Strip – Svet duhova

11.april 2012. Teofil Pančić

Biti cool – to je sve

Grafička novela Danijela Klouvsa, kao svako uistinu značajno umetničko delo, nadilazi sve zamislive žanrovske granice, donoseći nam nešto od savršeno "ukačenog" duha vremena

Kraljevska grobnica

Druga sahrana kralja jedne nesreće

Petar II, koji je imao 11 godina kada je posle smrti svog oca Aleksandra I postao kralj, 17 – 27. marta 1941, dvadeset jednu kada je izgubio vlast, 32 godine posle smrti biće prenet iz Libertivila na Oplenac. Na čelu odbora za sahranu biće predsednik Srbije. Ni u jednoj od balkanskih država monarhija nije vraćena na vlast, ali se u svima uz manje ili više pijeteta zatvaraju knjige prošlosti

Ekonomija katastrofa

14.mart 2012. Slobodan Bubnjević

Ulaganje u sudnji dan

Tokom poslednjih deset godina zabeleženo je čak 4022 prirodnih nesreća, što je daleko više nego u bilo kojoj deceniji ranije. Pritom, njihova cena nikada nije bila veća – posledice Fukušime, gladi na Rogu Afrike, uragana Katrine, zemljotresa na Karibima, udara cunamija, poplava i drugih savremenih nedaća danas godišnje koštaju više od dve stotine milijardi dolara

Portret savremenika – Dejan Šoškić, guverner NBS-a

14.mart 2012. Dimitrije Boarov

Odlikaš na deviznoj vetrometini

Vodećim političarima na vlasti se u jednom trenutku učinilo da je guverner Šoškić "zaboravio" da je devizna nervoza ono što je sada najmanje potrebno vladajućoj koaliciji, koja treba da prebrodi reizbor, a koja narodu na istinu izlazi usred veoma ozbiljne ekonomske krize

Fikret Abdić, jedna karijera

07.mart 2012. Muharem Bazdulj

Uspenje i sunovrat krajiškog Babe

U petak, 9. marta 2012. godine, iz zatvora, nakon odsluženih deset godina robije, izlazi Fikret Abdić Babo, jedna od najživopisnijih – ne samo političkih – ličnosti iz vremena jugoslovenske krize i ratnog raspada. Petnaest godina nakon što je optužen za izdavanje čekova bez pokrića, Abdić je osuđen za ratne zločine. Kakva je baština čoveka kojeg u zavičaju ili mrze ili su mu već četvrt veka bespogovorno lojalni, političkog lidera koji je jednom prilikom izjavio: Ne zagovaram nikakvu opciju, nemam nikakvu ideju i pristajem na sve

Nuspojave

25.januar 2012. Teofil Pančić

Slučaj proletera Boleta

Zapanjujuće je kako je tekst Andreja Nikolaidisa ostao temeljito nepročitan i od "branilaca" i od "protivnika", odvukavši raspravu na pogrešnu stranu

Knjiga – Godina prođe, dan nikad Žarka Lauševića

07.decembar 2011. Tamara Skrozza

Njegova, naša priča

Lauševićeva knjiga najavljena je kao autobiografija. Ona to ipak nije, bar ne u smislu na koji smo navikli. Ona je zbirka zapisa posle kojih vam nije dobro – kako zbog sudbine jednog vanserijskog čoveka tako i zbog svega i svih koji okružuju i vas, i njega

Pozorište

02.novembar 2011. Katarina Rohringer Vešović

Gubitnici istorije

Novu dramu Petera Handkea Još uvek oluja, koja tematizuje sudbinu slovenačkih partizana u Koruškoj, kritika je gotovo jednoglasno ocenila kao jednu od piščevih najznačajnijih drama. Ekspresivna inscenacija Dimitera Gočeva oduševljeno je pozdravljena na nedavnoj premijeri u Burgteatru

Ko je Vladimir Milanković

29.jun 2011. Miloš Vasić

Gospodar života i smrti, Legijin ortak

Čim su "noć i magla" počele da gutaju Srbe iz Siska, tiho, ali efikasno, svima je bilo jasno da Milanković i ti njegovi nekakvi "Vukovi iz Jodna" stoje iza toga. Nije tu trebalo mnogo pameti: svi su znali odmah i ćutali su, zastrašeni s dobrim razlogom

Hrvatska u Evropskoj uniji

16.jun 2011. Tatjana Tagirov

Moguća misija

Srbija je danas otprilike tamo gde je Hrvatska bila u februaru 2005. godine – potvrđen nam je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali još nemamo status zemlje-kandidata za članstvo. I pored određivanja datuma za ulazak u Evropsku uniju, ni za Hrvatsku posao još nije završen. A posle nasilja na Paradi ponosa u Splitu, monitoring stanja ljudskih prava do punopravnog članstva biće dodatno pooštren

Hrvatska u haškom bunilu

27.april 2011. Tatjana Tagirov

Muke po transkriptima

Svi se i dalje bave Tuđmanovim stenogramima sa Briona koji su završili u Haškom tribunalu. Ne zbog njihovog sadržaja u kojem ima svega i svačega, od isterivanja Srba iz Hrvatske za vreme "Oluje", do njihovog svođenja na manje od tri odsto stanovništva. Već da bi se utvrdilo ko je taj izdajnik koji ih je dostavio tom sudu

Hrvatska – Slučaj Gotovine, Markača i brionskog sastanka

20.april 2011. Miloš Vasić

Domoljubne egzaltacije i patriotski kič

Prvostepena presuda Haškog tribunala kojom su tadašnji general HV Ante Gotovina i tadašnji komandant Specijalne policije MUP RH Mladen Markač osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora zbog zločina tokom i posle operacije "Oluja" avgusta 1995, detonirala je u Hrvatskoj eksploziju protesta za koje je eksploziv marljivo postavljan mesecima. Crkva, HDZ, desnica i braniteljske udruge slutili su, svi odreda, na šta će taj proces izaći, pa su se i pripremali. Tu, međutim, ima nekih protivrečnosti s kojima se na kraj ne može, svoj galami uprkos

Tom Sojer – Besmrtni dečji junak

23.mart 2011. Muharem Bazdulj

Miholjsko leto detinjstva

Predstava Tom Sojer i đavolja posla postavljena u Pozorištu "Boško Buha" u režiji Jovana Grujića, a po tekstu Milice Piletić baziranom na čuvenom romanu Marka Tvena, najnoviji je podsetnik na ovog književnog junaka koji je obeležio brojna detinjstva

Kako je »Odisejeva zora« dobila naziv

23.mart 2011. Dejan Anastasijević

Libijada i Odiseja

Šta će doneti "Odisejeva zora" nezahvalno je prognozirati. Pojedini analitičari već ukazuju da su ratni ciljevi nejasni, a izlazna strategija odsutna. Da je o tome razmislio, general Hem (čije prezime, usput budi rečeno, u bukvalnom prevodu znači šunka, a u prenosnom pacer) verovatno bi izabrao drugi naziv

Dani koji potresaju arapski svet

02.februar 2011. Milan Milošević

Revolucija u zemlji faraona

Severnom Afrikom i Bliskim istokom ovog januara širi se talas "jasmin revolucija", socijalno političkih pobuna protiv autokratskih režima koji se raspadaju poput kula od karata, skoro kao oni 1989. u Istočnoj Evropi. U Egiptu s velikom energijom nastupa mlada, pobunjena Fejsbuk generacija, ali u arapskom svetu je sve mnogo komplikovanije

Valjevo – Promocija knjige Emira Kusturice

28.decembar 2010. Dragan Todorović

Uze mu ga Ljosa ispred nosa

Evo zapisa po Matiji: Podvig Kusturice je utoliko značajniji što je izveden u Srbiji, u kojoj je ne jedan, i ne jednom, pitao: Što si umoran, pa nisi čitao?

Intervju – Serž Bramerc

24.novembar 2010. Dejan Anastasijević

Kritike zbog Mladića i Hadžića

"U junu smo dali niz preporuka, i s obzirom na to da se ne radi o nečemu što se može uraditi za jedan dan, vlasti još uvek rade na njihovoj primeni. To je proces koji ćemo sledećih nedelja i meseci vrlo pažljivo nadgledati. Međutim, ne radi se samo o našim preporukama već o potrebi da srpska strana deluje više proaktivno. Treba, pre svega, brže reagovati na primljene informacije i posvetiti više resursa hvatanju begunaca"

Knjige, ideologija, politika – Povodom knjige Sunce mita i dugačka senka Karla Šmita Aleksandra Molnara

17.novembar 2010. Ivan Milenković

O čemu govorimo kada pričamo o politici

Knjigom Aleksandra Molnara Zoran Đinđić je dobio jedan, možda ne najprijatniji, ali svakako moćan omaž koji ga spasava kako pogubne mitologizacije tako i još pogubnijeg, zaumnog nipodaštavanja

Istraživanje o crnim ekološkim tačkama – Obrenovac

Megavati iz zemlje pepela

Električna energija koja se proizvodi u gigantskim obrenovačkim termoelektranama, u suštini, predstavlja jedini zaista ostvariv potencijal kojim raspolaže srpska ekonomija, što uostalom vlasti u Beogradu već godinama koriste nudeći svim stranim investitorima jednu od najnižih cena struje u Evropi. Koliku cenu za to plaća životna sredina, koliku EPS, koliku Evropa, a koliku deca u obrenovačkim selima

Vreme regionalnih izvinjenja

10.novembar 2010. Andrej Ivanji

Sa Ovčare do Kablara

Oni koji su u poseti Borisa Tadića Vukovaru našli novi povod da mudruju o tome ko je koga prvi, a ko drugi, i ko je kome koga ili čega više ili manje, nisu baš shvatili poruku njegovog izvinjenja: da se pokajanjem i pomirenjem na vrhu podstakne bilateralni, privredni, kulturni i svaki drugi regionalni napredak. A svakako nije na odmet što se u Briselu na regionalna izvinjavanja gleda veoma blagonaklono