Regionalna SEHA rukometna liga

08.мај 2013.  

Brend u nastajanju

Dolaskom novog generalnog sponzora – energetskog giganta Gasprom – regionalna liga SEHA dobija finansijsku stabilnost i ulazi u evropski rukometni vrh kada je reč o kvalitetu takmičenja

Ruma

25.април 2013.  

Ulaganje u budućnost

"Ljudi očekuju poboljšanje kvaliteta života, s obzirom na interesovanja i ulaganja investitora. U Rumi se trenutno dešava jedan značajan investicioni zamah", kaže Goran Vuković

Intervju – Slaviša Grujić, potpredsednik vlade AP Vojvodine i sekretar za kulturu i javno informisanje

17.април 2013. Sonja Ćirić

Umetnost balansa

"Država će moći da preko budžeta kontroliše javni servis. Ako ukida medije lokalne samouprave da ne bi lokalna samouprava uticala na njihovu uređivačku politiku, onda ne može da kontroliše javni servis preko svog budžeta. To ne ide"

Intervju – Dušan Bajatović, generalni direktor »Srbijagasa«

10.април 2013. Dimitrije Boarov

Otporan sam na pritiske

"Mislim da posle Mirka Marjanovića (govorim o njemu kao poslovnom čoveku, a ne kao političaru) ja lično u Moskvi imam dobar status, u stvari ‘Srbijagas’ kao partner"

Uhapšeni funkcioneri Razvojne banke Vojvodine

27.март 2013. Dimitrije Boarov

Krediti i mete

U celoj ovoj aferi, koja, čini se, nije završena, najzanimljivije je to da je za ključnu "figuru dramatis" izabran baš (već uhapšeni) Dušan Borovica, sa svojih desetak, uglavnom putarskih firmi

Jezik i značenje

27.март 2013. Lino Veljak

Praktična i praktička filozofija

Praktička filozofija može biti i nepraktična. Bolje je ako je ona ujedno i praktična, ali utilitarno shvaćena praktičnost ne može biti kriterij razdvajanja dobra od zla. Ili, ipak, može

Intervju – Peđa Vranešević, muzičar, ex-Laboratorija zvuka

21.март 2013. Saša Rakezić

Čemu umetnost

"Nakon izbijanja afere sa plakatom za turneju Laboratorije zvuka 1982. zbog koga sam bio osuđen na 40 dana zatvora, moj brat Bata je odlučio da Vilmoš Kauboj, u kome su neki prepoznali karikaturu Tita, ne nastupa više sa nama. Slučajno sam posle toga sreo Vilmoša u gradu i on me kroz plač pitao: ‘Zašto ja više ne mogu da nastupam sa vama?’ Rekao sam mu da je to jako komplikovano da mu objasnim, ali da je nama strašno žao i da nastupe s njim pamtimo kao izuzetan period i da ga i dalje volimo. Umro je 1992, u zimu. Svi su bili ‘zauzeti’ pa sam ja otišao na sahranu i održao mu posmrtni govor. Na sahrani smo bili Cigani i ja, što samo potvrđuje teoriju da je čovekov život po sebi tragedija – glavni junak uvek umire na kraju"

Nuspojave

13.март 2013. Teofil Pančić

O laži koja ne laže

Plakat SNP Naši neželjeno čini Đinđiću zasluženu uslugu i produžava mu politički život, a kičerozna depolitizacija njegovog lika dodatno ga "ubija"

Knjige – Kompromis i Nataša

21.фебруар 2013. Teofil Pančić

Osveženje s Baltika

Prozne knjige Sergeja Dovlatova i Dejvida Bezmozgisa povezuje tek sudar Starog i Novog sveta, komunizma i kapitalizma, porodice, politike i seksa i naravno – Baltik

Juriš desnice na Novi Sad

13.фебруар 2013. Dimitrije Boarov

Poligon za vežbanje nasilja

Zašto se događa ozbiljna eskalacija najopasnijih političkih sukoba za Vojvodinu, onih motivisanih "nacionalnim patriotizmom", koji se kod nas najviše iskazuje borbom protiv "nacionalnih izdajnika i agenata stranih finansijera"

Politička sudbina Ivice Dačića

06.фебруар 2013. Filip Švarm

Ostavka koju treba odraditi

Teško je i zamisliti nepovoljniju situaciju za jednog političara od one u kojoj se našao srpski premijer. Ivica Dačić više nema saveznike ni u zemlji ni u inostranstvu, javno je kompromitovan sumnjičenjem za vezu sa narko-klanom Darka Šarića, pod pretnjom je mogućeg spektakularnog sudskog procesa i potpuno zavisi od milosti jakog koalicionog partnera. Međutim, postoji čitav niz razloga zašto je, bar za sada, njegova vlada opstala

Intervju – Branislav Babić Kebra, Obojeni program

17.јануар 2013. Saša Rakezić

Čovek iz senke

"Kada samo pomislim kroz šta smo kao bend prošli, to je kao neki naučnofantastični ili tragikomični roman, koji traje evo već 33 godine. Ne znam da li postoji čak i neka firma u Srbiji koja opstaje toliko"

Ratno vazduhoplovstvo Srbije

10.јануар 2013. Igor Salinger

Sto godina uzleta i padova

Kada smo pre više od šest godina tekstu u "Vremenu" dali naslov "Hej, vojnici, vazduhoplovci, čelična krila naše armije", nikome nije palo na pamet da će ta pesma, spevana avijaciji države koja više ne postoji i od koje se novonastale uglavnom ograđuju, dići na noge poslovično mirnu i hladnu – kakva se očekuje na događajima te vrste – publiku na svečanoj akademiji održanoj povodom obeležavanja 100 godina vojnog vazduhoplovstva u Srbiji u prepunoj sali Jugoslovenskog dramskog pozorišta

Kultura sećanja – Autobiografija dr Feodora Lukača (1892–1973)

Burni vek u dnevniku jednog lekara (2)

Hirurg, pionir sporta, zaljubljenik u gimnastiku, fudbaler i lakoatletičar-rekorder, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Prvom svetskom ratu, Feodor Lukač, otac znamenitog profesora žurnalizma Sergija Lukača, u svojoj kratkoj autobiografiji dramaturški sažima jednu epohu kroz ono što je proživeo u dva svetska rata, u Austrougarskoj i u dve Jugoslavije, u Sarajevu, Pešti, Beču, Bernu, Galiciji, Albaniji, Mostaru, Zrenjaninu, Novom Sadu

Nova lica iza RTS-a

06.децембар 2012. Priredila: Marija Vidić

Pazi, Mirko, Programski savet

Hiljade zaposlenih na RTS-u rade pod rukovodstvom relativno malog broja ljudi: pored direktora Aleksandra Tijanića, jednu od najvažnijih uloga imaju Upravni odbor RTS-a i Programski savet sa 19 članova. U decembru mnogim članovima Programskog saveta ističe trogodišnji mandat. Prema Zakonu o radio-difuziji sedam članova Saveta dolaze iz redova poslanika, a 12 predlaže Republička radiodifuzna agencija (RRA) iz reda profesionalnih udruženja, naučnih ustanova, religijskih zajednica i udruženja građana. Prošle nedelje i RRA je utvrdila listu od 20 kandidata od kojih će 12 biti izabrano za članove Programskog odbora RTS-a. Ovo su detalji iz njihovih biografija.

Knjige – »Makijaveli« Koste Čavoškog

15.новембар 2012. Ivan Milenković

Kako čitati Makijavelija

Knjiga Makijaveli Koste Čavoškog jedina je monografija o Makijaveliju na srpskom jeziku u poslednjih pedesetak godina. Sistematičnošću i pouzdanošću ona pruža niz zanimljivih i korisnih tumačenja, a iskoracima iz poznatih tokova preporučuje se kao složena konstrukcija koja nadilazi puki pregled opštih mesta rečenih o slavnom Firentincu i njegovom delu