Intervju – profesor Zoran Radovanović, epidemiolog

26.септембар 2018. Biljana Vasić

Epidemija raka je politička izmišljotina

"Kolegama koji su pozvani da učestvuju u radu Komisije za ispitivanje posledica NATO bombardovanja po zdravlje građana rekao sam da se politika menja i za godinu dana Vučić može da kaže, ulazeći u NATO, da su njega obmanuli da je osiromašeni uranijum kriv za rak, i da je on kao političar bio žrtva lažnih informacija, a za stručnjaka je to doživotna bruka, mrlja koje se ne može oprati"

Intervju – Hrvoje Klasić, istoričar

19.септембар 2018. Filip Švarm

Bilo jednom u dvadesetom stoleću

"Ne mogu zamisliti dvije, tri ili više generacija u sljedećem periodu koje bi mogle proživjeti takav skok u životnom standardu, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju kao generacije koje su rođene u Kraljevini i živjele u socijalističkoj Jugoslaviji. Zaista ne znam što bi to sada moralo biti – možda da počnu živjeti na Mjesecu pa da to bude ekvivalent nečemu što je bilo toliko radikalno. Uzmimo, na primjer, osobu rođenu 1928. godine. Ona živi u Kraljevini Jugoslaviji, jednoj od najsiromašnijih evropskih zemalja, jedva ili nikako ne može školovati svoju djecu, ne može zamisliti posao sa plaćenim godišnjim odmorom, stan dobiven od firme, odlazak na ljetovanje i da ne nabrajam dalje"

Lečenje dece u inostranstvu

19.септембар 2018. J. Gligorijević

Državno kidnapovanje humanosti

U Vladi Srbije sede ljudi koji donose odluke i utiču na živote, a da nemaju pojma ne samo kakvi su zakoni ove zemlje, nego ni o kojim je zakonima reč. To ih, međutim, ne sprečava da sa ozbiljnim viškom samopouzdanja i manjkom strpljenja reaguju na svaku, pa i najmanju kritiku. To im ne smeta da odlučuju koje će dete biti poslato na lečenje, a koje ne. Da odlučuju ko će da živi, a ko da se snađe. A ako ne preživi, da kažu: dešava se

Roman

12.септембар 2018. Teofil Pančić

Baštovan grandoman

Knjiga Pola Juena je urnebesno satiričan prikaz rituala tzv. književnog života, izdavačke industrije, autorskih sujeta i autsajderskih iluzija

Banjaluka – Oproštaj od Marijana Beneša

12.септембар 2018. Tanja Topić

Simbol Jugoslavije

Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven. Zbog toga je od "ponosa i dike" i "našeg prvaka" postao "ničiji" šampion, bio ponižavan i osramoćen, da bi ga tek posle smrti ponovo kovali u zvezde

Intervju – Dmitar Tasić, istoričar

05.септембар 2018. Filip Švarm

Prećutkivanje i otvorene laži

"Sigurno je da treba da se napiše mnogo knjiga i naučnih radova ne bi li se stekla što preciznija slika o jugoslovenskoj državi. Ali već sada možemo slobodno da kažemo da su obe Jugoslavije bile emancipatorske i modernističke za narode koji su je sačinjavali. To je neosporno. A protiv politički motivisanog revizionizma u nauci može da se bori samo iskrenošću, profesionalizmom i objektivnim istraživanjem"

Prilog raspravi o "razgraničenju"

29.август 2018. Ivan Ivanji

Svako je imao svog Albanca

"Radničke novine" iz 1913. godine pišu: "Nama su u Beogradu Arnauti poznati: oni su vrlo valjani i izdržljivi radnici na obali Save i Dunava gde istovaruju i utovaraju velike terete, oni su drvoseče, bozadžije, salepčije itd. I još nijednog Beograđanina nije bilo da se na lenost Arnauta požalio." Posle Drugog svetskog rata gotovo svako koga sam poznavao u Beogradu imao je "svog Albanca". Nisu bili samo fizikalci, bili su i naši "privatni bankari" od kojih smo bez kamate mogli da pozajmimo novac ili kupimo devize

Festivali (3)

08.август 2018. Dragan Kremer

Grozdovi muzike

Istarski Jazz iz Back BP, svojevremeno proglašen za najbolji mali džez festival u Evropi, i danas osvaja neodoljivim šarmom

Nacionalni fudbalski stadion

01.август 2018. Slobodan Geogijev

Laka letnja zabava za milione

Najnovijom najavom da će s jeseni 2018. godine krenuti izgradnja nacionalnog stadiona predsednik Srbije uzbudio je javnost koja se još oporavlja od Svetskog prvenstva u Rusiji. Najava po sebi ne košta ništa i nije izrečena prvi put, pitanje je da li ima i nečega stvarnog u priči o investiciji od 250 miliona evra, najmanje

Fenomen Thompson

25.јул 2018. Lino Veljak

Zvezda ustaških poskočica

"Naivno vjerovanje da bi se Thompson mogao korigovati, izmijeniti problematične delove svojih stihotvorina i pomoći ukidanju unutarhrvatskog razdora očigledno ne počiva na nekim čvršćim temeljima. A ne bi trebalo zanemariti ni komercijalno-interesnu dimenziju fenomena Thompson"

Prikaz knjige – »Ophođenje prema ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji 1991–1999.«

25.јул 2018. Ivan Ivanji

Haški pohod

Svašta je napisano i izgovoreno na račun Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Švajcarski istoričar i ekonomista Andrej Zgonjanin u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Haški tribunal kritikuje nepristrasno, naučno utemeljeno, svoje teze potkrepljuje detaljnim i mnogobrojnim primerima. Njegovi zaključci svakako će se svideti onima koji relativizuju srpske zločine, ali to ne znači da su netačni, već da bi, naprotiv, trebalo da se shvate kao podstrek da domaće zakonodavstvo ne prestane da procesuira zločine koji nikada ne zastarevaju

Intervju – Uroš Đurić, umetnik

18.јул 2018. Radoslav Ćebić

Kako  je  fudbal pobedio mediokritete

Hrvatska je u samom korenu jugoslovenske škole. To treba otvoreno reći. Kod njih je fudbal prvo došao. Imali su zrelije igrače i zreliju infrastrukturu. Uvek su dobro radili. Nisu oni slučajno dovedeni u Partizan ’45. kao oslonac. Nikako ih ne treba potcenjivati. Šta je prednost Hrvata u odnosu na nas u društvenom smislu, pa se to oslikava i na fudbal? Kvalitet je i na jednoj i na drugoj strani sličan, međutim, oni su spremni da uhapse svog bivšeg predsednika Vlade Ivu Sanadera i da ga drže u zatvoru zbog pronevere

Bela Crkva – Proslava Dana ustanka

11.јул 2018. Dragan Todorović

Ministar sa zadnjeg sedišta

Organizator je skupljao stolice, na sceni su ostali samo briljantin ministar i Pink voditeljka, ona ispusti olovku, a on je hitro dohvati...

Intervju – Vesna Teršelič, Documenta

11.јул 2018. Ivana Milanović Hrašovec

Jasenovac, Vukovar i revizionizam u Srbiji i Hrvatskoj

"Teško je očekivati zrele korake jer je povijesno gledano dominantni trend poricanje zločina. Čak i kad se činjenice sudski utvrde, ljudi ih sporo prihvaćaju jer ih često minoriziraju političari. A ono što nam se sada događa jeste da se umjesto preuzimanja odgovornosti za zločine počinjene devedesetih i njihove posljedice, negiraju i zločini počinjeni u Drugom svjetskom ratu"

Železnice i posledice

04.јул 2018. Robert Čoban

Kako nisam uhvatio poslednji voz

O železničkim stanicama u Baču, Novom Sadu, Sremskim Karlovcima, Petrovaradinu i Beogradu, o tome kako bi Srbija mogla da izgleda da nismo dopustili potpunu devastaciju železničke infrastrukture i kakve sve to ima veze sa velikim Dženeral motors korupcionaškim skandalom u SAD pre 60 godina

Tribina »Vremena« i CIRSD-a

04.јул 2018. Priredio: Marko Pantić

Srbija između Rusije i Zapada

Teritorija koja se danas naziva Zapadnim Balkanom oduvek je zbog svog geostrateškog položaja bila na meti interesa velikih sila. Trend koji je bio dominantan tokom cele istorije ovog podneblja, nije se promenio do danas, što bitno utiče i na politiku koju vode vlade zemalja koje su nastale raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Zbog svega ovoga, kao i u svetlu obeležavanja sedamdesetogodišnjice donošenja Rezolucije Informbiroa, nedeljnik "Vreme" i Centar za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) organizovali su 26. juna diskusiju pod nazivom "Srbija između Rusije i Zapada". Učesnici panela su bili profesori Ivan Vujačić, Vladeta Janković i Dejan Jović, te Vuk Jeremić, predsednik CIRSD-a i bivši ministar spoljnih poslova Republike Srbije. Razgovor je vodio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"

Intervju – Milan Ristović, istoričar

27.јун 2018. Filip Švarm

Samosvest, otpor i Goli otok

"Ako sudimo o 1948. i njenim posledicama, vidimo da je tada došlo do guranja u stranu emocionalnog shvatanja politike i prihvatanja novih pravila igre. Jer, ko to ne uradi, taj je potpuno propao. Jugoslovenski komunisti bili su prinuđeni da pronađu racionalno rešenje da bi opstali i da to nisu uradili, završili bi oduvani sa istorijske scene uz ko zna kakve posledice po stanovništvo. Njihov ideološki otklon nikad nije bio potpun, ali je 1948. dovela do umekšavanja i reformisanja sistema. Uradili su nešto što je do tada bilo nezamislivo – presekli su pupčanu vrpcu koja ih je tako čvrsto vezivala za sovjetski model"

Intervju – Božo Prelević

27.јун 2018. Ivana Milanović Hrašovec

Mafijašenje države

Kada preuzmete vlast, onda garantujete da možete da obezbedite osnovna ljudska prava. Ako vam se svaki dan dešavaju ubistva, onda vi niste nikakav garant mojih osnovnih prava da mogu bezbedno da šetam ulicom ili da mi nećete dići kola u vazduh. Ne zaboravite, sve što se tako javno dešava, bilo na ulici bilo u medijima, ostavlja sliku i pečat moći države

Lični stav

27.јун 2018. Nikola Lunić

Ko je Vulinu dao medalju

Kako je ministar odbrane Aleksandar Vulin dobio Medalju srpskih generala ako je upravo on svojim izjavama poremetio odnose Srbije sa zemljama regiona i izazvao zvaničnu reakciju SAD? Kako je istu medalju dobio Nebojša Pavković, kome je uručena tokom zatvorske posete

Fudbal, huligani i politika

27.јун 2018. Slobodan Georgijev

Predsednikov sin među »janjičarima«

Kako je jedna fotografija sa stadiona u ruskom gradu Samari razjarila predsednika Srbije? Šta je važnije: pitanje bezbednosti njegovog sina ili opravdanosti pitanja kako se on na tom mestu našao, sa kim je tamo bio i kako su oni u čijem je društvu snimljen uopšte došli do Rusije s obzirom na svoj kriminalni dosije

Na licu mesta – Nova i stara železnička stanica

20.јун 2018. Radoslav Ćebić

Centar u Prokopu

Dva šaltera, stepenice, bez liftova, nedostatak infrastrukture u zabačenoj i još nedovršenoj zgradi železničke stanice Beograd centar, poznatijoj kao Prokop, izazvali su pravi odijum u javnosti, pogotovo stručnoj. Kad tome dodate gnevne komentare na društvenim mrežama što je šest meseci pre planiranog roka ukinut svaki železnički saobraćaj u Savskom amfiteatru, ne bi li se to zemljište što pre "privelo nameni" za projekat Beograd na vodi, stiče se utisak da prosečan stanovnik Srbije bar jednom mesečno putuje vozom

Lični stav

13.јун 2018. Bojan Kovačević

O narodu ostarele dece

Tužno je živeti u svetu praznih i razočaranih staraca. Možda nam je, ipak, taj svet još uvek dalek i stran. Možda se dečaci samo igraju. Odlučili su da se preruše u starce, stavili su masku, sedu kosu i brkove, navukli tup i prazan izraz lica

Intervju – Mirna Zakić, istoričarka

13.јун 2018. Miroslav Samardžić

Banatski Nemci i nacionalsocijalizam

"Drugi svetski rat i godine odmah posle njega ostavili su traga na istočnoj i jugoistočnoj Evropi, između ostalog, tako što je raznoliko stanovništvo ovih predela donekle ‘pojednostavljeno’, jer su neke grupe uništene ili raseljene. Tokom rata, to se desilo pogotovo kroz masovno ubistvo Jevreja, kao i opšte nasilje počinjeno u Poljskoj, Sovjetskom Savezu i Jugoslaviji. Posle rata, izgon, bekstvo ili poluprinudna emigracija osoba nemačkog porekla, kao grupa povezanih sa nacističkim režimom bez obzira na pojedinačna dela i nedela, uklonili su Nemce i njihovo kulturno nasleđe iz nacionalnih priča o tome ‘ko smo mi i naša zemlja’. Iako nisu svi Nemci bili samoproklamovani nacisti, dovoljno njih se ponašalo kao nacisti da je njihova kolaboracija osudila celu nacionalnu grupu u očima njihovih suseda i žrtava"

Svetsko prvenstvo u fudbalu

13.јун 2018. Lazar Gligorijević

Pohod na Rusiju

Mundijal 2018. u Rusiji, koja je podvrgnuta sankcijama i oštroj kritici Zapada, odigrava se u atmosferi koja je sve drugo, samo ne sportska. Kada sve prođe, interesovanje svetske javnosti preusmeriće se na SP u Kataru 2022 – na kršenje ljudskih prava, položaj žena ili LGBT osoba u toj zemlji