VREME BR. 690. 25. MART 2004.

Kosovo, 17. mart 2004.

Kada su gorele mnoge kuće, crkve i manastiri (ponekad zajedno i sa onima koji su u njima živeli i nisu uspeli da pobegnu), kada je broj poginulih stigao do 28, a u bolnice osim 850 povređenih građana počeli da pristižu i povređeni vojnici KFOR-a, razni međunarodni zvaničnici, vojnici i diplomate počeli su polako da sriču sintagmu koju svih ovih godina nikako nisu uspevali da prevale preko usana – počeli su da pominju «etničko čišćenje» nealbanskog življa i da za to optužuju albanske političke vođe. Uz napomenu da je očigledno reč o dobro organizovanoj i orkestriranoj akciji

Pozorište – Čas anatomije

15.mart 2017. Teofil Pančić

Kratak čas o dugom ubijanju

Kišovo delo u Urbanovoj je predstavi ne banalno osavremenjeno nego osvevremenjeno. I sada je tu, da zrači i da smeta, kao što je i Kiš zračio i smetao

Misteriozna politička ubistva

08.mart 2017. Uroš Mitrović

Otrovom po neprijatelju

Likvidacijom polubrata severnokorejskog lidera Kim Džong-Una na Međunarodnom aerodromu u Kuala Lumpuru nastavljen je niz misterioznih ubistava iza kojih, spekuliše se, stoje neke od najmoćnijih tajnih službi, kako sa Istoka tako i sa Zapada

Tradicija

08.mart 2017. Ljubomir Kljakić

Zašto »Student« više ne postoji

Ovih dana navršava se osamdeset godina od 15. marta 1937. i pojave prvog broja lista "Student", organa Akcionog odbora stručnih studentskih udruženja Beogradskog univerziteta i centralnog glasila studentskog pokreta na tom univerzitetu, ali i u tadašnjoj Jugoslaviji uopšte

Prilog kulturi sećanja – Sto godina od Februarske revolucije

01.mart 2017. Milan Milošević

Poslednja igra Matilde Kšesinske u Petrogradu 1917.

Vamp simbol režima Romanovih između imperije revolucije i baleta – preživela jednu monarhiju, jednu privremenu republiku, tri revolucije, dva svetska rata i jednu emigraciju, pa uzbudila opake strasti u Rusiji

Intervju – Petar – Peca Popović

01.mart 2017. Jovana Georgievski

Kada je muzika bila pitanje časti

"Kao u suton slušati Brela i ‘Ne me quites pas’ na terasi krova Muzeja muzičkih instrumenata u Briselu, Edit Pjaf u La Closerie des Lilas na pariskom Monparnasu, kao ‘Street Fighting Man’ grupe The Rolling Stones u rano popodne na londonskom Pikadiliju, kao zviždanje ‘Ševe’ Tomasa Hakija na opustelom budimpeštanskom trgu Varošmarti, nešto kao ‘Deca Pireja’ na trajektu što prevozi iz atinske luke ka ostrvu Ajgina, kao Mariju Lancu i ‘O sole mio’ u krčmi Đenove, kao ‘Road to Cairo’ u interpretaciji Džuli Driskol dok se u suton vozite kroz Saharu od Aleksandrije ka prestonici Egipta, kao ‘Jeke, Jeke’ Morija Kantea u mokroj kafeteriji ispod Viktorijih vodopada u Zimbabveu, poput ‘Sunday, Bloody Sunday’ grupe U2 u autobusu između Dablina i Slajga u Irskoj ili Česariju Ejvoru u sumnjivoj birtiji Puerto de la Kruza na Tenerifima... Da bi se bolje razumeli, po naški, kao ‘April u Beogradu’ u kafiću na Vračaru, ‘Skalinadu’ u trogirskoj konobi u dva ujutru, Montena u baščaršijskoj kafani kad društvo pijanih i mrtvih prijatelja peva ‘Sarajevo, ljubavi moja’, kao kad Ibrica Jusić na kraju Straduna započne ‘Eminu’, kao Balašević na novosadskom Štrandu u ‘Pesmi o Vasi Ladačkom’ ili kad grupa južnoslovenskih izbeglica u Vankuveru zajeca Bajagine ‘Moji su drugovi...’ To su trenuci zbog kojih nije šteta živeti" Rokopisi (2008)

Intervju – Roberto Čuli, reditelj

22.februar 2017. Milica Kosanović

Pogled stranca

"Razumljivo mi je samo po sebi da su takozvane izbeglice dobitak za jednu zemlju, jer susret sa stranim nas vodi dalje. Ali izgleda da društvo još nije spremno da razmišlja iz ugla građanina sveta umesto da se drži svog nacionalnog identiteta"

Povodom jubileja

08.februar 2017. Maša Stokić

Drsko pozorište

Prvi posleratni gradski teatar, Beogradsko dramsko pozorište, za koji dan ulazi u sedamdesetu godinu postojanja uz, čini se, imperativ koji je pre dvadesetak godina, tad na mestu upravnika, Miloš Krečković definisao kao potrebu za "dugim, mirnim periodom burnog unutrašnjeg (kreativnog) života"

Još jedna priča o izbeglicama – Beg Hajnriha Mana i Franca Verfela preko Pirineja

08.februar 2017. Ivan Ivanji

Put do plavetnila

Uveren sam da će kroz pet ili deset decenija negde na svetu stajati spomenici velikanima koji su početkom XXI veka bežali od smrti i bede iz Sirije, Iraka, Avganistana ili Pakistana. Oni će biti usamljenici među milionima čija imena neće biti zapamćena. Neki od njih su možda upravo prošli kroz našu zemlju ili čekaju da ih krijumčari prebace u Mađarsku ili Hrvatsku, preko kojih će stići nekuda, gde će se proslaviti

Amerika i »Meksamerika«

01.februar 2017. Milan Milošević

Američki san i Trampov zid

Ponavljanje istog: migracije, asimilacije, deportacije, kriminalizacije migracija, ekspanzije, intervencije, investicije, eksploatacije i dobre susedske politike – pa iz početka

Roman – Una i Selindžer

18.januar 2017. Teofil Pančić

Pola ljubavi i ceo rat

Knjiga o jednoj davnoj poluljubavnoj polurelaciji prerasta u omaž onakvoj Evropi kakva je nastala 1945, a za koju su ginuli mnogi anonimni američki "selindžeri"

Huddie William Ledbetter, Lead Belly

11.januar 2017. Dragan Ambrozić

Danas ne utovarujemo ugalj

Uprkos mladosti provedenoj u uličnim svirkama i tučama na smrt, postao je merilo večne mudrosti u popularnoj muzici, ali tek kad ga je pre 80 godina poznati etnomuzikolog otkrio u zatvoru i objavio knjigu sa njegovim pesmama, od koje počinje savremena američka folk muzika

Ličnost godine – Ivan Ivanji, pisac

11.januar 2017. Momir Turudić

Moj lepi život u paklu

Nekada sam mogao da kažem da sam Jugosloven, sada bih mogao da kažem nostalgičar. Ideološki sam bio Jugosloven u Titovo vreme, vrlo svesno i vrlo namerno, a sad već ne bih mogao da se definišem. Nisam ničiji, mada imam dva pasoša, srpski i austrijski, a mogao bih da dobijem i izraelski i mađarski. Ovde sam kao kod kuće, znači sigurno sam Beograđanin, a inače sam apatrid

Pop kultura

28.decembar 2016. Jovana Prešić

Bajka o ljutom stvorenju

Prošlo je 15 godina od smrti Tuve Janson, autorke Mumina, najpoznatije finske porodice, koja kod nas nikada nije stekla popularnost kakvu je imala u svetu

Konferencija – »Proširenje EU na Zapadni Balkan u vreme neizvesnosti«

28.decembar 2016. Priredila: Jelena Jorgačević

Spori hod ka Evropi

O posledicama činjenice da iduće godine neće biti Izveštaja o napretku Srbije u procesu priključivanja EU, o odnosima u regionu i Berlinskom procesu, političkoj volji da se uđe u EU, bilo je reči na konferenciji "Proširenje EU na Zapadni Balkan u vreme neizvesnosti" u organizaciji Evropskog fonda za Balkan

Evropski fond za Balkan

21.decembar 2016. Biljana Vasić

Kako oživeti demokratiju i proces proširenja

U organizaciji Evropskog fonda za Balkan, Grupe za razvojne politike (GDP) i stručne organizacije BiEPAG (Balkans in Europe Policy Advisory Group), u Beogradu je 16. decembra 2016. godine održana konferencija "Proširenje EU na Zapadni Balkan u vreme neizvesnosti". Okrugli sto je podeljen na dva panela: "Kako ponovo oživeti demokratizaciju i evropske projekte na Balkanu" i "Berlinski proces posle samita u Parizu"

Memoari

30.novembar 2016. Boris Rašeta

Kako je to stvarno bilo

Moj život Vladimira Velebita skinuće neke nezaslužene pozlate, ali i istaći neke prećutane zasluge. U tom smislu Moj život je i bilans potrošenih energija jednog idealizma, za koji do danas nije nađena zamena

O doktoratu Slobodana Beljanskog

23.novembar 2016. Tatjana Tagirov

Nastavak sage

Biografije govore: advokat Beljanski je svima kojima je pravo blisko ostavio bar mrvicu znanja o pravnoj državi, o etici i suštini vladavine prava; sadašnji osporavatelji njegovog doktorata i ukupnog naučnog i društvenog dela teško da se time mogu podičiti

Povodom izložbe

02.novembar 2016. Ljubomir Simović

Neko iz slike gleda vas

Triptih Ljube Popovića U čast Džejmsa Džona Frejzera (260×810 cm), koji je prvo krasio beogradski hotel "Interkontinental", zatim je da ne bi smetao gostima pokriven zavesom i na kraju sklonjen u podrum, od prošle subote izložen je u Modernoj galeriji Valjevo. Delo je od vlasnika hotela pozajmljeno samo na godinu dana, a izložba će trajati tri meseca. Prenosimo delove teksta akademika Ljubomira Simovića objavljenog u katalogu ove izložbe

Reportersko ‘odanje po Sajmu knjiga

02.novembar 2016. Dragan Todorović

Legalizacija legitimiteta

Sve bilo u totalnom nadmašivanju: na Vulin ministarstvu sve pojedeno; Šešelj, pri marševskom koraku naučno pit’o, Gde ćemo sad; Dačić svratio da ne kažu da nije svratio; na nezavisnom "Informeru" umetnica u domindžos haljetku; a kod Zoranah redovi nisu odujimali...