Sonja Liht

23.oktobar 2003. Tamara Skrozza

Mala velika žena

Odlazak Sonje Liht s čela Fonda za otvoreno društvo može da se posmatra kao samo jedna promena u inače uglavnom nepromenljivom svetu fondacija i nevladinih organizacija. S obzirom na to da dosadašnja predsednica Fonda uskoro osniva školu za političke lidere, to takođe može da se posmatra kao mogućnost da u nekom pristojnom roku dobijemo političare kakvi dolikuju pristojnoj državi. No, ako se ima u vidu da je Fond za otvoreno društvo u proteklih 12 godina najčešće bio identifikovan sa ženom koja ga je vodila, odlazak Sonje Liht s čela te organizacije može se posmatrati i kao definitivan kraj jedne prilično burne epohe

I Kandahar i Hag

23.oktobar 2003. Nenad Lj. Stefanović

Hladni tuš iz Haga

Nova optužnica iz Haga, činjenica da se ovde bliže izbori i sklonost glavne haške tužiteljice da listu optuženih koju povremeno dostavlja Beogradu pretvara u beskrajnu traku, učinili su da se politički rizik isporučivanja Hagu ponovo uvećava

Atentat na Zorana Đinđića

23.oktobar 2003. Miloš Vasić

Teorija drugog strelca

Još malo pa će neko snimiti domaću verziju onog filma Olivera Stouna, koja će se zvati "Z. Đ". Prvo je neko pustio intrigu da je premijera Đinđića "ubio neko iz Vlade"; onda je Milan Veruović na Radiju B92 glasno ispričao ono što se među policajcima tiho šapuće još od 12. marta. Vladi Srbije, ionako o svom jadu zabavljenoj, samo je još ta priča trebala

Bliski istok

15.oktobar 2003. Marko Savić

Korak ka širenju sukoba

Dok Šaron na sve strane preti i preduzima vojne akcije, grupa opozicionih, levo orijentisanih političara traži novi mirovni sporazum sa Palestincima

Švarceneger na čelu najbogatije američke države

15.oktobar 2003. Andrej Ivanji

Bolji glumac nego na filmu

Svakako da je pored nezadovoljstva stanovnika Kalifornije zbog privredne recesije nekonvencionalni Švarcenegerov nastup uticao na njegov uspeh. Politički izbori u Americi odavno su se pretvorili u šou-biznis. Nije toliko bitno šta neko kaže, već kako to kaže; nije bitno šta neko predstavlja, već kako to predstavlja. Predizborne kampanje režiraju se po principu holivudskih produkcija

Izložba - strip u Srbiji za vreme Drugog svetskog rata

15.oktobar 2003. Zdravko Zupan

Okupacija u crtanim slikama

U okviru drugog internacionalnog festivala autorskog stripa GRRR!, koji se održava u Pančevu od 17. do 19. oktobra, u Galeriji Dvorište biće postavljena izložba pod nazivom "Strip u Srbiji 1941-1945", koju je priredio Zdravko Zupan. Na njoj će biti predstavljen izbor izdanja i originalnih radova nastalih tokom Drugog svetskog rata, objavljenih kako u kolaboracionističkoj tako i u partizanskoj štampi. Ovo je prva strip izložba posvećena ovom burnom periodu, koji je ostao nerasvetljen i zaboravljen, uprkos iznenađujućem broju radova i izdanja – od propagandnih pamfleta do bezazlenih geg stripova. Neki od autora su bili pod udarom okupacionih snaga, dok su drugi bili likvidirani od strane novih vlasti 1944. godine. O stripu i stripadžijama ovog perioda piše autor izložbe i istoričar stripa Zdravko Zupan

Prosveta

15.oktobar 2003. Biljana Vasić

Preobražaj školskog inspektora

"Od naredne školske godine postojaće savetnici koji će se brinuti o kvalitetu reformisane nastave u celini i predmetni savetnici koji će se fokusirati na kvalitet nastave pojedinačnih predmeta", kaže za "Vreme" dr Harvi Stoker, ekspert za kontrolu nastave

Navikavanje na kapitalizam

15.oktobar 2003. Miša Brkić

Kako se kalio „Knjaz“

Srpskoj javnosti treba što pre otvoreno reći da aranđelovačku punionicu mineralne vode kupuje američki kapitalista Vlade Divac, koga će sutra nagon za profitom terati da se ponaša isto kao što se danas ponaša US Steel u smederevskoj Čeličani. Što pre to shvate, radnici "Knjaza Miloša" proći će mnogo lakše kroz tranziciju nego smederevski livci koji su se nameračili da pobede američki kapitalizam

Beograd–Priština via Beč

15.oktobar 2003. Vera Didanović

Dijalog utroje

Nakon silnih peripetija oko sastava pregovaračkih timova, učesnici sastanka u Beču samo su pročitali govore, bez ikakvog razgovora dve strane

15.oktobar 2003. Stojan Cerović

Pad vlade

Vreme je da se misli i na spasavanje ono malo preostalog dostojanstva, kad već nije bilo pameti da se izbori raspišu još proletos

Predsednički izbori u Srbiji

15.oktobar 2003. Milan Milošević

Raste cena predsednika

Državna i institucionalna pitanja određivaće tok predsedničke kampanje, socijalna i ekonomska rezervisana su za dolazeće borbe za parlament

Pred vanredne izbore

15.oktobar 2003. Nenad Lj. Stefanović

Odbrana i poslednji dani

U trenutku prekida sednice koja praktično nije ni počela, nije se nazirala jasna ideja šta će se ovim odlaganjem postići. Postalo je jedino jasno da smo se definitivno približili parlamentarnim izborima i da je samo pitanje meseca kada će se oni održati

Izbori u Čečeniji

09.oktobar 2003. M. Savić

Varljivi mir

Novoizabrani predsednik ahmed Kadirov do sada je obavljao dužnost šefa privremene administracije Čečenije

Slučaj Svetozara Karana uzbunio medije u Hrvatskoj

09.oktobar 2003. Tamara Skrozza

Kreiranje apsurda

Posle teksta u "Vremenu" br. 661 "Povratak na grbaču" gotovo u celokupnoj hrvatskoj štampi osuđuje se presuda Svetozaru Karanu, Srbinu povratniku, po kojoj ga je sudija Branko Milanović poslao na trinaest godina zatvora zbog toga što su "on, njegovi preci i Osmanlije 500 godina vršili genocid nad Hrvatima

EKSKLUZIVNO - "Vreme" istražuje

09.oktobar 2003. Dejan Anastasijević

Večni plamen

Kako je Državna bezbednost, odnosno Bezbednosno-informativna agencija, sačuvala strukturu i kadrove nakon obaranja Miloševića i kako je spasavajući sebe dovela sve ostalo na rub propasti

Orvelova lista (3)

02.oktobar 2003. Prev. T.S

Špijun s pokrićem

Manje od godinu dana pred smrt, Džordž Orvel, autor 1984 i Životinjske farme napravio je listu prikrivenih komunista iz novinarskih i umetničkih redova i predao je u ruke agentima Odeljenja za istraživanje informacija Forin ofisa. U prvom septembarskom izdanju "The New York Review of Books" Timoti Garton Eš daje novo tumačenje Orvelove liste – u prvom delu, Eš opisuje Orvelove motive i navodi da je svoju listu pisac predao službenici Siliji Kirvan na njenu inicijativu, dok se drugi deo teksta bavi strukturom i delatnostima Odeljenja za istraživanje informacija i sudbinom ljudi navedenih na listi. Poslednji deo ovog tumačenja dublje analizira motive Džordža Orvela i značaj liste za njegovu psihološku biografiju