
VREME BR.44 | 26. AVGUST 1991.
Svet nije stao u Moskvi
Katakter propalog puča je izvestan, uzroci takođe, verovatno i posledice – Sovjetski Svez ide dalje
Katakter propalog puča je izvestan, uzroci takođe, verovatno i posledice – Sovjetski Svez ide dalje
"Srbi mogu bez hleba, ali ne mogu bez države." Ovo obećanje dr Radovana Karadžića od pre dve godine ostvareno je: Srbi žive u drzavi bez hleba i zakona
Sedam dana nakon eksplozije koja je ubila jedanaestoro ljudi, vlasti se i dalje prave da ne znaju šta je puklo u „Grmeču" , trudeći se da celu aferu maskiraju telegramima saučešća, komemoracijama i sličnim ceremonijama.
Nemački pisac, publicista, novinar, pravnik Jirgen Todenhefer godinama obilazi ratna poprišta na Bliskom i Srednjem istoku, pre svega Avganistan, Irak, Siriju i Palestinu. U novembru 2014, po dobijanju pismene garancije kalifa, kao prvi novinar sa Zapada odlazi na teritoriju Islamske države sa svojim sinom Frederikom i njegovim drugom Malkolmom. Posle boravka u samoproglašenom kalifatu nastala je knjiga "Deset dana u ‘Islamskoj državi’", čije delove prenosimo (izdavač "Laguna"). U njoj Todenhofer na sjajan način iznosi svoje utiske o životu na teritoriji Islamske države, ali i genezu nastanka organizacije koja je kao simbol terora zamenila i zasenila Al kaidu.
Čudo u Nemanjinoj navodi me da razmišljam o konačnom rešenju: kako da svaki građanin provede dvanaest minuta u blagosl. prisustvu vođe, kako da ova takoreći privatna inicijativa poprimi željenu biblijsku meru
Pitanje kritike društva je pitanje karaktera tog društva, odnosno toga koliko je ono demokratsko. Niko ne voli kritiku, a nedemokratske vlasti najmanje. Ono što je zabrinjavajuće jeste to što današnja vlast pokazuje da ne trpi kritiku ni na jednom nivou. Premijer se ljuti na nepostojeću opoziciju, na novinare, na umetnike, na građane koji koriste svoje pravo na proteste, ljuti se čak i na društvene mreže. Ljutnja, međutim, neće pomoći da se zaborave bespravno rušenje Savamale, nasilje komunalne policije, netransparentni tenderi i privatizacije, potemkinovska rekonstrukcija grada, gušenje slobode medija, neopredeljenost između Zapada i Rusije
Iscrpan izveštaj lorda Čilkota o pogrešnom ratu Tonija Blera, koga je britanska javnost zbog tog rata nazvala "Toni lažov"
Severnoatlantski pakt istovremeno šalje nove bataljone na istok i umirujuće poruke Moskvi
Kuda ide Turska: teroristički napad Islamske države u Istanbulu, rusko-tursko otopljavanje, neo-osmanska nostalgija i sećanje na genocid nad Jermenima, pregovori sa EU "po grčkom kalendaru"
Nekoga uzbudi drozd u suton, drugoga ushićuje otrcana misao: hiljaditi put je deklamuje u nadi da to opšte mestašce neko sluša prvi put
Medijska opservatorija je istražila okolnosti pojavljivanja, ulogu i način rada informativnih medija koji su poslednjih godina u našem regionu osnovani od strane krupnog stranog kapitala ili vlada velikih svetskih sila. U fokusu našeg istraživanja u Srbiji bili su američka privatna televizija N1 i ruski državni medij Sputnjik
"Moja je obaveza bila da se stranke koje su, što se mene tiče, bile na drugoj strani političke civilizacije prevedu na ovu stranu, da ih upoznam sa svetom. Oni su bili na crnoj listi, i Vučić i Dačić i Nikolić i Šešelj. Hteo sam da umirimo srpsko društvo. Umireno stabilno srpsko društvo bila je pretpostavka stranih investicija i razvoja. Pokušao sam da napravim reformu u samoj srži političkog mišljenja u Srbiji"
Idealni muž Oskara Vajlda, režija Konstantina Bogomolova, Umetničkog pozorišta "Čehov" iz Moskve; Naše nasilje i vaše nasilje, kolektivni rad Olivera Frljića i glumaca Hrvatskog narodnog kazališta iz Rijeke i Slovenskog mladinskog gledališča iz Ljubljane
Izbeglice se ponovo okupljaju u centru Beograda i na mađarskoj granici. U Srbiji ih svakog dana stiže nekoliko stotina iz Makedonije i Bugarske i njihov broj raste. Humanitarne organizacije apeluju na donatore da nastave sa pomaganjem jer migracije nisu zaustavljene
U slučajevima femicida koje karakterišu ubistvo i samoubistvo, nije reč o "problematičnoj ljubavnoj vezi koja je pošla naopako" niti o zločinu iz strasti – uvek je reč o nasilju koje je kulminiralo
Ništa se ne dešava slučajno, Islanđani godinama razvijaju ozbiljnu strategiju i ulažu ne samo u fudbal nego i u druge sportove
Uh, samo da sirota Engleska ne ponovi sudbinu septeta u kojem sam proveo nekoliko krasnih bogami decenija, a koji se raspao jer smo tesnom većinom doneli sudbonosnu odluku
Referendum na kome su 23. jula 2016. Britanci sa 52:48 odsto izglasali izlazak svoje zemlje iz Evropske unije verovatno je najdalekosežniji događaj posle pada Berlinskog zida 9. novembra 1989. i raspuštanja SSSR nakon ostavke Mihajla Gorbačova 25. decembra 1991, pre nešto manje od četvrt veka
"Politički analitičar u petogodišnjem afektu", "Vreme" br. 1329
Reporteri "Vremena" javljaju se iz Slovenije i Hrvatske, opisuju reagovanja u armijskom vrhu i vladi, pišu o reakcijama u Srbiji i Bosni i Hercegovini, analiziraju reagovanja iz svega... Da li je tačna opaska "Sad je kasno i za konfederaciju"
"Unajmljeni mozgovi u službi vlasti", "Vreme", br. 1328
"Na bini su bili glavni i sporedni akteri. Glavni akteri su Amerika, Srbija i srpska dijaspora. Šta ih je spajalo? Njihove iluzije. Te iluzije su dovele do katastrofalnih grešaka, a greške su dovele do katastrofalnih posledica"
Svaki detalj trodnevne posete bio je razvučen do beskraja, uz primetnu konfuziju i pometnju
Među sve te vesiće, babiće i čučkoviće, maje i vulini su bili viši loža VIP nivo, dopade tetovirato i kvarcovano žensko u bijelo čipkasto aljinče. Kad je protokol upravi ka sedalu, upita, Može li i njen dečko, odgovoriše, a što ne bi moglo. Neobavešteni novinar je upita za identitet, ostali personaliti, a ona, vidno iznenađena, odgovor prepusti protokolu, koji reče da to naša poznata modna kreatorka
Šta Vučića toliko frustrira? Nešto što niko nije izmenio, pa neće ni on: "Politika" nije uvek glasilo režima, ali je uvek glasilo čaršije
Na nedavno otvorenoj izložbi o Alojziju Stepincu u Evropskom parlamentu (EP), zagrebački biskup Ivan Šaško, opisavši Stepinca kao primer Evropljanina koji je živeo vrednosti hrišćanske kulture milosrđa koja je odredila identitet Evrope, završio je svoj govor rečima: "to je maleni iskorak koji Stepinca ‘vraća Europi’, a nadamo se da će izložba o njemu pomoći i da Europa jasnije vidi samu sebe." Evropa bi odista danas kroz primer događaja vezanih za slučaj blaženog Alojzija Stepinca i mogla da se prepozna – u previranju, otvorenim problemima, užarenim raspravama, besu i buci...