
Ko gradi paralelne puteve na Kosovu
Biznismeni sa severa i njihove biografije
Iza priče o tome ko je pucao na Jarinju 27. septembra otvara se priča o ljudima koji stoje iza onih koji svakodnevno dežuraju na barikadama
Iza priče o tome ko je pucao na Jarinju 27. septembra otvara se priča o ljudima koji stoje iza onih koji svakodnevno dežuraju na barikadama
"Kako su nasilnici postali politički faktor"; VREME 1082
"Kako su nasilnici postali politički faktor"; VREME 1082
Korozivna nesigurnost prati krizu suverenog duga obeležena bojaznošću da nastupa debakl "državne akumulacije dugova" teške 7,8 biliona evra, strah da će Grčka bankrotirati, da će se zaraza preneti dalje i da će biti dovedena u pitanje sudbina evrozone. U utorak je agencija Mudis oborila kreditni rejting Italije, čiji dug iznosi 1,9 biliona evra, sa "Aa2" na "A2"
Kako je moralna panika iskorišćena kao jedan osobito bizaran oblik identitetske politike
Na stranu što "homoseksualizam" kao pojam ne postoji niti ima ikakvo značenje, "Dverima" je uspelo da na ovaj pojam potroše gomile papira i da iz toga razviju politički program. Iako su na istoj ideološkoj liniji, "Dveri" nipošto nisu ni drage ni bliske drugim desničarskim pokretima, ali ni strankama desne orijentacije. Zapravo, pripadnici "Obraza" i "1389" smatraju ih "satelitom Demokratske stranke osnovanim da drugim patriotskim snagama odvuku glasove", dok su "Dveri", s druge strane, trenutno u sukobu sa Srpskom naprednom strankom, te se na njihovom sajtu mogu pročitati brojni što kritički, što uvredljivi tekstovi na račun Aleksandra Vučića iz SNS-a, kog "Dveri" smatraju "gej-lobistom"
Izuzimanje LGBT populacije kao devijantne, antinacionalne i protivprirodne iz čuvenih tradicionalnih vrednosti predstavlja čistu dehumanizaciju; nekažnjena hajka na ovu nezaštićenu i prokaženu manjinu ima opojnu privlačnost pogroma; pritisak na društvo da prihvati zastrašivanje i nasilje kao način političkog delovanja nije ništa drugo do ideološka platforma za permanentni teror protiv svega i svakog drugačijeg i različitog
Na pitanju Parade ponosa prelama se odnos društva prema nasilju jačih nad slabijima, smisao svih do sada sprovedenih reformi i najvažnije – snaga države da zaštiti samu sebe i vlastite zakone. Jer, ako ovo jedno, pitanje država nije u stanju da reši, kako će izaći na kraj sa neizvesnošću izbornih rezultata, kosovskim pitanjem i napretkom ka Evropskoj uniji
Nije živeo ni stotinu dana nakon svog pedesetog rođendana, a posle smrti je postao najveća ozbiljna književna zvezda dosadašnjeg toka dvadeset prvog veka. Roberto Bolanjo (1953–2003) i njegov opus najnoviji su dokaz da priče i romani o pesnicima i piscima ne moraju biti sterilni i dosadni. Njegov magnum opus, petodelni roman 2666, pojavljuje se pred srpskim čitaocima u izdanju Lagune i prevodu Igora Marojevića
"Alkoholičari su veoma stigmatizovana populacija. U očima drugih oni su i dalje krivci za to što jesu, a jako su ranjivi"
Da je bilo što nije bilo, ne bi Milovan Đilas bio "srpski Havel", nego bi Vaclav H. bio "češki Đilas". Eto, tolka je bila Đilasova znamenitost i ugled
Dok su se nadležni u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Direktoratu policije dogovarali o novom načelniku policije, u Nišu su za samo sedam dana ubijene tri osobe – u kafiću u niškoj Tvrđavi i u dva prigradska naselja
Da Srbija ima većih problema od gej parade niko ne spori. Ali, vlast koja se pravda teškim ekonomskim i političkim trenutkom, prenebregava da je stvaranje povoljnog političkog i ekonomskog ambijenta – njen posao i da snosi (verovatno najveći) deo odgovornosti što Srbija ima većih problema od gej parade. Priznanje poraza je i to što je država odbijanjem da pruži nedvosmislenu podršku ista ona čiji Ustav garantuje slobodu okupljanja svojim građanima, ista ona koja je usvojila Zakon o zabrani diskriminacije u kom je izričito navedena i diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije
Nasilje postaje deo našeg života – nažalost. Prvi put se desilo da na javnom skupu neko izbode nožem nekoliko sasvim slučajnih učesnika, a zatim i da napadne opet sasvim slučajne prolaznike. Stručnjaci su zabrinuti i ukazuju na dva elementa: sve prisutnije shvatanje nasilja kao opravdane reakcije i opasnosti od medijskog senzacionalizma koji podstiče imitiranje nasilnih ispada
Za vladu i predsednika Srbije neočekivano, a, kako tvrde nemački mediji, posve neplanirano, tek posle odlaska nemačke kancelarke iz Beograda na stolu ostaju tri zahteva Berlina ne bi li Srbija do kraja godine dobila status kandidata: da se ostvare konkretni rezultati nakon obnavljanja dijaloga sa Prištinom, da se pravnoj i policijskoj misiji EU na Kosovu Eulex omogući da može "pristojno da radi", to jest da se ukinu paralelne srpske strukture na severu Kosova
Za razliku od bizarnih akcija uglednog g. Palme, ovo prenemaganje prvo ministra policije, a potom i beogradskog gradonačelnika uopšte nije naivno
"Kraj početka pregovora"; VREME 1075
Šestoro ljudi je poginulo. To je konačan bilans u ljudskim životima. Materijalna šteta u londonskim neredima procenjena je na preko 200 miliona funti. Svima je jasno da se nešto važno i veliko odigralo. Jasno je i da obim u kome je nasilje eskaliralo ne odgovara povodu. Mediji, političari, javne ličnosti, slučajni očevici, blogeri i svi drugi pokušavaju da nađu neko objašnjenje kako je sve to uopšte bilo moguće. Problem sa mnoštvom raznoraznih, pa i kontradiktornih teorija je da su sve one istinite
Očigledno je da su britanske vlasti zanemarile rušilački potencijal nezadovoljstva jednog dela populacije. Dok vandali pustoše gradove po Engleskoj, policija se žali da nema dovoljno ljudstva, stanovništvo se povlači u svoje domove, a neki, kao grupe turskih i kurdskih vlasnika radnji u Hakniju, naoružali su se bejzbol palicama i suprotstavili vandalima
Strepnja, neverica, tuga i duboka tišina vladaju u Norveškoj, dan nakon tog petka 22. jula tokom koga je u bombaškom napadu u Oslu u masakru na ostrvcetu Utoja život izgubilo 76 osoba. Norvežani u dvostrukom šoku – većina bila užasnuto uverena da su je napali džihadisti, a onda je došao drugi šok – tridesetdvogodišnjak "nordijskog izgleda" Anders Bering Brejvik
Nakon ubistva policajca Aleksandra Rkmana i ranjavanja njegovog kolege Ivana Radina, otvorena su pitanja da li je bilo propusta i zataškavanja prilikom akcije lišavanja slobode čoveka koji je pucao na njih. U saopštenju Policijskog sindikata Srbije navodi se da je otac ubice Gorana Petrovića prijavio policiji da ga sin zlostavlja i da preti da će ubiti nekoliko policajaca, jer ima pištolj, ali niko od starešina nije reagovao na prijave, već su deset dana kasnije "bez ikakvog plana poslali neiskusne policajce"
Stvaran problem nije Brejvik, ta sasvim obična mešavina desničarskog ekstremizma, paranoidnih ideja, mesijanskih predstava i megalomanije. Takvih ima na desetine hiljada po Evropi. Stvaran problem su društvena atmosfera koja ih stvara, pre svega političari koji ih podstiču, državne institucije koje ne rade svoj posao jer su ostale duboko ukorenjene u ideologiju hladnog rata i intelektualci koji bi radije da ih se to ne tiče