Organizovani kriminal

24.јун 2009. Miloš Vasić

Uloga carine u primicanju Evropi

Od početne i tradicionalne svrhe carine – ubiranja prihoda za državu ili feudalca – u današnje vreme došlo se do podjednako značajne, ako ne i značajnije uloge: carina je sve više sastavni i neizbežni deo integralne kontrole granice kao dela borbe protiv prekograničnog organizovanog kriminala, terorizma, pranja novca, ali u zaštiti zdravlja i opšte bezbednosti

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999–2009)

10.јун 2009. Jovan Milević

Smrt u prisustvu mirovnih trupa

Pre deset godina, 13. juna 1999 – svega četiri dana posle potpisivanja Kumanovskog sporazuma – nemačka vojska (Bundesver) u sastavu NATO trupa, pod imenom KFOR i zastavom Ujedinjenih nacija, prvi je put posle Drugog svetskog rata u borbenoj misiji otvorila vatru i ubila dvojicu ljudi. Po nacionalnosti, ti ljudi bili su Srbi. Šta se dogodilo

Evropski izbori

03.јун 2009. Andrej Ivanji

Sa verom u razum

Izbori za Evropski parlament, koji se održavaju između 4. i 7. juna, trebalo bi da, po mišljenju mnogih, virtuelne, nepregledne evropske organe i institucije približe njenim građanima. Upravo zato se radilo na tome da EP, sa kojim stanovnici Unije najlakše mogu da se identifikuju, jer ga oni biraju, dobije veća ovlašćenja, ma koliko mala ona i dalje bila, te da postane deo javne svesti u zemljama članicama EU

Vreme uspeha

27.мај 2009.  

Biznis

Prosečan pad vrednosti otvorenih investicionih fondova u poslednji 12 meseci iznosio je: u Makedoniji 59 odsto, Bugarskoj 56, Srbiji 55, Rumuniji 48, Mađarskoj 43, BiH 42, Sloveniji 30 i u Hrvatskoj 26 odsto

Evropska unija – Jalovi pregovori

27.мај 2009. Boris Varga

Istočna razmimoilaženja

Rusija ne može da garantuje Briselu da sledeće zime neće biti "gasnih sporova" i ponovnog obustavljanja isporuka gasa prema Evropskoj uniji

Istraživanje – Specijalci u Srbiji

Uvežbani za svašta

Posle godina ratova devedesetih, petooktobarskih i postpetooktobarskih događaja, atentata, demonstracija, reformi, rasformiranja i formiranja, čak i relativno dobro upućen građanin Srbije nije više siguran kakve "specijalce" u policijskim uniformama Srbija ima danas. Viđamo ih uglavnom na rizičnim utakmicama, demonstracijama i, u poslednje vreme, na televiziji, prilikom takozvanih VIP hapšenja koja sprovode pripadnici policije u impresivnoj opremi. Ali, ko su uopšte ti ljudi iza maski i oklopa, u kojim su sve specijalnim i manje specijalnim jedinicama, kako se regrutuju, obučavaju, i kakva je njihova uloga u još uvek rovitoj Srbiji

Dve decenije od prve nezavisne televizije u Srbiji

20.мај 2009. Radoman Kanjevac

Obračun kod OK kanala

Ovih dana navršava se dvadeset godina od osnivanja OK kanala, po mnogim mišljenjima prve nezavisne televizije Jugoslaviji, koja je za samo 28 dana uzburkala javnost i uznemirila duhove na tadašnjoj političkoj i medijskoj sceni. Dve decenije nakon tih uzbudljivih majskih dana, o nastanku i nestanku OK kanala za "Vreme" piše Radoman Kanjevac, glavni i odgovorni urednik te televizije

Intervju – Alison Bejlis

13.мај 2009. Svetlana Đurđević-Lukić

Niko ne može sam

"Rusija može načiniti štetu i nama, i drugima i sebi, ako je prisiljena na nasilne akcije, a sistem nije dovoljno snažan da ih predupredi. Evropa se mora odlučiti da li se plaši Rusije ili ne. Neodgovorno je ostaviti stvari tako nedefinisane"

Intervju – Dr Rolf-Diter Hojer, generalni direktor CERN-a

13.мај 2009. Slobodan Bubnjević

Život posle crne rupe

"Ako bi se incident na akceleratoru ponovio, ostavili bismo vrlo loš utisak. Ljudi bi rekli: ‘Okej, ovi su nešto izgradili, ali u stvari ne razumeju najbolje šta su napravili.’ Zbog toga vrlo ozbiljno uzimamo svaku anomaliju. Želim da budemo do kraja sigurni kako razumemo apsolutno sve, bez obzira što to malo odlaže novi start"

Hapšenje Sretena Jocića – Joce Amsterdama

06.мај 2009. Momir Turudić i DCV

Saga o Tolstojevoj 33

Mada se po ko zna koji put potvrdilo da put iz dedinjskih vila često vodi ka zatvoru, mitsko brdo je očigledno još uvek statusni simbol, mesto prema kome će biti usmeren gnev i nekih budućih demonstranata

Nemačka, ofanziva Fijata

06.мај 2009. Andrej Ivanji

Ko nudi više

Otpor u Nemačkoj ne izaziva toliko konkretna želja Fijata da kupi većinski deo Opela, već po mnogima megalomanski projekat sa bankrotiranim Krajslerom. Na tome se već opekao Dajmler koji je panično raskinuo ugovor sa trulom američkom kompanijom

Ženeva, UN protiv rasizma

22.април 2009. Andrej Ivanji

Ko je kome rasista

Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad uspeo je da antirasistički skup pretvori u pozornicu za sopstvenu antiizraelsku predstavu, a stotinak zemalja će uprkos tome u petak staviti potpis na neki politički nadasve korektan papir koji osuđuje rasizam i mržnju protiv stranaca

G20, mere za prevazilaženje krize

08.април 2009. Andrej Ivanji

Finansijski stimulans i kontrola

Na kraju skupa G20 svi su izražavali veliko zadovoljstvo i jedinstvo. Tačno je da su dogovorene mere daleko konkretnije nego što je to uobičajeno kada veliki broj država treba da postigne konsenzus oko gorućih pitanja. Ali, na koji način će se izboriti sa krizom, o tome će ipak odlučivati svaka nacionalna vlada za sebe

Portret savremenika – Angela Merkel

25.март 2009. Andrej Ivanji

Kolova devojčica

Ćerka paroha, a fizičarka, funkcionerka komunističke omladine, a potom ministarka iz redova demohrišćana, Merkelova nikada nije otkrivala karte. U CDU-u ju je protežirao lično "kancelar ujedinitelj" Helmut Kol. Došla je direktno na partijski vrh preskačući hijerarhiju, da bi potom praktično izmislila skupove partijske baze koji su joj bezdušno davali podršku

Sanader u Beogradu

25.март 2009. Vera Didanović

Koliko košta šlajfna prevoda

Ako su, kao što godinama tvrdi hrvatska strana (u poslednje vreme sve više i srpska), srpski i hrvatski potpuno različiti jezici, u čemu je onda usluga – kad svu dokumentaciju za pristupanje EU koju Zagreb nudi Beogradu, sada valja prevesti sa hrvatskog na srpski – pitali su neki hrvatski mediji, povodom činjenice da se Beograd zahvaljivao na daru, a Zagreb zadovoljno primao zahvalnice

Pet godina od albanskog nasilja na Kosovu

18.март 2009. Jovana Gligorijević

Etničko čistilište

U utorak 17. marta navršilo se pet godina od najvećeg napada na Srbe na Kosovu od dolaska međunarodnih snaga. Tokom dvodnevnog nasilja osmoro Srba stradalo je u napadu, a 11 Albanaca uglavnom u sukobu s policijom i međunarodnim vojnim snagama. Prema podacima Kosovske policijske službe, oko 900 ljudi je ranjeno, a među povređenima bila su 63 pripadnika KFOR-a i 123 pripadnika međunarodne i kosovske policije. Proterano je više od 4000 Srba, uništeno 900 kuća i 35 crkava i manastira, među kojima i spomenici kulture iz XIV i XVI veka. Za dva dana, 17. i 18. marta 2004. godine, dogodilo se 400 incidenata, podmetnuto je 629 požara i bačeno 12 granata

Srbija i kriza

25.фебруар 2009. Milan Milošević

Kao sankcije i bombardovanje

Počeće i prolećna politička sezona (redovno zasedanje Skupštine Srbije). Hoće li se nastaviti loša beskonačnost, ili će ovde konačno početi ozbiljan razgovor o Srbiji u krizi koja plavi istok i zapad. Šta možemo da naučimo od drugih