Reagovanje - Povodom intervjua s Miljenkom Jergovićem
Trodimenzionalni Jergović
"Između gradova"; VREME 959
"Između gradova"; VREME 959
Ne samo zbog pet pobeda u prvih šest trka već i zbog superiornosti na stazi malo ko veruje da sadašnji lider na tabeli neće to biti i na kraju sezone
Ko je Glavaša podržavao i ko je manipulisao i ko mu je dozvolio da podvije svoj lažni generalski rep i pobegne u susednu "podrijetnosnu" BiH gde će, osim vlastitih žrtava i građana svoje prve domovine, sablažnjavati i žrtve i građane svoje "druge" domovine, te naposletku i ponekog iz "nesuđene otadžbine" u čije pravosuđe toliko (nadamo se, zbog nas samih, ničim opravdano) veruje i u kojoj još – kako tvrdi – ima prijatelja, Srba koji su još u životu
Rusija ne može da garantuje Briselu da sledeće zime neće biti "gasnih sporova" i ponovnog obustavljanja isporuka gasa prema Evropskoj uniji
Članovi SANU o vlastitom trošku štampali letak "Ko smo mi i kakova je narodu polza od nas?!"
Goran Marković, Falsifikator; režija Goran Marković; igraju Tihomir Stanić, Ljubomir Bandović, Danijel Sič i dr.; Beogradsko dramsko pozorište
Aleksandar Zograf svoj (polovni) svet zbilja – sa sobom nosi, ne toliko u omnia mea mecum porto ključu, koliko dokazujući onu Džojsovu tezu da pravog pisca priča nalazi čim ovaj prekorači kućni prag
Tragedija ovog Muzeja je upravo to što ga i poraženi iz rata i sve političke strukture posle 1990. godine u Srbiji shvataju kao politički simbol, a ne ono što jeste – važna kulturna i istorijska ustanova. Ostvaruje se smišljena, politički motivisana i politički podržana strategija uništavanja jednog (u svetskim razmerama) jedinstvenog muzeja, strategija koja se sprovodi dve decenije uz pasivnu i aktivnu podršku brojnih "srpskih kulturnih radnika", egzekutora ove politike
Prvi put na javnom konkursu izabrani su čelnici nekih od najvažnijih beogradskih pozorišta, muzeja i centara za kulturu
Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova,
o članstvu Srbije u EU
(B92)
Preosetljiv (!) kakav već jeste, Aleksandar Tijanić se uživeo u ulogu, trudeći se da potvrdi ama baš svaki negativni stereotip o sebi
Posle godina ratova devedesetih, petooktobarskih i postpetooktobarskih događaja, atentata, demonstracija, reformi, rasformiranja i formiranja, čak i relativno dobro upućen građanin Srbije nije više siguran kakve "specijalce" u policijskim uniformama Srbija ima danas. Viđamo ih uglavnom na rizičnim utakmicama, demonstracijama i, u poslednje vreme, na televiziji, prilikom takozvanih VIP hapšenja koja sprovode pripadnici policije u impresivnoj opremi. Ali, ko su uopšte ti ljudi iza maski i oklopa, u kojim su sve specijalnim i manje specijalnim jedinicama, kako se regrutuju, obučavaju, i kakva je njihova uloga u još uvek rovitoj Srbiji
Čovek koji je mlatio, biće tuđim milionima, ost’o bez svi milioni, i uzeo, sa bombom u ruci, traži vansudsko poravnjanje, za milione koje, veli, njemu duguju
"Moram da kažem da postojanje Duhovno-rehabilitacionog centra u Crnoj Reci nije bilo nepoznato, kako crkvenoj tako i široj društvenoj javnosti. Neretko, govorilo se o brojnim mladim ljudima koji su imali problem sa drogama a, prošavši kroz ovaj centar, izlečili se. Takođe, nije bilo tajna da se tamo, pored ostalog, kao metod lečenja primenjuju batine. Niko, međutim, nije mogao ni zamisliti do kojih razmera brutalnosti to ide. Na primer, lično sam bio u prilici da od nekih mladića koji su napustili centar pre isteka 'terapije' čujem kroz kakve su torture prolazili. Ali, budući da je reč o narkomanima, mislio sam da izmišljaju, odnosno da u najmanju ruku preuveličavaju. Posle objavljivanja snimka stravične 'fizioterapije' koji sam video na televiziji, bio sam ne iznenađen, već najdublje užasnut"
U kampu nijedna prostorija nije opremljena na način koji bi ukazivao na to da se u njoj pruža bilo kakva vrsta medicinske pomoći, nismo našli nikakve medicinske aparate, niti smo se sreli sa nekim ko medicinsku pomoć pruža, odnosno ko se predstavlja kao lekar
Pošto je "Vreme" prethodne sedmice objavilo video-snimak premlaćivanja štićenika Duhovno-rehabilitacionog centra u Crnoj Reci, javilo se mnogo onih koji su imali slična iskustva. Neki su u Crnoj Reci prestali da se drogiraju, neki su i dalje zavisnici, a neki su zavisnost od heroina zamenili zavisnošću od alkohola ili tableta. Neki su u Crnoj Reci boravili kraće, neki duže; neki su batine samo gledali, a neki ih osetili na svojoj koži; neki su se odande vratili sa svim zubima a neki nisu bili te sreće. Iako se delovi njihovih priča razlikuju, svi sagovornici "Vremena" jasno se sećaju sveštenika koji ima "tešku ruku", loše hrane, logoraške atmosfere, oružja i mnogo sličnih stvari
Kao članica Delta M grupe, kompanija Delta Agrar d.o.o. je prisutna u agrobiznisu još od 1993. godine i danas predstavlja jednog od lidera u svim aspektima agrarnih delatnosti. Kroz intenzivnu implementaciju svetskih tehnologija u agraru, usavršavanje kadrova kao i kontinuirano unapređivanje znanja, Delta Agrar je danas jedan od najvećih i najkompleksnijih agrosistema u regionu sa realnom ambicijom da postane visokokonkurentan i na stranom tržištu. Sedište kompanije je na Novom Beogradu i u ovom momentu ona zapošljava oko 1800 radnika. Delta Agrar se bavi primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, agrotrgovinom i distribucijom, maloprodajom i proizvodnjom hrane