Izrael i Gaza

21.новембар 2012. Borivoj Erdeljan

Prolaz kroz vrata pakla

Rakete koje su doletele čak do Tel Aviva i Jerusalima stvaraju u Izraelu pravu ratnu psihozu. Zbog sve savremenijeg i brojnijeg oružja kojim raspolaže Hamas Izrael smatra da u vojnoj akciji "stub odbrane" "jednom za svagda" treba da uništiti njegovu vojnu strukturu. Dok traju raketni napadi na pojas Gaze, Izrael je mobilisao preko 40.000 rezervista spremnih za kopnenu ofanzivu. I palestinski Hamas spreman je na rat, a svetska diplomatija, opet jednom, ne zna šta da radi. Državna sekretarka SAD Hilari Klinton prekinula je azijsku turneju i uputila se u Izrael. Pokušavaju da posreduju i Nemačka, Turska i Egipat, čiji je predsednik Mohamed Mursi govorio o "grotesknoj izraelskoj agresiji". Za to vreme Hamasu lagano ponestaju rakete, a Izraelu presretači raketa

SAD – Vesti iz visokog društva

21.новембар 2012. Miloš Vasić

Ljubavna doktrina generala Petreusa

Direktori Centralne obaveštajne agencije SAD (CIA) smenjivani su i podnosili su ostavke iz raznih razloga od 1947. do danas. Uglavnom je to bilo pitanje smene administracija; ponekad poneki propust ili skandal. Ali, general Dejvid Petreus, slavljeni i hvaljeni komandant ekspedicionih snaga SAD koga je predsednik Obama doveo na čelo Agencije, morao je da podnese ostavku zbog ne baš sasvim dokazane sumnje na brakolomstvo. Bila je to kobna i nepotrebna kombinacija histerije "domovinske bezbednosti" i američkog licemerja

Kultura sećanja – Pad Krajine

21.новембар 2012. Filip Švarm

Legalizacija etničkog inženjeringa

Kada je Franjo Tuđman u predvečerje "Oluje" na Brionima rekao "da Srbima treba dati puta, sve im tobože garantujući ljudska prava", Ante Gotovina i Mladen Markač dobro su ga razumeli: ko god je u Hrvatskoj vojsci hteo da pljačka, pali i ubija dobio je odrešene ruke

Oslobođenje hrvatskih generala

21.новембар 2012. Tatjana Tagirov

Gde se izgubio osećaj za pravdu

Haški tribunal je u Hrvatskoj, kao nikad dosad, postao oličenje pravednosti i nezavisnosti, žrtve "Oluje" i prognane hrvatske Srbe niko nije pominjao, kao ni činjenicu da je žalbeno veće oslobađajuću presudu doneo tesnom većinom

Politički život

21.новембар 2012. Jovana Gligorijević

Stranačka reciklaža

Od srede 14. novembra politički život Srbije bogatiji je za jednu stranku. Metaforički jak naziv Treća Srbija, međutim, sa sobom ne povlači ništa suštinski novo. Reč je o tvrdo desnoj partiji proistekloj iz Pokreta Dveri, a ni imena njenih osnivača nisu nova i nepoznata javnosti

Moj muški život

21.новембар 2012. Miloš Vasić

Plavuše

Ženske na svet dolaze sa raznim bojama kose

Broj nedelje

15.новембар 2012.  

20

Stanje u društvenim naukama (2)

Pišu sami sebi o sebi

Činjenica da u većini časopisa iz oblasti društvenih nauka dominantno objavljuju autori koji su zaposleni u kući izdavača govori o tome da časopisi često ne služe da bi se u njima unapređivao kvalitet naučnih istraživanja, već prvenstveno kao sredstvo pomoću koga se stiču poeni za napredovanje u naučnoj karijeri

Nuspojave

15.новембар 2012. Teofil Pančić

Politika »tripovanja«

Parapatriotsko zgražavanje nad izricanjem notornih činjenica zapravo je "hinjeno", ono je neka vrsta inscenirane histerije

Poslednji beogradski bombondžija

15.новембар 2012. Mika Dajmak

Šećerlema od radnje

U Ulici Gavrila Principa, u kvartu nekadašnjeg prestižnog dela Beograda, u sivilu zgrada lepotica naše arhitekture, čija se šminka odavno razmrljala, nalazi se izlog u kojem ima što nigde nema. Mala, veća, pa najveća liciderska srca, išarana filigranskom preciznošću, a u sredini ogledalce, pa kad se nagledaš rukotvorine, i sam se malo ogledaš...

Pozorište

15.новембар 2012. Sonja Ćirić

Kraj drame

Razrešenje petomesečnog sukoba između dela glumačkog ansambla Ateljea 212 i njihovog upravnika Kokana Mladenovića desilo se tokom prvih dana prošle nedelje. Mladenović je podneo ostavku, a za novog upravnika ovog pozorišta imenovana je Ivana Dimić

Knjige – »Makijaveli« Koste Čavoškog

15.новембар 2012. Ivan Milenković

Kako čitati Makijavelija

Knjiga Makijaveli Koste Čavoškog jedina je monografija o Makijaveliju na srpskom jeziku u poslednjih pedesetak godina. Sistematičnošću i pouzdanošću ona pruža niz zanimljivih i korisnih tumačenja, a iskoracima iz poznatih tokova preporučuje se kao složena konstrukcija koja nadilazi puki pregled opštih mesta rečenih o slavnom Firentincu i njegovom delu