Taras Kermauner (1930–2008)
Duga pisma za duže rastajanje
Smrt Tarasa Kermaunera ni za koga u Beogradu nije vest. Toliko je duboko propalo naše samopoštovanje: ništeći one koji su tvorili deo tvog života, poništavaš i sebe
Prvi srpski diplomata u Londonu
Otmeni jahač s polucilindrom
Više od pola veka je bio u državnoj službi, doprevši do njenog samog vrha (predsednik vlade), da bi iz javnog života otišao posramljen, kad je na čast njegove porodice udario bestidni kralj
Izjava nedelje
„Ili ćete ga proglasiti za kralja, ili mi ide.“
Katarina Karađorđević, princeza i supruga Aleksandra Karađorđevića ("Večernje novosti")
Analize
Čudesni svet koalicija
Velika drama oko toga što će opozicioni socijalisti odlučiti ko pravi vladu, kao da je to neki presedan: od 1990. do 2000. oni su samo dve godine vladali sami
Evropsko prvenstvo u fudbalu
Prošlost kao uteha
Dok budemo gledali najbolje evropske reprezentacije u Austriji i Švajcarskoj, sa nostalgijom ćemo se prisećati 1960, 1968. i 1976, pa čak i 1992, kada smo, kao Jugoslavija, imali i igrače i igru, i tim i selektora (Antrfile: Ekskluzivno - Sećanje Dragana Džajića)
EU i zapadni Balkan
Teško vreme, dobar trenutak
Za sve koji se na ovim prostorima, ali i u Evropskoj uniji, bave pitanjima proširenja, jedna od glavnih tema za razmišljanje jeste da li zemlje zapadnog Balkana treba da se udruže i zauzmu regionalni pristup procesu pridruživanja, ili ipak da nastave taj put svaka za sebe
140 godina od ubistva kneza Mihaila
O čemu se nije smelo govoriti
Uz obaveznog službenog pratioca, majora Svetozara Garašanina, i poslužitelja Mite, sa knezom su se u Košutnjak tog kobnog popodneva izvezle u šetnju i tri žene
Jubileji
Šezdesetosma, posle 40 godina
To junsko proleće ostavilo je neizbrisiv trag u istoriji – nezavisno od volje i želja neposrednih učesnika, ionako slučajno zatečenih tamo gde su se tih dana našli
Iz ugla sudije
Facebook životna sredina
Na nacionalnom studentskom takmičenju Microsoft Imagine Cup ubedljivo je pobedio tim mladih programera iz Kragujevca
Francuska – 40 godina posle
Zaostavština maja ’68
Sarkozi, koji se sada bori da na svaki način slomi taj duh borbe za prava i kult nepoštovanja autoriteta, ubeđen je i da "je nasleđe ovog revolta uvelo cinizam u politiku i društvo i da je, pošto više nema pravila, moralnih vrednosti, poštovanja niti autoriteta, danas svima sve dozvoljeno"
Zločin u Pirotu
Ukor za iživljavanje
Kako je moguće da svi koji su učestvovali u teškom zlostavljanju dvanaestogodišnje devojčice – od mladih nasilnica do medija gladnih maloletničkih pornografskih senzacija – prođu praktično nekažnjeno
Kolektivni portret - Sveti Sinod
Svi patrijarhovi episkopi
Mada se Crkva trudi da u javnosti održava sliku o svojoj jedinstvenosti, kao i svaka institucija tog tipa, jasno je da unutar Crkve postoje mnoge struje. Poznavaoci kažu da prevagu odnosi ona strana koja uspe da se približi patrijarhu ili da drži pod kontrolom rad Sinoda
Olimpijska baklja i politika
Gordo posrtanje
Olimpijska baklja, ritualno upaljena u Olimpiji 23. marta, spotiče se na gotovo svakom koraku – Pariz, London, San Francisko, Buenos Ajres... Masovni protesti, policijske intervencije, hapšenja, gašenje olimpijskog plamička, menjanje predviđene maršrute, nemili su pratioci simbola zamišljenog da predstavlja nešto sasvim drugo – praznik sportskog duha, mira i tolerancije
Vatra i perpetije
Kako smo prvi gasili olimpijski plamen
"Olimpijski plamen" goreo je prvi put na Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928. i, potom, u Los Anđelesu 1932. Bio je neka vrsta slučajne i ne baš značajne oznake Igara, sve dok se nemački profesor Karl Dim nije dosetio kako bi se "olimpijski plamen" mogao upaliti u Olimpiji – na Peloponezu, tamo gde su se tokom najmanje 1200 godina održavala takmičenja koja će inspirisati moderne olimpijske igre
Izjava nedelje
»Veliki sam patriota i voleo bih da se vratim u 1389. i učestvujem u Kosovskom boju.«
Nikola Trajković, fudbaler Crvene zvezde ("Story")
Samit NATO u Bukureštu
Skup (ne)ispunjenih očekivanja
Po spuštanju zavese na samitu, bilo je dovoljno samo dva sata da Bukurešt počne da liči na grad u kome prethodna tri dana kao da se ništa nije dogodilo. Kako se i poslednja kolona sa diplomatama uputila ka bukureštanskom aerodromu, tako je centar grada ponovo bio prepun automobila, policajci koji su se mogli videti na svakom koraku, nestali su, a pojavili su se i prvi prosjaci koji su prolaznicima tražili cigaretu. Jedino su džinovski plakati sa logom samita na zgradi Parlamenta i reklama sa likovima Buša, Putina, Merkelove, Sarkozija i Baseskua na video-skrinu, na trgu Unirea, svedočili da su se tu donosile odluke koje se tiču čitave planete
Lisica i ždral
Belanovačko proročanstvo
Zaista, zaista vam kažem, onaj ko ne pristaje da ja budem predsednik Vlade, zar se time ne odriče Kosova!?
Hrvatska
Slučaj generala Ivana Koradea
Zagorska hajdučka tradicija ima novog junaka: general Hrvatske vojske u penziji Ivan Korade u bekstvu je, osumnjičen za četiri ubistva svojih zemljaka i jednu otmicu. To je, po nekima, očekivani kraj još jedne tužne priče o instant-generalima koji su se pojavili u pravom trenutku i uz pravu podršku svojih nacionalnih lidera, bez škole i stvarnih zasluga – osim veštine da se celoj zemlji nametnu onako kako su se nametali svojim lokalnim sredinama
Povodom izložbe Petra Lubarde u Muzeju "25. maj" u Beogradu
Slike iz srca epohe
Za Lubardu je umetnost bila u stanju da izrazi složenu snagu života, odnosno neprestano kretanje materije od biološkog do duhovnog. Odrazio je poletno doba uspona umetnosti i po svemu postao znamenje epohe
Rekonstrukcija kliničkih centara
Gledanje u zube poklonjenom konju
Uz mnoštvo drugih projekata, vanredni parlamentarni izbori odložili su i rekonstrukciju kliničkih centara Srbije
Dinkićev udar na vladu Srbije
Ne damo ni dugove
Ako Kosovo uđe u vodeće svetske finansijske institucije via facti bi ga priznale sve države sveta, uključujući i Kinu i Rusiju. Jer malo bi ko bio lud da na ovoj stvari preseče svoje odnose sa ovim vašingtonskim firmama koje praktično održavaju kakav-takav red u svetskim finansijskim odnosima
Intervju - Miroslav Karaulac, književnik
Pisac u istoriji
"Ja sam se bavio Andrićem samo tamo gde njegova stvar postaje narodna stvar. Tamo gde on ulazi u istoriju. Klonio sam se privatnog Andrića, koji zapravo nema nikakvog značaja. A Andrić je čitavim životom pripadao istoriji"