


Susreti
Kuća za Tolstoja
O zaboravljenim Slovacima Vojvodine koji su u protekla dva veka bitno uticali na život drugih naroda u mnogim oblastima od bankarstva i ženskog aktivizma do umetnosti

Digitalna transformacija obrazovnog sistema
Skok iz učionice u Zoom
Ove godine sproveden je važan obrazovni eksperiment iz koga treba izvući pouke. Digitalna transformacija obrazovanja zahteva potpunu promenu načina razmišljanja o obrazovanju, a ne samo tehnološki prelazak na nastavu na daljinu

Intervju – Čedomir Cicović
Stvaranje izjednačenih mogućnosti
"Kada smo osnivali preduzeće ‘Naše zeleno polje’, prvi kriterijum je bio kvalitet i tržišna vrednost proizvoda. Činjenica da je svaki taj komad prošao kroz ruke osoba sa invaliditetom treba da bude samo njegova dodatna, a ne osnovna ili čak jedina vrednost"

Terorizam – stanje, iskustva, pouke
Đavo je u informacijama koje želite da čujete
"BIA, VBA i VOA svakako sarađuju po pitanju razmene informacija o potencijalnim izvorima opasnosti od terorističkih akata na prostoru Srbije, ali je ta saradnja u domenu formalne razmene informacija, ali ne i zajedničkog usmerenog i koordinisanog angažovanja", kaže za "Vreme" penzionisani oficir koji insistira na anonimnosti. Jedan od ključnih razloga je i poremećen sistem vrednovanja rezultata rada svakog pojedinca, pa i službi u celini, koji se zasniva na statističkim parametrima, iako sami sadržaji informacija često ne moraju da imaju ikakve veze sa događajima koji slede nakon toga, pa čak ni sa tačnošću. Što bi se reklo, broj je broj"

Srbija i vakcine
Licitiranje i šibicarenje poverenjem građana
Izvori "Vremena" iz Svetske zdravstvene organizacije potvrđuju da će "neka količina" vakcina protiv korone stići u Srbiju do kraja ove ili početkom sledeće godine, ali ne znaju ni koliko ni kada tačno. Svakako, sve što stigne biće namenjeno prioritetnim grupama, dok zdrav i prav građanin može da se nada svojoj dozi u najboljem slučaju na leto 2021. Zašto se onda vlast igra sa živcima onih koji vakcinu žele da prime? Čemu gađanje brojevima od dva miliona i milion doza? Zar ta potreba za megalomanijom nije kontraproduktivna

Intervju – Milica Kralj, pozorišna rediteljka
Danas je opozicija svako ko misli svojom glavom
"Izgleda da 700.000 stranačkih jurišnika nije dovoljno da se sakrije činjenica da se apsolutno sve raspada pred našim očima. Od ’Skupštine’ gde svedočimo kako se raspadaju ljudi, njihovo dostojanstvo i moral, od medija gde svedočimo kako se raspada istina i profesionalnost, do ulica gde se raspada sve. Nijedno društvo ne može nikud bez ljudi koji kritički misle, ni prijateljstvo ne može da bude pravo ako vam neko stalno klimoglavi – pa, vi ćete postati totalni idiot"

Politički život na način predsednika Srbije
Farbanje fasadne demokratije i naroda
Aleksandar Vučić je prilično brutalan makijavelista po svom doživljaju politike kao neprestane i nemilosrdne borbe za osvajanje, povećanje i zadržavanje vlasti. Tu su fascinantne sličnostima između njegove političke tehnologije na unutrašnjem planu i one Vladimira Putina: predsednički kabinet kao komandni centar vlasti, formiranje "opozicionih" stranaka koje se probude pred izbore i kojima se diriguje telefonskim pozivom, kontrola nad celim nizom organizacija i pojedinaca međusobno ideološki potpuno udaljenih, i još mnogo šta drugog, sve u istom pravcu

Pozorište – Paravani
Prazan kofer pun đakonija
Mustafić otvara slike puštajući gledaoca da ga obuzmu i da u zahtevnom tempu otkrije sloj po sloj nasilje rata, nerazumevanja; reditelj jasno slika oholost jednih i ogroman gnev drugih koje oholost guta. Paravani su složeno putovanje koje vas suočava sa besmislom rata, nasilja, besa i oholosti
Studije
Niti kome ostati, niti kome otići
Čedomir Višnjić: Glas sa granice;
Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", Zagreb 2020.
Nuspojave
Glavolomka za opozicionare
Za obe nove regionalne političke zvezde moglo bi se reći da su deca ne samo svog vremena, nego i svog društva, i da dele bazične većinske vrednosti, ili ih bar ne dovode ozbiljno u pitanje

Dijego Armando Maradona (1960–2020)
Tri nebeska gola
Smrt traje kratko, kraće od jednog takta. Posle toga ona prestaje da postoji. Posle nje ostaju da žive uspomene. A kako vreme prolazi tako će uspomene na Maradonu samo dobijati na težini, postaće jače i svetlije. Rašće, menjaće se, dobijati nove obrise. Pa već danas, samo nekoliko dana nakon njegove smrti, jasno vidimo da je onaj prvi gol Englezima zaista dala Božja ruka

Finansiranje medija i sumrak javnog interesa
Crnu sadašnjost zameniće još crnja budućnost
Mediji koji su bili predmet privatizacije, odnosno "izlaska države", uglavnom su ubrzo dopali u vlasništvo ljudi blisko povezanih sa SNS-om ili su ugašeni: država je izašla, ušla je partija. Kako su ih kupili vladajućoj stranci bliski ljudi, te i takve medije, uz već notorne štampane tabloide i njihova onlajn izdanja, "krenula je karta"

Limes – Granice nisu večne
Bedemom protiv varvara
Nekada je Rimsko carstvo utvrđivalo svoje granice ne bi li ih odbranilo od varvara. Danas Evropska unija svoje granice brani od najezde migranata, grade se stotinama kilometara dugačke ograde od bodljikave žice. Istorija nas uči da carstva propadaju, da je svaka granica porozna ma koliko bila utvrđena, da ograde mogu da uspore migracije, ali ne mogu da ih zaustave

Lični stav
I migranti su ljudi
Strašno je koliko je pamćenje kratko, i kako se brzo zaboravilo da su sa ovih prostora ljudi u milionima bežali od ratova, ali i od gladi – trbuhom za kruhom. Strašno je koliko se sve više gubi svest da ti "ekonomski migranti" beže iz Afrike, Azije i Latinske Amerike, gde svake godine više od devet miliona ljudi umre od gladi, o ratovima da ne govorimo

Intervju – Veran Matić
Do promena se dolazi malim potezima
"Nisam hteo da glumim Vilija Branta, već da moj gest bude asocijacija na njegov gest i da ljudi prepoznaju moju poruku bez velikih reči, jer su se reči izvinjenja već pomalo izlizale"

Putopis (1) – Solun
Žena sa glavom kao u konja
Priča se da svaki kamen solunskog Ano Polija, ostatka iz otomanskog vremena, ima neku legendu i da je pun nekih čudnih bića koja se pojavljuju samo noću
Filmologija – Šijan, Kronja, Fafulić Milosavljević
Filmofilija u tri k(o)raka
Pisci u bioskopu: književna istorija naših filmskih doživljaja (antologija) Slobodana Šijana; Estetika avangardnog i eksperimentalnog filma: Telo, rod i identitet // Evropa – SAD – Srbija Ivane Kronje; Pedeset godina filmskog hita u srpskoj kinematografiji 1969–2019 Marine Fafulić Milosavljević; Filmski centar Srbije (FCS)

Premijere – Jugojugoslavija
Pokušaj hvatanja tona (o)sećanja
Jugojugoslavija nije čak ni predstava o našim osećanjima vezanim za Jugoslaviju, već o našim samozavaravanjima, pogrešnim procenama, iskrivljenim sećanjima, mržnji, snu o uspehu, blagostanju, poštovanju i samosažaljenju. Reč je, dakle, o našoj nesnađenosti sa samima sobom

Intervju – Dino Mustafić, reditelj
Svet je bez prikladnog rešenja
"Siguran sam kako dolaze izrazito teška vremena za visoku, kritičku kulturu, samim tim i teatar. Mnogi će iskoristiti pandemiju, već to i čine kao politički izgovor za suspenziju velikog dijela ljudskih prava, a znamo iz historije kada se ona jednom izgube, dug je put da se opet vrate. Zabrinjava i odsustvo javnih razgovora, debata o svemu, jer premještanje poslovnog i privatnog života u digitalno okruženje podrazumijeva mnogo veće i opasnije mogućnosti socijalne i psihološke kontrole, a konsekvence su zastrašujuće"


Sahrana patrijarha
Ogledalo srpske stvarnosti
Šta je predsednik zaista poručio svojim govorom na sahrani patrijarha Irineja? Šta je većina medija, pišući o drugima, u stvari rekla o sebi? Koja je, usled pandemijskog košmara, jedna od najskupljih reči naše sadašnjice? Zašto je podela u Crkvi danas drugačija nego ranije

Kultura sećanja
Glad
Gladnom čoveku čitav život se vrti oko hrane, spreman je na sve ne bi li utolio smrtonosnu glad. Takva glad danas vlada u nekim delovima Afrike i Azije. Takva glad harala je i Nemačkom po završetku Drugog svetskog rata

Crkva u Crnoj Gori
Kako se ljuštio strah
Šta je mitropolit Amfilohije za sobom ostavio, kakvo nasleđe u svojoj Mitropoliji. Gde je danas SPC, kako će Sabor funkcionisati bez njega i zašto bi jaz među vladikama mogao da postane još veći

Fruškogorski koridor – Razlika od 300 miliona evra
Samo najskuplje za Srbiju
Jedan od važnih faktora na osnovu kojih se meri korupcija u jednoj zemlji jeste cena kilometra auto-puta. Cena Fruškogorskog koridora po kilometru biće znatno veća od najskupljeg norveškog auto-puta, koji podrazumeva izgradnju mreže tunela ispod mora, uključujući tu najduži podvodni tunel na svetu. Cenu od 606 miliona evra za 48 kilometara brze saobraćajnice, pa makar i sa najdužim tunelom u Srbiji, biće teško objasniti evropskim partnerima

Fotografija
Dokumentarna umetnost
Festival Vizualizator, pokušaj da se skrene pažnja na najproduktivniju vrstu umetnosti