
Srpska pravoslavna crkva
Hronologija rascepa
Kako je teorija evolucije uticala na Pravoslavni bogoslovski fakultet, Univerzitet u Beogradu i gde je linija podela
Kako je teorija evolucije uticala na Pravoslavni bogoslovski fakultet, Univerzitet u Beogradu i gde je linija podela
Napad digitalnih "otmičara" na javnu upravu i druge institucije u Novom Sadu ugrozio je podatke stotina hiljada građana. Otkup u bitkoinima nije plaćen, podaci su nepovratno izgubljeni, a stručnjaci kažu za "Vreme" da su mogli da budu vraćeni, samo da su nadležni znali – koga da zovu u pomoć
Kako je neslavno propao pokušaj da se od Srbije napravi država koja će biti zasnovana na vladavini zakona, a ne na vladavini jačeg, i šta ipak može da se nauči iz Đinđićeve zaostavštine
Ovi izbori će biti prilika da čitav niz pokreta i stranaka oproba "nikad bolje" izborne uslove. Nedoumica je ko će preći cenzus, a za ovu priliku SNS je spremio "popust". Međutim, za odgovor na pitanje ko osvaja apsolutnu većinu, izbori nisu ni potrebni
"Mnogi su podržavali Vučića zato što se predstavljao kao vođa koji će biti razuman, prozapadni partner, koji će sprovoditi evropske integracije i postići dogovor sa Kosovom. S godinama mnogi su shvatili da je njegova vladavina, što se tiče demokratije i vladavine prava, užasna i da je vratila Srbiju unazad za dekadu. Oni su bili spremni da zažmure na jedno oko jer im je bar obećao da će sprovoditi pragmatičnu i prozapadnu politiku. Međutim, ja verujem da oni gube strpljenje. Vučić s jedne strane ima podršku Zapada, koja mu daje priznanje i prestiž, a sa druge, održava se na vlasti po svaku cenu razgrađujući i uništavajući demokratske institucije i vladavinu prava"
"Niko od onih ispred suda koji su nas vređali mi nije prišao i rekao ‘izvini’", kaže za "Vreme" Milovan Milivojević, čiji je sin Milomir poginuo 14. jula 2017. u fabrici Namenske industrije Lučani. "Većina u prolazu spusti glavu i prođu pored mene." U kuću mi ne dolaze, čak ni sve komšije. Ranije sam na slavi imao dvanaest gostiju iz komšiluka, sad nijednog"
Džim Džarmuš, reditelj čiji je najnoviji film Mrtvi ne umiru na programu aktuelnog Festa, dva puta je bio u Srbiji. U ovom nastavku feljtona "Srbija i Sjedinjene Američke Države – dve zemlje, jedna kultura", koji realizuju "Vreme" i magazin "Vitraž", između ostalog, podsećamo na Džarmušovo gostovanje na koncertu Partibrejkersa
Finska strip scena je izrazito specifična, ali je, ako ne računamo Mumina, svet tek otkriva. Mi smo počeli prošle godine, sa dva albuma
Mit o Marku je mit o punokrvnom životu, kao da su ga kreirali vrhunski scenaristi i brend menadžeri. Pa ipak, u našoj umetničkoj produkciji on gotovo da ne postoji
Koncert koji ovog marta, kao i svih prethodnih od 2003. godine, Beogradska filharmonija posvećuje Zoranu Đinđiću, jeste priča o Betovenu i njegovim sledbenicima
"Danas više nema komunista sa kojima bi moglo da se pregovara. Danas se pregovori vode isključivo o poslu, i tačka. Ne mislim da bi politički filmovi koje sam napravio tokom karijere danas mogli biti snimljeni u Americi"
Epidemiolozi poručuju da neko može da bude prenosilac virusa korona iako sam ne mora da bude zaražen. Dakle, predsednik planira da ide "u narod" iako ne zna da li je potencijalni kliconoša. Sve "za našu decu"
Izložba Narodnog muzeja "Novac i država – sačuvana priča" predstavlja izuzetne novitete Numizmatičke zbirke, ali i nivo razvoja srednjovekovne Srbije
Vrhovni politički autoritet ne prihvata suštinski dijalog o promenama u društvu, zato se mora preći sa građanskih protesta na forme građanske neposlušnosti. Prvo, ojačati proklamovani bojkot izbora za vučićevske organe vlasti, ostavljajući toj grupi i satelitima da ostanu sami, razgolićeni do kraja i "pogase svetla" u našoj "balkanskoj krčmi". Bez suštinske promene politike, svejedno je ko vlada u Srbiji
Pitanje je dana kada će ministar pravde Južnoafričke Republike Ronald Lamola potpisati odluku o izručenju Dobrosava Gavrića Srbiji, u kojoj je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog ubistva Željka Ražnatovića, kriminalca, biznismena, saradnika tajnih službi, vlasnika fudbalskog kluba i najpoznatijeg paravojnog komandanta tokom ratova devedesetih, s nadimkom od kojeg se ledila krv u žilama – Arkan
Za početak, Crkva treba da bude zajednica koja je spremna da u ime novozavetnih načela mira i dobre volje izađe iz atmosfere zatrovane mržnjom u kojoj živi. SPC jeste istorijski povezana sa sudbinom srpskog naroda, ali ona ne treba da bude servis za opravdavanje promašaja koje je taj narod u svojim lutanjima počinio drugima i sebi. Upravo suprotno, tražeći pravdu za svaku žrtvu i pozivajući na pokajanje, Crkva treba da bude spona toga naroda sa drugim narodima
"Odliv kadrova je trenutno možda i najveći problem sa kojim se Vojska Srbije suočava (…) Nijedan komandant ne želi da pusti dobrog zaposlenog jer zna da će biti teško zameniti ga. A da biste prešli na više formacijsko mesto, potrebna Vam je saglasnost nadređenog. Tako dolazimo do paradoksalne situacije da najbolji kadrovi ne mogu da napreduju jer su potrebni jedinici, a lošiji mogu jer svi žele da ih se otarase. A onda tu dolazimo i do drugog načina, a to je traženje veze u vrhu Generalštaba i ozloglašeni ‘jedan telefonski poziv koji menja sve’. Oni koji ova ‘pravila igre’ ne prihvataju, razočaraju se i odlaze. Znači, nagrađuju se oni koji su spremni da žrtvuju profesionalni i lični integritet, a teraju ljudi od integriteta"
Četvoricu pripadnika Žandarmerije još je za vreme trajanja Parade ponosa 2014. primio tadašnji premijer Aleksandar Vučić. Razlog: to što su primenili silu protiv njegovog brata Andreja, brata Siniše Malog – Predraga, te dvojice pripadnika Kobri. Prisutni su još bili Milenko Božović, komandant Žandarmerije, komandant odreda iz Niša Senad Koštić i njegov zamenik Nebojša Anđelković. "Anđelković je objašnjavao Vučiću šta se desilo, a atmosfera je izgledala opuštena", kaže za "Vreme" jedan od četvorice žandarma. "Vučić je rekao da je došlo do nesporazuma i posavetovao nas: ‘Nađite se sutra na piću – verovatno sa dvojicom pripadnika Kobri – izmirite se i završite sa tim’"
Prvi put uživo sa Pikasovim Gospođicama iz Avinjona, oblakoderi na isušenoj močvari, poklonjenje Tarnerovim bojama i svetlosti, i još razno svašta nedavno u Londonu
Kada mi je Zoran Modli početkom osamdesetih rekao da uči za pilota, pomislio sam da je ipak vreme da odraste. Srećom, ispostavilo se da sam temeljno pogrešio i da smo dobili našeg Sent Egziperija
Među onim pločama koje su se mogle desiti samo jednom, ističe se album koji je pre četiri decenije postao svojevrsni vrhunac modernizma u rok muzici. Inspirisan afričkim pogledom na svet, ostavio je za sobom jedinstvenu veru u budućnost koja pripada svima
Otac ne daje lake odgovore na teška pitanja. Ambivalentnost završnice je jedan od razloga koji će gledaoce naterati da o viđenom razmišljaju i nakon što napuste bioskop. Tipični holivudski hepiend, ma koliko ga priželjkivali, jednostavno ne pripada ovoj priči
"Imao sam situaciju da mi austrijski producent kaže: ‘Znate šta, ovaj vaš scenario nije dovoljno makedonski.’ Postoji tendencija da se filmovi prave tako da odslikavaju kulturu neke zemlje na način koji je neko zamislio. To je defakto rasizam. Zato se ja od samog početka bijem sa producentima, često bude krvi do kolena. Mnogo je lakše prodati egzotiku, ali kako ćeš onda da živiš sa sobom"
Iskreno se nadam da će nas korona virus preskočiti ili bar da neće dobiti neke veće razmere jer ćemo onda biti u velikom problemu budući da se kolege iz cele zemlje žale da nemaju zaštitnu odeću, obuću, čak ni zaštitne maske, koje moraju da se menjaju posle svakog kontakta sa pacijentima", kaže predsednik Sindikata lekara i farmaceuta dr Rade Panić, anesteziolog iz Kraljeva
Reakcijama na interpretaciju himne, aludirajući na ekscentričnost i kontroverzan nastup Josipe Lisac, udara se baš na slobode umetnika. Tako se na ovaj način šalje poruka da umetnici moraju da paze na to kako istupaju u javnosti u pogledu svega što bi moglo da zasmeta i učini se nepodobnim, a vezano je za državu i politiku. Takvo, bogougodno ponašanje posebno bi teško palo kosmopolitski opredeljenim intelektualcima, kakva je, svakako, Josipa Lisac
Vreme, Nova ekonomija, Danas, Beta, FoNet i Južne vesti uz podršku Ambasade Švedske pokrenuli su društveni dijalog "Srbija 2030. – koji je naš put?". Cilj nam je da na šest okruglih stolova kredibilni stručnjaci, koji imaju uticaj na javno mnjenje, daju svoja mišljenja o ključnim temama za buduće pravce kojima će se Srbija kretati i način na koji će zauzeti svoje mesto u svetskim procesima. Teme su sledeće: "Obrazovanje kao ključni resurs budućnosti", "Srbija između Istoka i Zapada", "Energetska nezavisnost i energetska strategija", "Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha", "Zdravstveni sistem", "Migracije" i "Starenje stanovništva". Ovi paneli nisu vezani za političke stranke i dnevnu politiku. Njih pokreću profesionalni mediji koji time razmatraju problem društvenih potreba i sopstvene odgovornosti prema društvu čiji su deo