
Debata – Šta nama znači Nemačka
Mostovi između dve zemlje
Zašto otići i zašto se (ne) vratiti? Koliko je mladih ljudi sada u Nemačkoj, šta mogu da učine sa tim iskustvom u Srbiji i koji su problemi povratnika
Zašto otići i zašto se (ne) vratiti? Koliko je mladih ljudi sada u Nemačkoj, šta mogu da učine sa tim iskustvom u Srbiji i koji su problemi povratnika
Na dan izlaska ovog broja "Vremena" u Elbasanu će biti odigrana fudbalska utakmica između reprezentacija Srbije i Albanije. U danima kad su ovakve utakmice događaji visokog rizika, čak i kada, barem za jednu od strana, nemaju nikakav rezultatski značaj, korisno je prisetiti se istorijskih figura koje spajaju srpsku i albansku tradiciju. Takva je figura Skenderbeg
Koliko sam puta čuo mudroliju da nije bilo šestog oktobra: stilska figura nepogrešivo pronalazi buduće svoje čuvare i korisnike, i svako od njih nudi je publici kao svoje vlastito otkriće
Izložba naslovljena Dvadeset lakih komada ima za temu lični pogled italijanskog strip publiciste Andree Placija na stripove inspirisane muzikom
"Svaki grad ima iste šanse da uz adekvatna rešenja postane pametan, bez obzira na raspoložive resurse. Objedinjeni cilj je da građani na svojoj koži osete viši nivo usluge, počev od električne energije bez prekida, kvalitetnije pijaće vode, bržeg i boljeg javnog transporta pa do usluga u upravi i zdravstvu"
Afera Prisluškivanje izbacila je u medijsku orbitu čoveka čije ime pre toga nije smelo ni da se pomene. On se odlično snašao u toj ulozi i zatražio da televizije javno prenose poligrafska ispitivanja, a iza javnog nastupa ostalo je more nejasnoća i nepoznanica
Šta se i koliko promenilo u Srbiji nakon 2000. godine, do koje mere su opstali autoritarizam, nacionalizam, govor mržnje i devastacija institucionalnog života, koje su posledice petooktobarskih promena, koliko je revolucija uticala na političke promene u Srbiji i da li je Peti oktobar uopšte bio revolucija, neka su od pitanja na koja su odgovarali učesnici tribine "Peti oktobar – petnaest godina kasnije", koju su organizovali Forum ZFD i nedeljnik "Vreme" povodom obeležavanja godišnjice petooktobarskih promena. Učesnici tribine koju je moderirao Filip Švarm, odgovorni urednik "Vremena", bili su sociološkinja Vesna Pešić, sociolozi Slobodan Antonić i Jovo Bakić i predsednik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović
"Duboko verujem da me prisluškuje neko ko je u vezi sa vlašću. Njihova nervozna reakcija i njihov demanti posle tri sata da pre godinu i po dana mene niko nije prisluškivao i da je to sve izmišljeno, učvrstili su me u pretpostavci da neko iz vladajućih struktura stoji iza toga. Zašto nisu samo izjavili – proverićemo da li je bilo prisluškivanja ili ne? To bi bilo prirodno i normalno. Kako oni uopšte mogu da znaju da neko nije pre godinu i po dana nekog prisluškivao u ovoj zemlji? To je nemoguće utvrditi posle tri sata; pitanje je da li se može utvrditi i posle tri meseca. Histerične, nervozne reakcije, hitne konferencije za novinare, tri saopštenja dnevno, sve me to učvršćuje u uverenju da se dešavalo nešto protivzakonito i da oni nešto kriju"
Izuzetno posećeni skup, na kome su se okupili vodeći ljudi iz sektora energetike doneo je novosti u poslovanju EPS-a i Srbijagasa, kao i uveravanja nadležnih da Srbija neće imati nikakvih problema u predstojećoj grejnoj sezoni
Medijska omerta koja prati NATO integracije znači da ćemo u Srbiji uskoro gledati slične spotove kao one u Crnoj Gori ili, rečeno uličnim rečnikom, hoće da nam prodaju istu foru dvaput. Kod nas se polemisalo kakva je razlika između lobiranja i promocije NATO-a u Srbiji. Koliko sam razumeo, lobiranje je ljubav za pare, a promocija ljubav iz uverenja, ali ne nužno za džabe
Mada nije nagrađena, paradigmatična predstava ovogodišnjeg Bitefa bila je Common Ground berlinskog pozorišta Maksim Gorki u kojoj se ratni raspad Jugoslavije predstavlja u kombinaciji kiča kao najvišeg stepena banalnosti asocijacija i jedne skoro starinski kolonijalističke egzotizacije
"Mladi ljudi ovde su žrtve zato što nisu birali da se rode u državi u kojoj gotovo neograničenu vlast imaju ljudi koji su devedesetih pozivali na najstrašnije zločine i bili kreatori i nosioci politika koje su u krvavom piru do kraja razorile sve pozitivno što se na Balkanu desilo u prethodnih pola veka. Niti su birali da se rode u vremenu u kome ti i takvi političari bivaju svesrdno podržani od Evropske unije, koja se za manje od decenije transformisala u interesnu grupu najbogatijih članica, hladnu i nezainteresovanu za tekovine i vrednosti građanskih društava, koje se nalaze u njenim temeljima. Nisu birali ni da im roditelji budu apatični, ekonomski devastirani patrijarhalni autoritarci, koji će decenijama iznova i iznova glasati za ljude koji im jedu decu. Krivci su – ako se prepuste apatiji i pomire sa ulogom žrtve. Krivci su i ako tu poziciju žrtve iskoriste kao opravdanje za sopstveno nasilje. Ako se ne probude i ne prepoznaju sopstveni deo odgovornosti za zajedničku budućnost"
Ako nismo beslovesna bića bez pamćenja i istorije, u ustave Srbije i Hrvatske trebalo bi staviti trajnu zabranu zatvaranja međusobne granice, pod bilo kojim izgovorom
Država je odlučila da napravi prvi važan korak u nastavku propale reforme pravosuđa – da izabere funkcionere svih tužilaštava u zemlji. Kriterijumi za izbor su, međutim, krajnje subjektivni
Iskustvo protekle gotovo dve decenije nas opominje da je za srpsku zajednicu na Kosovu sledeći dan gori od prethodnoga. Odbijajući da se suoče sa tom realnošću svoga doba, Srbi na Kosovu, ali i u Srbiji, sa svakim novim danom bili su na gubitku. Politika rukovođena stavom "ako ne može biti naše, onda mora ostati oteto" takođe snosi deo odgovornosti za ljudska, duhovna i materijalna stradanja Srba na Kosovu
Čitav deo grada je bio opasan policijskim kordonima te kišne nedelje. Stotine policajaca u uniformama i civilu čuvali su svečanost početka radova na "Beogradu na vodi". Policija je kroz kordone puštala samo prijatelje aktuelne vlasti, najavljene novinare i ljude koji su kod sebe imali člansku kartu Srpske napredne stranke
"Kamo sreće da imamo taj zakon o poreklu imovine, da vidimo platu poslednjih dvadeset godina, pa da vidimo imovinu, da se uporedi. Evo Nikolića, na primer. Pa kad bi on imao ovo bogatstvo? On pita: Kakvo bogatstvo? Pa nek se seti šta je imao devedesetih, a šta ima sad. Nek se seti Vučić. Uzeo je stan od države u vreme kad su svi bili na položaju i kad smo bombardovani 1999, i govori o moralu. On čije je pranje biografije najskuplje na svetu"
Izvesni građanin javno smatra da bi jednog kritičara vlasti i vladajuće stranke trebalo mlatiti gde god se na njega naiđe. Šta je taj građanin SNS-u, i šta je SNS njemu
Učesnici u razgovoru na drugom u nizu gostovanja kojima nedeljnik "Vreme" obeležava četvrt veka postojanja, bili su Olja Bećković, glavni urednik "Kragujevačkih novina" Miroslav Jovanović i glavni urednik "Vremena" Dragoljub Žarković
Poslednja medijska inkarnacija čuvenog srpskog kriminalca govori o ludilu srpskih medija a njega svrstava u red očajnika čijih se pet minuta na televiziji pretvara u večitu robiju
Više od 20 godina posle fizičkog nestanka i Milana i grupe EKV, njihov opus se uveliko približio bezbednoj rokerskoj robi za malograđane novih naraštaja, kao ušuškanom izgovoru da je odmetništvo pokušano, ali eto ne ide... U Srbiji "Klub 27" ima članove s nešto više godina, valjda su se kasnije osamostaljivali od roditelja. Trajalo je to odbijanje stvarnosti, predaja pred nevoljama. U međuvremenu, EKV je postao najprecenjeniji bend na ovim prostorima, mračni predmet mistifikacije
Šta su tačno potpisali Zorana Mihajlović, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Aleksandar Trifunović, direktor preduzeća Beograd na vodi i Mohamed Alabar kao predstavnik firmi Belgrade Waterfront Capital Investment i Al Maabar International Investment
"Rekonstruisani Muzej savremene umetnosti u Beogradu neće biti otvoren 20. oktobra, na pedesetogodišnjicu postojanja, kako je bilo najavljeno, ali će bez sumnje kulturni događaj već biti ukoliko se tada bude video kraj renoviranju. Prošle godine se nije videlo ništa: ni kada će biti, ni kuda to sve ide. Otvaranje obnovljenog muzeja u oktobru bila je više želja, nego realna mogućnost"
Prvi Bitef bez Jovana Ćirilova protiče u znaku ljubljanske Ilijade, i manjih ili većih razočaranja najnestrpljivije očekivanim produkcijama
Ovogodišnja Parada ponosa protekla je mirno, uz, naravno, angažovanje ogromnog broja policajaca. Prvi put u Beogradu održan je i Trans* ponos, još jedna parada, istog dana kad i ova "obična". Strasti su uzavrele tek nakon održanih parada, ovog puta zbog – ideologija. Parada ponosa, naime, deklarisala se kao levičarska