


TV manijak
Šopingholičarke
Biografije – Aleksandar Novačić, Venedikt Jerofejev i hor pijanih anđela (Dobar naslov, Beograd 2011)
Pijani anđeli, naročito
Imamo dva Jerofejeva u savremenoj ruskoj literaturi. Rečima Vadima Tihonova, "jedan je odličan pisac, a drugi je genije". Odličan pisac u ovom slučaju je Viktor. Genije je Venedikt, Venička, ovaj trpni predmet Novačićevog biografskog poduhvata

O Andriću – Tihomir Brajović, Fikcija i moć (Arhipelag, Beograd, 2011)
Prazno mesto moći
Ono što je Andrić razumeo kada je istorija u pitanju, naime da nije reč o dovršenoj, prošloj stvarnosti koje je uvek identična sebi, već o strukturi od koje mi, našim tumačenjima, pravimo to što jeste, Brajović je uradio sa samim Andrićem, spasavajući ga fosilizovanja na panteonu jednoga jezika

Slike sveta
Geografija kinematografije
Da li umetnost može da menja svet, niko ne može sa sigurnošću da kaže, ali je sigurno da mnogima umetnost, a naročito film, stvara sliku o nekom delu sveta i da je ta slika jača što je film sugestivniji
Lisica i ždral
Most bez povratka
U nemogućnosti da drukčije popravim utisak (premda je njen utisak možda baš i tačan!) na ovaj se način izvinjavam stoperki kojoj dakako ne znam ni ime ni adresu
Razbacivanje u siromaštvu
"Na spisku zaslužnih"; Vreme 1097

Tortura i ponižavanje u ratu protiv terora
Gde i kamen progovori
"Radili su nam ono što se ne radi ni životinjama", pričao je jedan od zatvorenika u Avganistanu. "Polivali su nas ledenom vodom zimi, a vrelom leti. Huškali su pse na nas. Uperili bi nam pištolj ili pušku u glavu i pretili da će pucati. Stavljali su nam u piće neki lek od kog nismo mogli da spavamo i onda nas propitivali." Pored pomenutih metoda, navođeni su još i obnaživanje zatvorenika pred ženama vojnicima, fizičko maltretiranje, izlaganje preteranoj buci, uskraćivanje sna, premlaćivanje gumenim crevom, drvenim i metalnim palicama, elektrošokovi u svim delovima tela, naročito genitalijama, uvrtanje i vučenje penisa i testisa

Mere tehničke vlade u Italiji
Povećanje poreza i liberalizacija privrede
Najava štrajkova, razjedinjene partije i neizvesne mere vlade Marija Montija

Evropa na udaru američkih agencija
Crni petak u evrozoni
Snižen kreditni rejting Francuske, Austrije, Kipra, Italije, Malte, Portugala, Slovačke, Slovenije, Španije, pa i Evropskog fonda za stabilnost. Teorije zavere, da li je to uvod u slom evrozone, da li je Grčka konačno bankrotirala i zašto Amerikanci citiraju Karla Marksa

Zaštita podataka
Ni tajno, ni lično
Zašto i kome građani ne veruju, i zašto i kome ne treba da veruju

Ilegalno i legalno oružje na Balkanu
Cevi među nama
U svetlu skorašnjih banjalučkih događaja, kada je policija u jednoj komentatorskoj kabini sportske hale "Borik" pronašla arsenal oružja, "Vreme" je istraživalo koji su najznačajniji slučajevi sličnih pronalaženja oružja i koliko je uopšte oružja među građanima u Srbiji i regionu
Povodom članaka o Mađarskoj objavljenih u "Vremenu" br. 1097
Klevetajte slobodno, nešto će se zapamtiti
Gde su makar i minimalni dokazi Teofila Pančića za fantazmagorije o kojima piše? Ivan Ivanji je još više, neargumentovano i neosnovano, povredio čast Mađarske sa očiglednom namerom da se ukalja ugled vlade premijera Viktora Orbana i čistota Mađarske revolucije 1956. Dovoljno je citirati Albera Kamija, Đilasa ili Regana – Na monolitu komunizma revolucija 1956. je napravila prvu pukotinu. Neka zna svako ko govori o njoj, da je kročio u svetilište: ne dozvoljavamo da se ocrni kamen temeljac slobodne Mađarske
Moj muški život
Muško kuvanje
Treba se već jednom obračunati sa jednom predrasudom: da su muškarci čuveni i slavni kuvari – samo ako se udostoje da se tog poziva prihvate. Ne kažem da su muški loši kuvari; naprotiv! Ali kažem da je kuvanje stvar ljubavi, talenta i umetnosti i kao takvo ravnopravno je podeljeno među muškarcima i ženama. Iz nekih razloga, međutim, muški se kuvari slave i glamurizuju. Dobro, nađe se i pokoja žena u tom belosvetskom Panteonu gastronomskih veličina; moja omiljena raskošna lepotica i mila cura Najdžela Loson, onako jedra, vesela i draga, na primer; da je pojedeš kakva je slatka. Nekako mi se, međutim, čini da tu ima još nešto...

Analiza jednog brodoloma
Šta biva kad se s puta skrene
U trenutku udesa na komandnom mostu "Kosta Konkordije" bilo je bar dvadesetoro ljudi i nikome nije bilo čudno što su svetla lučice toliko blizu
Zoom
Tugovanka – Što ih Bole ne pobi, ili novi prilozi suludoj ideji da Beograd ima jasan i efikasan plan, plus odlučnost da uspostavi velikosrpsku hegemoniju
Zna Andreja Nikolaidis da dizanje galame oko tobožnje srpske hegemonije predstavlja dimnu zavesu kojom se prikrivaju nepočinstva lokalnih vladajućih garnitura, ali uzgajanje mržnje doprinosi političkoj tenziji, a mrtvozornički rečnik kao da priziva da neko zbilja izgubi glavu

Zima u FK Partizan
Bilo je nešto biti nešto
Novi trener predstavljen je igračima i najužem rukovodstvu. Ako ne bude promena na Skupštini kluba, za njih će tim i igrati na proleće. Kakve to ima veze sa životom u Srbiji

Knjige
Epilog galaksije slika
Edicija Čudovišta koja smo voleli Ranka Munitića završena je nedavno petom, posthumno objavljenom knjigom o popularnim likovima rođenim u književnosti a stasalim na filmu i u stripu. Izdavač je Kreativni centar

TV manijak
Reci da, al’ reci i ne
Roman
O sećanju i žaljenju
Džulijan Barns: Ovo liči na kraj
Preveo Zoran Paunović
Geopoetika, Beograd 2011.

Pravoslavna duhovna muzika
Eho nebeske pesme
Danas, u nekim od pravoslavnih crkava postoje nacionalni napevi, u nekima je glavno vizantijsko pojanje, dok se u crkvama pojedinih zemalja može čuti i jedno i drugo

Obrazovanje za XXI vek (27)
Vesti

Strani studenti u EU
Problemi »generacije švorc«
Raznolikost uslova studiranja unutar EU izaziva određenu vrstu lančane reakcije u studentskim migracijama. Zbog visokih školarina u svojoj zemlji, britanski studenti najčešće odlaze u Nemačku na studije, dok se njihove nemačke kolege zbog ograničenja u svojoj zemlji odlučuju za studiranje u Holandiji, i tako redom...

Iz ličnog ugla
Sećanje na studentske dane
Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka u bivšoj Jugoslaviji bilo je nekoliko hiljada stranih studenata. Većina njih su studirali privatno, a oko deset odsto bili su stipendisti bivše države. Više od polovine stranih studenata dolazilo je iz arapskih zemalja, zatim afričkih, latinoameričkih i veoma malo iz zapadnih. Oni su studirali na različitim univerzitetima, različite naučne discipline. Najveći deo stranih studenata, po prirodi stvari, nalazio se u Srbiji