesmu Marjane, Marjane, ispratili su pobjednika gromkim aplauzom

Navijačke trupe – Alkatraz

09.фебруар 2011. Slobodan Georgijev

Sačekuša za prebega

Ranjavanje Aleksandra Vavića, pretpostavljenog lidera jedne od navijačkih grupa, iznova je potvrdilo da se iza deklarisane ljubavi prema klubu kriju čudni interesi i poslovi iz zone organizovanog kriminala