Pregled nedelje

02.februar 2024. Filip Švarm

Mi i Sin čovečji

Koliko Linglongu zaista znači zakidanje trećine zarade indijskim radnicima? Ko će jedino imati korist ako Šapić formira vlast u Beogradu? I šta akušersko nasilje, ponižavanja nastavnika i EXPO 27 govori o prioritetima vlasti

Vojvodina

31.januar 2024. Robert Čoban

Daleko su Saskačevan i Mukačevo

Mnogo vojvođanskih Rusina proteklih decenija iselilo se u Kanadu. Oni koji su ostali čuvaju svoje običaje, jezik i kulturu u trouglu asimilacije između Rusa, Ukrajinaca i Srba

Predlog za prevođenje i redefiniciju javnih politika

29.novembar 2023. Dušan Pavlović

Došlo je doba megapretnji

Nurijel Rubini (na slici)je bio među retkima koji su predvideli svetsku kreditnu i finansijsku krizu iz 2008. godine. Iako je o tome govorio javno, niko ga nije shvatao ozbiljno. Sada nešto slično govori u knjizi Megapretnje. Da li će ga ovog puta neko shvatiti ozbiljno? Pretnje su globalnog karaktera, što znači da mogu da pogode celu planetu. Kakve javne politike treba da vodi Srbija da bi izbegla ili smanjila njihove štetne posledice

Penzija

18.oktobar 2023. Z.S.

Zemlje sa najboljim penzionim sistemom, a gde je Srbija?

Prvo mesto zauzima Holandija sa najboljim penzionim sistemom na svetu u 2023. godini, zaključak je istraživanja američke kompanije Merser. Pad nataliteta dugoročno je izvršio pritisak na nekoliko ekonomija i penzionih sistema, navodi se u izveštaju, što je negativno uticalo na rezultate održivosti za zemlje poput Italije i Španije

Izveštaj UN o sreći u svetu 2023. godine

16.avgust 2023. Milan Milošević

„Happy-go lucky“, ili o putevima sreće od Avganistana do Finske

Sreća je pravilno raspoređena u gornjoj i donjoj polovini stanovništva u Avganistanu, zemlji u kojoj su skoro svi veoma nesrećni, kao i u Finskoj, zemlji u kojoj skoro niko nije nesrećan. Još od “principa najveće sreće” engleskog filozofa i reformatora Džeremija Bentama pa nadalje mnogi su se zalagali za to da vlade treba da teže da povećaju sreću svojih građana. Međutim, mnoge države ne uspevaju da obezbede ono što je Aristotel nazvao “eudaimonia”

Manjine

19.jul 2023. Robert Čoban

Romanovi iz Lenjinove

Za pola veka, broj Roma u Vojvodini je upetostručen, a njihov udeo u populaciji uvećan je za šest puta. Naše društvo, međutim, radi veoma malo na njihovoj inkluziji i to preti da postane ogroman problem

31.maj 2023. Redakcija Vremena

Nedelja

Dosije “Vremena”: Izbori u Turskoj

17.maj 2023. Milan Milošević

Maratonac sa Bosfora i 64 miliona birača

Turci odlučuju između kemalističke opozicije i sve ukorenjenijeg i nepopustljivijeg islamističkog vladaoca Erdogana na izborima koji su proglašeni za najvažnije na svetu, ne toliko zbog podržavanja demokratije, ispravljanja ekonomije, upravljanja društvenim raskolima, čak ni zbog razlika između kemalističkog i islamističkog nacionalizma, pa ni zbog priželjkivanja okončanja jedne dvodecenijske vladavine – već zbog geopolitike

Vojvodina

03.maj 2023. Robert Čoban

U senci krila mađarske ptice turul

Iako je Mađara u Srbiji 69.457 manje nego na popisu 2011, delovanje Fondacije Prosperitati i ostalih mehanizama Vlade Mađarske moglo bi da dovede do toga da u Vojvodini uskoro situacija bude slična onoj pre 120 godina – Mađara neće biti mnogo, ali će biti vlasnici zemlje, fabrika, hotela, vinarija... U tom kontekstu, već se polako naziru prezimena novih Rohonjcija, Karačonjija i Marcibanija

Planiranje porodice u Jugoslaviji

03.maj 2023. Ivana Milanović Hrašovec

Žulj od kirete

Već tridesetih godina prošlog veka pojavila su se upozorenja da se priraštaj stanovništva mora pomagati jer je Jugoslavija “u susedstvu velikih naroda”, dok je štampa uveliko pisala o “krizi materinstva” i “beloj kugi”

Novi penzioni zakon i protesti

15.mart 2023. Bogdan Petrović

Francuska na nogama

Ishod borbe sindikata u Francuskoj može imati i šire posledice u Evropi gde je već duže vreme sindikalni pokret obezglavljen, a praktično sve vlade sprovode neoliberalnu politiku koja ide naruku interesima krupnog kapitala. Ukoliko francuski sindikati “pobede”, nije isključeno da u čitavom nizu država (u Velikoj Britaniji je već počeo niz štrajkova) dođe do pobune ugroženih slojeva protiv mera koje pogađaju najširu populaciju, a pravdaju se ekonomskom efikasnošću ili “zelenom agendom”