Intervju - Pol Oster, pisac

04.август 2004. Majkl Vud

Pisac priča o ljudima samoće

Pol Bendžamin Oster spada u red najznačajnijih američkih pisaca današnjice. Rođen je u Njuarku 1947, u Nju Džersiju. Nakon studija na njujorškom Kolumbija univerzitetu, šest meseci provodi kao mornar na jednom tankeru u Meksičkom zalivu, zatim odlazi u Francusku gde živi sledeće četiri godine, prevodi i piše poeziju. Vraća se u Njujork 1974, objavljuje poeziju, prozu i eseje. Godine 1982. objavljuje svoj prvi prozni naslov, esejističko-memoarsku knjigu Otkrivanje samoće. Nakon toga sledi objavljivanje tri novele koje sačinjavaju Njujoršku trilogiju, zahvaljujući kojoj postaje slavan. Sledi još osam romana od kojih je poslednji Proročka noć objavljen početkom ove godine. Objavio je još pet knjiga memoara i eseja, dve zbirke poezije, i realizovao tri filma kao scenarista, koreditelj i reditelj (Dim, Modri u licu, Pandorina kutija). Živi u Bruklinu, Njujork. Oženjen je američkom spisateljicom norveškog porekla Sajri Hustved. Ovaj intervju, koji ekskluzivno objavljujemo, a koji je nedavno dao uglednoj američkoj reviji za književnost "Paris rivju", Pol Oster je ljubazno ustupio "Vremenu" i Ivani Đurić Paunović, svom prevodiocu na srpski.

Lisica i ždral

04.август 2004. Ljuba Živkov

Prva brazda

Svesni da ni ove godine neće na more, lisica i ždral otpočeli su rad na rečniku opštih mesta (odrednice objavljujemo redosledom kojim su ih saradnici donosili u Institut)

Nuspojave

04.август 2004. Teofil Pančić

Kako preživeti pobedu

Hoće li se Građanski savez utopiti u neku veću stranku, i da li bi to bila posledica poraza ili pak definitivne pobede njegovih ideja? I ima li negde te pobede, uostalom

Bobi Fišer, azilant

04.август 2004. Dejan Anastasijević

Japanski gambit

Oni koji pamte Bobija Fišera kao genija i legendu svetskog šaha verovatno nisu svesni koliko su srećni što najverovatnije neće dobiti priliku da ga bolje upoznaju

Alterglobalizam

04.август 2004. Dejan Kožul, Slobodan Georgijev

Drugačiji svet u Srbiji

Protivnici neoliberalnog kapitalizma pokušali su da u Beogradu prezentuju ideje nove vrste otpora vladajućim društvenim trendovima. Na kraju se sve svelo na blagi kulturni događaj i sumnjičenja da su došli da potpiruju štrajkove u Srbiji. Protesti iz Sijetla, Đenove i Praga odjeknuli su u Beogradu snagom probušenog balona

Jubileji - sto godina Belanovice

04.август 2004. Dragan Todorović

Dobar je Voja

Belanovica slavi, u programu učestvuju doministri, vikendaški prijatelji, dr Furtula i akademici, a, po sajtu, najpoznatijeg Kačerca, predsednika Koštunicu, iako je na odmoru, stigli štrajkovi i obaveze. Ali, vele, biće predsednika, kad Matija progovori

Bauk inflacije

04.август 2004. Dimitrije Boarov

Dinar u domaćoj salati

Vlada je dosad na pritiske reagovala dosta protivrečno, pretežno mlako i defanzivno, što će joj sigurno doneti mnogo novih problema

Slučaj Jugoremedija

04.август 2004. Miša Brkić

Klasna borba za tuđu fabriku

Ministar privrede i predsednički kandidat Dragan Maršićanin obećao je radnicima Jugoremedije da će oni postati većinski vlasnici. Institucionalno ili vaninstitucionalno. Zbog toga Jugoremedija nije radila dva i po meseca, a vlasnik kompanije tvrdi da je zbog toga imao štetu od oko deset miliona evra

Politički uspon bogataša

04.август 2004. Vera Didanović

Karićev marš

Stranka raste i sprema liste kandidata za gradonačelnike i odbornike u celoj Srbiji. Rastu i Karićeve političke ambicije i rejting u istraživanjima javnog mnjenja. Ko će vladati Srbijom?

Na moru ćuprija

Olimpijski san

Mesologi je gradić na obali mora ispod živopisnog masiva planine Klokove. Ostao je upamćen po tome što se u njemu Bajron dva puta borio na strani Grka protiv Turaka, gde mu se grob i danas nalazi i privlači hodočasnike i poklonike. U devetnaestom stoleću u Mesologiju se rodio Harilaos Trikoupis, koji je još kao mladić vizionarski shvatio šta bi premošćenje na potezu Rion-Antirio značilo za ovaj kraj i čitavu zemlju

Vojna bezbednost

29.јул 2004. Dejan Anastasijević

Lov na pticu Kos

Spor oko imenovanja novog šefa vojnih kontraobaveštajaca najavljuje oštrije sukobe na liniji Beograd–Podgorica

Terazije menjaju lik

29.јул 2004. Jasmina Lazić

B2 u centru grada

Ukupna površina zgrade koja će se prostirati između Balkanske i ulice Narodnog fronta, trebalo bi da iznosi oko 24.000 kvadratnih metara, raspoređenih na pet podzemnih i dva do šest kaskadno nazidanih nadzemnih spratova

Humanitarna katastrofa u Sudanu

29.јул 2004. Sonja Kovacs

Rasna linija razdvajanja

Pet hiljada britanskih vojnika biće poslato u Sudan. Dvadeset pet ministara Evropske Unije sanksionisaće sudansku vladu, papa će se pomoliti za žrtve i prognane, a Ujedinjene nacije će insistirati na razoružavanju paravojnih grupa. I ovog puta kasno

Knjige – "Svetlost dana", Grejem Svift

29.јул 2004. Teofil Pančić

Kako biramo

Novi Sviftov roman je sve samo ne detektivska storija; to je priča o ljubavi u svim njenim najčudnijim inkarnacijama

Reagovanje

Srpska arhitektonska utopija?

Ignorišući napor da se Beogradu predloži jedan novi arhitektonski model, redak u našoj praksi, dr Miloš Bobić u tekstu "Pirat na Slaviji" ("Vreme" br. 707) svodi arhitektonsku kritiku na kolokvijalnost, onakvu kakva kod nas inače postoji i zbog koje je uveliko i onemogućen normalan razvoj naše arhitektonske prakse, kažu autori rešenja nagrađenog na konkursu za Spomenik modernoj Srbiji koji će biti postavljen na beogradskoj Slaviji

Devedesetogodišnjica

29.јул 2004. Predrag J. Marković

28. jul 1914 – 28. jul 2004:Beogradsko leto 1914.

Granate koje su 28. jula 1914. uveče ispaljene sa monitora austrougarske rečne flote na Beograd, nisu samo označile prvo bombardovanje nekog evropskog grada u XX veku. One su započele rušenje sna o progresu bez granica, o ljudskoj istoriji kao svetloj stazi u budućnost, zasnovanoj na demokratiji, razumu i premoći institucija i kulture belog čoveka

Lisica i ždral

29.јул 2004. Ljuba Živkov

Lavina zahteva

Imate lepu figuru, idealnu za jaknu, bila bi mi čast da oprobate neki od mojih novih modela – da kožna jakna ne bude više simbol bratoubilaštva nego pravne države

Nuspojave

29.јул 2004. Teofil Pančić

Predsednik pokazao jezik

Kako je Boris Tadić u dugometražnom TV-intervjuu vratio u opticaj jednu od najgroznijih "revizionističkih" floskula iz mračnih Devedesetih

Slučaj Termoelektro

29.јул 2004. Miša Brkić

Radnik, vlasnik i mešetari

Kompanija je uspešna, ima ugovorenih poslova za narednih nekoliko godina, cene je partneri iz inostranstva. Nešto, međutim, škripi u preduzeću. Generalni direktor tvrdi da ništa ne bi škripalo da Termoelektro nije privatizovan po vaučerskom modelu. To je onaj model u kome je svaki zaposleni stigao u šizofrenu fazu – istovremeno je radnik i akcionar

Intervju - Milan Simurdić, ambasador SCG u Hrvatskoj

29.јул 2004. Dimitrije Boarov

Hrvatski izazovi

"Ima još mnogo tema koje odnose SCG i Hrvatske čine izazovnim. Primetio bih i da je Beograd mnogo više tema u Zagrebu, nego obrnuto"

SPC i lov na Mladića

29.јул 2004. Tamara Ognjević

Sila boga ne moli

Ako je i postojala mogućnost da SPC uzme učešća u nagovaranju Ratka Mladića da se preda Haškom tribunalu, nesposobnost srpske vlade da ovu ideju zadrži u tajnosti, kao i najava američkog ambasadora u SCG Majkla Kristijana Poltija da "Amerika i Srbija zajedno kreću u potragu za bivšim komandantom vojske bosanskih Srba" svela je verovatnoću ovakvog posredovanja na minimum