Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999–2009) IX

01.april 2009. Igor Salinger

Noć kad je pao F-117

Dvadeset sedmog marta 1999. Dejl Zelko, iskusan pilot aviona F-117, koji je učestvovao u "Pustinjskoj oluji" i u prvoj i trećoj noći napada na SRJ, imao je za cilj "jako branjene mete u i oko Beograda koje su bez uspeha napadane i prethodnih dana" – kasnije je u jednom predavanju pomenuo da je reč bila o "važnom komunikacionom i komandnom centru u Beogradu". Te noći, zbog vremenskih uslova otkazani su svi napadi NATO aviona, osim formacija F-117

Novogodišnja razglednica

14.januar 2009. Vladimir Pištalo

Iskrice

Uvek kad bih se zaglavio na zakrčenom Brankovom mostu, ili još goroj Gazeli, dok izduvni gasovi prodiru u kola, mislio sam na Mostove u delu Ive Andrića. Kako ono beše? Od svega što čovek gradi, u mojim očima nema ništa vrednije od mostova. Mudar si bio, učitelju

Festival – Jazz A Vienne 2008

13.avgust 2008. Dragan Kremer

Vive le jazz!

Džez festival u Vjenu, Francuska, u svom dvadeset osmom izdanju ponovo je bio u punoj snazi i sjaju

Tragedija na K-2

Tik ispod neba

"Pored dugotrajnih psihofizičkih priprema i vrhunske opreme potreban je faktor sreće. Kada kažem sreća, to znači da se vremenski uslovi mogu promeniti do neprepoznatljivosti za svega nekoliko minuta, dolazi do snežnih oluja, jakih naleta vetra, zatim tu su lavine, odroni i niz drugih okolnosti koje čoveku ne idu naruku. U takvim uslovima teško se rukuje opremom, bez obzira na pripreme i uvežbanost", objašnjava alpinista Basar Čarovac

Oluja, trinaest godina posle

06.avgust 2008. Jelena Grujić

Dani bola i slave

Govoreći o pomirenju i o izvinjenjima, Srbi govore o kraju, a Hrvati o početku sukoba 1991–1995. godine

Alpinizam

25.jun 2008. Prvoslav Karanović

Basar na vrhovima sveta

Planinar iz Sandžaka do sada je osvojio šest najviših kontinentalnih tačaka – Kilimandžaro, Akonkagvu, Mont Everest, Elbrus, Vinson i Mont Mekinli. Ostale su još Karsten piramide u Australiji i Okeaniji. Skromno kaže da je to splet srećnih okolnosti i faktora koji su se lepo složili

Intervju – Vladimir Đerić, član pravnog tima Srbije pred Međunarodnim sudom pravde

11.jun 2008. Tatjana Tagirov

Argumenti, kontraargumenti i procedura

"Ironično je da sada Hrvatska tvrdi da smo mi imali pristup Sudu kao što ga imaju članice UN-a, što je jedino moguće ako se prihvati teza o kontinuitetu, koju je upravo Hrvatska najoštrije osporavala", kaže za "Vreme" Vladimir Đerić

Srpsko-hrvatski odnosi

04.jun 2008. Tatjana Tagirov

Varljiva leta normalizacije

Kao da rat nije završen i kao da su ratne sekire između Srba i Hrvata ponovo iskopane – tako proteklih desetak dana izgleda Zagreb, koji su pohodili političari iz Srbije i Republike Srpske i koji je njegov gradonačelnik izručio ljubiteljima ustaške ikonografije

Istraživanje – Nove vojske bivše Jugoslavije (6)

26.mart 2008. Ivica Đikić

Hrvatska na pragu Severnoatlantske alijanse

Okončanje rata Hrvatska je vojska dočekala kao sasvim politizovana oružana snaga kojom su, osim kadrova iz JNA koji su dokazali privrženost HDZ-u, carevali vojnici i dočasnici pristigli iz Legije stranaca raspoređeni na najviše operativne dužnosti i u pretorijanske specijalne jedinice, konobari prekvalifikovani u nacionalne heroje, lokalni šerifi i siledžije, hercegovački vozači autobusa i šverceri bele tehnike...

Tibet, Šinđang i Olimpijada

Haos na krovu sveta

Frustracija dolazi iz istog izvora kao i kod ujgurskih separatista – iz želje da etnički i kulturno drugačiji od Kineza Hana, Tibetanci ostvare svoja politička i religiozna prava, koja im uskraćuje vlada u Pekingu, a koju oni ne priznaju kao svoju. Haos koji se iz Tibeta proširio i na mesta većinski naseljena Tibetancima u okolnim provincijama Gansu i Sečuan već je ponegde nazvan "novim Tjenanmenom"

Istraživanje – Nove vojske bivše Jugoslavije (5)

19.mart 2008. Ivica Đikić

Hrvatski slučaj

U vreme pre i posle prvog postrojavanja buduće Hrvatske vojske održavani su susreti predsednika šest jugoslovenskih republika. Bilo je sasvim jasno da srbijansko vođstvo sa Slobodanom Miloševićem na čelu, srbijansko-crnogorski blok u Predsedništvu SFRJ i šefovi JNA, generali Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, na taj čin gledaju kao na jednostranu hrvatsku secesiju koju valja osujetiti akcijom JNA koja bi razoružala tek formirane paravojne jedinice u Hrvatskoj i Sloveniji. Tadašnje podeljeno Predsedništvo SFRJ sa Stjepanom Mesićem na čelu, međutim, nije odobrilo intervenciju JNA. Hrvatska i Slovenija nastavile su s ilegalnim naoružavanjem svojih vojnih formacija i stvaranjem pretpostavki za osamostaljenje, predsednici BiH i Makedonije, Alija Izetbegović i Kiro Gligorov, neuspešno su predlagali treći put u vidu "zajednice jugoslovenskih republika", JNA se spremala na kratkotrajnu intervenciju u Sloveniji koja je završila debaklom, a dobar deo Srba u Hrvatskoj, uz pomoć JNA, Srbije i Crne Gore, proglasio je SAO Krajinu. U septembru 1991. uslediće hrvatsko zauzimanje velikog broja kasarni JNA na području Hrvatske i potom ozbiljno naoružavanje novoosnovanih jedinica sredstvima iz zaposednutih kasarni

Evropa, Srbija, Kosovo

13.februar 2008. Milan Milošević

Beli dim na Andrićevom vencu

Prevaziđen spor vladajuće koalicije sporazumom o reagovanju na kosovsku krizu kao goruću, dok se spor o evropskom pitanju ne pominje, možda i zato što su ga i Evropljani, odlaganjem, učinili trenutno neaktuelnim u Beogradu

Godišnjice – Nikos Kazancakis (1883–1957)

19.decembar 2007. Milena Jovanović

Večiti savremenik

Godina na izmaku bila je i godina Nikosa Kazancakisa. Pola veka od njegove smrti bilo je povod podsećanju na ovog velikog grčkog pisca

Svet bezbednosti

17.oktobar 2007. Marko Savić

Ekspanzija privatnih vojski

Privatne vojne kompanije podsećaju na plaćeničke vojske iz srednjovekovne Evrope, koje su se nalazile u službi tadašnjih vladara

Al Gor – dobitnik Nobelove nagrade za mir

17.oktobar 2007. Duška Anastasijević

Rat, mir i podsećanje

Vrednosti koje su u odluku utkane, kako je to zapisao Gejr Lundestad, dugogodišnji direktor Nobelovog instituta u Oslu, treba čitati kao "norvešku verziju zapadnog liberalnog internacionalizma". Njihova odluka po pravilu ima i težinu presude, jer menja mirovnu paradigmu. A ima već nekoliko godina kako odluke Nobelovog komiteta u Oslu odskaču od uvreženih predstava o ratu i miru