Miran kraj državne zajednice SCG
Novi vozni red
Crnogorska referendumska bura se stišava i dolazi trenutak da ovlašćeni predstavnici sednu za sto sa zelenom čojom
Crnogorska referendumska bura se stišava i dolazi trenutak da ovlašćeni predstavnici sednu za sto sa zelenom čojom
Kriza posle Labusove ostavke od Vladine prerasla u "osmu sednicu" u G17 plus kome preti rascep. Tadić daje još malo vremena Vladi. Na mitingu manjih stranaka (LDP, SDU, GSS) zatraženi izbori i ostavka vlade koja trenutno sanira svoju do sada najdublju krizu
Dvanaest priča novih crnogorskih pisaca, ali i njihovih srpskih i hrvatskih kolega, zalog su jedne nove kulture i komunikacije, i novog gradskog identiteta
Niska izborna temperatura pokazuje da građani u ovom trenutku izbore ne očekuju
Belorusija je čuvar koji reži na kapiji prema Istočnoj Evropi, a "baćuška" Lukašenko opomena da hladni rat nije završen
U tekstu koji sledi opisano je šest afera otvorenih tokom mandata Koštuničine vlade, a koje nisu do kraja i jasno sudski procesuirane.
Bilo je prepucavanja oko toga da li treba dati "kontraminut ćutanja" na godišnjicu kada je pronađeno telo ubijenog predsednika Srbije Ivana Stambolića, i kontra-kontraminut ćutanja za preminulog premijera Mirka Marjanovića i za žrtve NATO bombardovanja 1999.
Izbori u Kolumbiji tek su jedni u nizu predsedničkih izbora koji se ove godine održavaju u deset latinoameričkih država
Opozicija je održala mirne demonstracije na glavnom trgu u Minsku, gde se okupilo desetak hiljada simpatizera
Politički analitičar Zoran Stojiljković, poredeći Đinđićevu i Tadićevu Demokratsku stranku, kaže: "Tadić se pokazao kao jedan umeren, ozbiljan, proevropski političar, ali je bliži političkom mejnstrimu, nego što je to bio Zoran Đinđić"
Čak i površni poznavaoci likova i dela Mirjane Marković, kao i Marije i Marka Miloševića, unapred su mogli da zaključe da uz taj "trio fantastico", ništa, pa ni sahrana, ne može da prođe bez mnogo buke i skandala
Čovek koji je imao veliku moć od koje su zavisili mnogi životi i mnogi tragični događaji u proteklih deceniju i po umro je naprasno u prisustvu vlasti. Preti li Srbiji politička kriza zbog toga
Prvi put od kraja Drugog svetskog rata, a možda i duže, Italijani strahuju od budućnosti i veruju da će im biti gore nego što im je sada. Lako je nezadovoljstvo svaliti na vladu, bilo koju, ali to je samozavaravanje koje neće rešiti duboku krizu identiteta i krizu u društvu
Podmirivši interese svojih malih koalicionih partnera (brojnijih nego u trenutku dolaska na vlast), uz malo skupštinskog inžinjeringa (zbog koga je stranka predsednika Srbije napustila parlament) i odgovarajuću količinu demonstriranja patriotizma, Koštunica je u prvoj polovini mandata uspeo da stabilizuje vladu i napravi prvi korak ka Evropi
Pesimistički politički analitičari već vide slovenačke vojnike i u Iranu i u Venecueli. Svuda, gde ima dovoljno – nafte
U Muzeju primenjene umetnosti nalazi se originalna boca za votku finlandija, najpopularniji rad slavnog finskog dizajnera Tapija Virkale, ali i ostali primerci njegove umešnosti
Hadezeovci u Kumrovcu gaje uspomenu na Broza, a preobraćeni komunisti u Velikom Trgovišću na Velikog Franju
Na šta ukazuje serija istraga od Davinića do Vučkovića, Karića i Simića
Čim se, u jesen 2003, oporavio od izbornog debakla iz 2000, Drašković je izgubio stranku, ušao u vlast i nastavio da radi ono što mu je godinama briljantno uspevalo: da izluđuje protivnike, ali i aktuelne partnere
Po dobrom običaju, čitaoca podsećamo na deset događaja po kojima će možda u Srbiji ostati upamćena 2005. godina. Takvi izbori obično se prave uz sažimajuće ocene, objave i inauguracije, a mi se opredeljujemo za nizanje najnužnijih činjenica o važnim događajima, od kojih su se neki odvijali mesecima. To činimo zato što se uzdamo u visoku sposobnost naših čitalaca da samostalno zaključuju, zato što se ovde činjenice lako previđaju ili brzo zaboravljaju, a i zato što smo svesni da se ovde inače koristi više prideva nego glagola
U drugoj polovini 2005. godine Rusija je organizovala, prve u istoriji, vojne manevre sa Kinom, potpisala ugovor o eksportu gasa sa Nemačkom i najavila njegovo poskupljenje, što je revolucionarno raspoložene lidere bivših sovjetskih republika ponovo vratilo u naručje "majke Rusije"
Nemačka iz Rusije već sada namiruje 35 odsto svojih potreba za plinom, a kada 2010, za trošak od šest milijardi bude gotov podmorski plinovod, njime bi direktno iz Sibira godišnje trebalo stizati 55 milijardi kubnih metara plina, dovoljno ne samo za oko polovinu nemačke godišnje potrošnje nego i za dalje isporuke Engleskoj i Francuskoj. Iz tih država stoga i nije bilo kritike na Šreder–Putinov posao, za razliku od reakcija iz neposrednog istočnog susjedstva Berlina