Pozorište
Od smelosti do zihera
Vasilij Sigarev, Plastelin
režija: Nikola Zavišić
Patrik Marber, Don Žuan u Sohou
režija: Alisa Stojanović
Atelje 212
Vasilij Sigarev, Plastelin
režija: Nikola Zavišić
Patrik Marber, Don Žuan u Sohou
režija: Alisa Stojanović
Atelje 212
Svojom je najnovijom knjigom przničavi bosanski dotepenec zaratio s "pola Zagreba"
Neproceduralna odluka bivšeg ministra kulture da slikar Vlada Veličković bude komesar našeg paviljona, i izbor Mrđana Bajića za umetnika koji će nas predstavljati ove godine, verovatno su bili satisfakcija za sve godine nezadovoljstva
U Srbiji je registrovano 700 izvora mineralne vode, a koristi se samo pet odsto, mada je polovina izvorišta spremna za upotrebu
Nema samo Srbija postjugoslovenski identitetski problem, daleko od toga. On je samo ovde najakutniji, jer se od njega predugo bežalo
Analitičan njuz magazin sa kvalitetnim i aktuelnim kolumnama, te intervjuima, ali i formama koje su gotovo nestale iz hrvatskog novinarstva – reportaže, ili nikada nisu ni postojale – ozbiljne istraživačke priče, zanimao bi mnoge dosadašnje, ali i potencijalno nove čitaoce
Prošli put smo ilustrovali političku ekonomiju cigareta, sa raznim primerima. Ove nedelje zabavićemo se evropskim uglom, ali i najnovijim razvojem naših iznenadnih i neočekivanih svađa oko starih i poznatih stvari. Dušan Mihajlović odjednom se setio nečega što je znao oduvek, ali nije govorio; tu je nalik na našu policiju koja je takođe sve znala o "duvanskoj mafiji" već godinama, ali se setila tek sada da podiže krivične prijave. Nije sve to tako jednostavno kao što izgleda
Mada se čitaocu brzoplete štampe nameće utisak da će se Srbija "zahvaliti" Rusiji za "zaštitu Kosova" – putem nekakve privilegovane poklon-prodaje naših energetskih kompanija ruskim državnim firmama – nijedan pažljiviji pratilac izjava, i naših i ruskih visokih političkih i privrednih zvaničnika, neće (bar na energetskom polju) uspeti da pronađe oslonac za širenje takve teorije
Dok raste diplomatski pritisak, postaje vidljivo da nema saglasnosti o novoj rezoluciji o Kosovu, niti o mogućim potezima mimo nje – a niti o "hermetičkom" izdvajanju tog slučaja, što pokazuje eho na Kavkazu i na obalama Dnjestra
Međunarodna politika sada se vodi sa nekoliko adresa, a glavni agent sprovođenja spoljne politike je Ministarstvo spoljnih poslova. Vlada jeste koaliciona i heterogena, ali je po pitanjima spoljne politike veoma složna
Zaslugama i pameti za ekspediciju Vlastimira Đorđevića nema kraja. Srpske i crnogorske policijsko-obaveštajne snage, pozivajući se na odlučnost i visoki profesionalizam, stavljaju se u prvi plan. Lojalnost evroatlantskim institucijama, međutim, obavezuje ih i na pominjanje neizostavne uloge Haškog tribunala
Hapšenjem generala Đorđevića, dug Srbije prema Haškom tribunalu sveo se na trojicu begunaca. Dvojica su na pripremama, a treći čeka završnicu
Ni ova akcija krajnje ograničenog dometa ne bi bila mogućna da u Srbiji, najzad, nije formirana vlada jasne većine s jasnim interesom da se distancira od jedne revolucionarno tranzicione epohe u kojoj je Đinđićevo putovanje Subotićevim avionom pravdano neodložnim državnim poslom
Cana nema nešto na Ubu, kao početkom devedesetih, kad mu je Milo u posetu slet’o, a Vučela drumom dolazio. Sve što se može čuti od Ubljana je da je mnogo dobar i mnogo fin. Plus da ga je sam bog posl’o da bude ktitor crkve koja od najbolji materijali i sve najbolje
Jedini pravi komentar posle trke u Alberts parku u Montrealu glasi – sve je dobro kad se dobro završi
Malo ljut na svoje igrače koji su ispustili 13 poena razlike i veoma besan na sudiju koji nije svirao nekoliko grubih prekršaja prema igračima Partizana, to su svi videli, i tako direktno skrojio rezultat, Danilović je otišao do svlačionice i tako je (po)stradao jedan sudija. Da li je to trebalo da uradi P. Danilović? Nije, naravno. Ali...
U Srbiji je nastupila teniska euforija, nema tih novina koje nisu imale fotografije naših tenisera na naslovnoj strani. Tenis ovde nikad nije bio toliko popularan, ni u vreme popriličnih uspeha one stare Jugoslavije u Dejvis kupu (Živojinović, Ivanišević, Prpić i Orešar), ni u vreme ogromnih pojedinačnih uspeha Monike Seleš. Mečevi su se gledali i kod kuće i na poslu. Ali i u kafićima i kladionicama na velikim ekranima, gde se i navijalo i radovalo i tugovalo
Posle Drugog svetskog rata, a posebno posle završetka hladnog rata, međunarodno pravo sve više se bavi pojedincima. Ono to čini, između ostalog, zaštitom njihovih osnovnih ljudskih prava u odnosu na državu u kojoj žive, kao i nametanjem obaveza pojedincima čije kršenje povlači njihovu krivičnu odgovornost na međunarodnom nivou. Posledica toga je da se međunarodno pravo sve češće neposredno primenjuje pred domaćim sudovima – na primer, naši građani pred sudovima Srbije mogu i treba da se pozivaju na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima radi zaštite svojih osnovnih prava i sloboda. S druge strane, i međunarodnih sudova je sve više i više, pa smo svedoci tzv. fenomena proliferacije međunarodnih sudova i tribunala. Njihov sve veći broj, kao i raznovrsna nadležnost, dovode do mnogobrojnih zabuna u široj javnosti. To je razlog što "Vreme" nastoji da otkloni neke od njih
Meklenburg-Vorpomern, rodna pokrajina kancelarke Merkel, pokazala se u najboljem svetlu – hrana je bila izvrsna, komunikacije i radni prostori na raspolaganju 24 sata, desnog ekstremizma i netrpeljivosti prema strancima, koji su tu inače ozbiljan problem, nigde, a na bezbrojnim sekjuriti-čekovima policajci beskrajno ljubazni, iako neki u službi i po 36 sati. Tako su, na kraju, svi bili zadovoljni: osam moćnika, protivnici G8 i novinari. Doduše, ne zaključcima, ali svako svojim poslom, jer svi su na svoj način radili najpoštenije, odnosno u okviru mogućeg
> Alpar Lošonc
> Suverenitet, moć i kriza (Eseji o evropskom mišljenju),
> Svetovi, Novi Sad 2006
> Tomaž Mastnak
> Evropa: istorija političkog pojma
> Beogradski krug & Centar za medije i komunikaciju, Beograd 2007
> prevod Milan Đorđević i Dušan Đorđević-Mileusnić
> Branislav Nušić
> Tako je moralo biti
> režija Egon Savin
> igraju Anita Mančić, Nebojša Dugalić,
Predrag Ejdus, Vojin Ćetković
> Scena "Ljuba Tadić" Jugoslovenskog dramskog pozorišta
Muzej u svojim depoima čuva preko 4000 eksponata i tek pre dve godine dobio je svoj prostor, zgradu bivše Termoelektrane u Skenderbegovoj ulici na Dorćolu. Sada zapuštenu zgradu rekonstruisaće arhitekta svetskog ranga Boris Podreka