Vesti

15.decembar 2021. M. M

Belorusija: Opozicionar Sergej Tihanovski osuđen na 18 godina robije

Beloruski opozicioni bloger Sergej Tihanovski je na zatvorenom suđenju koje je završeno 14. decembra osuđen na 18 godina strogog zatvora. Mužu bivše predsedničke kandidatkinje u egzilu Svetlane Tihanovske na teret je stavljeno izazivanje društvenog neprijateljstva, ometanje rada Centralne izborne komisije i organizovanje radnji koje grubo narušavaju javni red

Komentar

10.decembar 2021. Jovana Gligorijević

Mediji i internet: Smrt Krisitine Kike Đukić

U četvrtak je preminula dvadesetjednogodišnja jutjuberka iz Beograda Kristina Kika Đukić. Mnogima do juče njeno ime nije značilo ništa, sve dok se nije saznalo da dolazi sa jutjuberske scene i da deca i tinejdžeri veoma dobro znaju o kome se radi

Uloga nasilja u političkom životu Srbije

08.decembar 2021. Nedim Sejdinović

Kud naprednjačka paravojska prođe

Paravojno krilo SNS-a funkcioniše u celoj zemlji. Služi za prljave poslove, a zauzvrat biva nagrađivano novcem građana, zaposlenjem, ali i “dozvolom” da bez sankcija obavlja razne protivzakonite aktivnosti. Veruje se da je naprednjačka paravojska ponekad i ponegde jača od “obične” partijske infrastrukture, te da se važne odluke gde se vrti veliki novac donose isključivo uz učešće paravojnih “generala”. Sa druge strane, ove dve strukture su međusobno slepljene i isprepletene, kao i bezbednosne strukture sa njima

Trgovina ljudima – Devojčice i žene

08.decembar 2021. Zora Drčelić

Zakoni postoje, ali se ne poštuju

Žrtve trgovine ljudima su pre svega žene i devojčice. U 85 odsto slučajeva reč je o seksualnoj eksploataciji. U skoro isto tolikom procentu, 83 odsto, počinioci su muškarci, a više od polovine svih identifikovanih žrtava su deca

Festival – Desiré central station

08.decembar 2021. Nataša Gvozdenović

Brutalan, duhovit, spreman da vas umori

Ovogodišnje izdanje subotičkog pozorišnog festivala bilo je svojevrsni eksperiment koji propituje kuda teatar dalje može ići. Rediteljski rukopisi koje smo videli neka su vrsta avangarde ovog doba, jer idu ispred svog vremena

Kolumna

03.decembar 2021. Ivan Ivanji

Oproštaj od Angele Merkel: Kraj jedne političke ere

Preksinoć je Angela Merkel na televiziji sama pevala podrugljivo izmenjeni tekst kabaretistkinje Hildegard Knef, ismevala samu sebe. Knef, na primer, peva da je sa šetnaest godina poželela „sve ili ništa“, a Angela Merkel da je sa šestnaest godina „poželela da vlada“. Pevala je neobično dobro. Podsetilo me je na to kako je Putin jednom prilikom na engleskom zapevao Bluberry Hill

Intervju: Nikola Kovačević

01.decembar 2021. Momir Turudić

Hronologija izbegličke krize

“Neki kažu da je glavni razlog za eskalaciju izbegličke krize 2015. godine bio poziv Angele Merkel. Ne slažem se sa tom konstatacijom. Razlog je bio taj što je Sirija razorena, što je pola Iraka bilo pod vlašću Islamske države i što nije bilo razumno da se očekuje kako će Jordan, Liban i Turska da prihvate sedam ili osam miliona ljudi. Oni to jesu uradili, ali Sirijci, pa potom Iračani i Avganistanci, nisu mogli da uživaju prava koja im pripadaju kao izbeglicama u velikim šatorskim kampovima, bez mogućnosti da rade, da nastave obrazovanje, da jednom rečju žive u uslovima u kojima bi imali šansu za novi početak. I imali su pravo da krenu tamo gde im ta prava, barem donekle, mogu biti data. Ali isto tako treba reći da je ka Evropi krenuo daleko manji broj ljudi od onih koji je odlučio da ostane i da čeka da se vrati kući”

Kultura sećanja

24.novembar 2021. Milica Čubrilo

Još jednom o Vukovaru

U borbama je poginulo više od 1600, a povređeno 3000 stanovnika Vukovara. A najgore se dogodilo kada je grad pao. Skoro 5000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiju, a 20.000 Hrvata i drugih nesrba je proterano iz grada. Preko hiljadu ranjenih civila i vojnika koji su se nalazili u improvizovanoj bolnici u podrumima Borovo komerca, srpske snage su nagurale u autobuse i odvele. Posmrtni ostaci njih 264 pronađeni su na Ovčari, farmi na periferiji grada, gde su ubijeni i sahranjeni u masovnim grobnicama. Više od 300 ljudi se i dalje vodi kao nestalo

Pozorište

17.novembar 2021. Nataša Gvozdenović

Košmarni san, neosvešćenost

Balkan Bordello, Jeton Neziraj, režija: Bljerta Neziraj, koprodukcija: La MaMa Theatre, Njujork, Atelje 212 Beograd, Ćendra Multimedia Priština, Moj Balkan Njujork i Beograd

Intervju – Stevan Filipović, režiser

17.novembar 2021. Ivana Milanović Hrašovec

Veličanje ideologije krvi

"Ovo je pitanje elementarne ljudske etike. To da neko podržava ratnog zločinca za mene je ozbiljan problem, ali da država podržava ratnog zločinca pokazatelj je fašizacije države. U tom smislu, borba protiv fašizma postoji na svim frontovima, ali najpre se vidi preko ovog pokaznog primera koji je dosta ekstreman. Meni je čak i neočekivan. Nisam stvarno mislio da će ići toliko daleko i nadam se da im je to nekakav autogol"

Ova situacija

17.novembar 2021. Filip Švarm

Taoci jedne karijere

Zašto je mural posvećen Ratku Mladiću ujedno i spomenik etički i pravno nedodirljivom režimu? Zbog čega se tu ne radi ni o kakvom skretanju pažnje, već o dominaciji toksične politike? Kako je odbrana lika i dela Aleksandra Vučića izjednačena sa Srbijom? I šta je razlog zbog kojeg mural mora pasti

Moral i vrednosti današnje Srbije

17.novembar 2021. Jovana Gligorijević

Junaci našeg doba

Na zidu je haški osuđenik Ratko Mladić. Ispred zida su neki nimalo bezopasni mladići. Okolo je policija, a iza policije država. Ista je to država koja stoji i iza Pinka i Hepija, koja dozvoljava štandove Kapetana Dragana, koja leži na vakcinama, koja gura u javni prostor Branimira Nestorovića

Fenomeni – Igra lignje (Squid Game)

10.novembar 2021. Teofil Pančić

Lignja u čeljusti lava

O korenima i razlozima jednog (zasluženog) uspeha, ili: ništa nije profitabilnije od pametnog antikapitalističkog manifesta

Pozorište – Festival »Bez prevoda«, Užice

10.novembar 2021. Marina Milivojević Mađarev

Pričaj mi o nežnosti

Neke predstave su na ovogodišnjem festivalu bile bolje, neke lošije, ali najjači utisak je sama publika. Gledajući iz godine u godinu različite predstave iz zemlje i regiona, užička publika je izrasla u vrlo posvećene pozorišne gledaoce koji strpljivo i blagonaklono gledaju gostujuće predstave i daju jasan sud

Naprednjačka Srbija – deset godina posle

10.novembar 2021. Nedim Sejdinović

Kako je kriminal pojeo državu i politiku

Dominaciju kriminala ne može da sakrije ni sama Srpska napredna stranka, opterećena ozbiljnim turbulencijama zbog javno obznanjenih veza najviših funkcionera sa organizovanim kriminalom. Naprednjačke sukobe pomno prate "ekskluzivni" napisi režimskih medija, koji često nisu ni svesni – u strasti unutarstranačkih obračuna – da zapravo nude bezbroj dokaza o tome da su se ovde odavno izbrisale granice između države, njenih institucija i organizovanog kriminala

Intervju – Tanja Stupar Trifunović, književnica

06.oktobar 2021. Sonja Ćirić

Drama zgusnutog života

"Nisam temu birala da budem dio senzacionalizma, nego da predstavim dvije žene koje se hrvu same sa sobom i sa svijetom oko sebe. Svijetom u kojem je još uvijek ljubavni odnos dvije žene veći tabu nego svo nasilje koje svakodnevno gledamo"

Globalizacija džihada (III)

22.septembar 2021. Dragan Bisenić

Veliki strateg

Arhitektom savremenog "globalnog džihada" može se smatrati Mustafa Setmariam Nasar, poznat kao Abu Musab al Suri (na slici iznad). On je još pre dve decenije pisao da će sledeću fazu džihada obeležiti terorizam koji će izvoditi pojedinci sa krajnjim ciljem uspostavljanja islamske države. Njegova teorija bila je primenjena u praksi

Globalizacija džihada (I)

08.septembar 2021. Dragan Bisenić

Rađanje svetih ratnika iz Hladnog rata

Avganistan se može smatrati kolevkom fenomena koji se naziva "globalni džihad". Američko neslavno povlačenje iz Avganistana i prepuštanje vlasti talibanima pred dvadesetu godišnjicu napada na Svetski trgovinski centar u Njujorku 11. septembra 2001. posledica je pola veka duge evolucije "globalnog džihada" koji se prilagođava promenama u svetu i čiji se kraj ne nazire

Avganistan

01.septembar 2021. Milan Milošević

Kabulski rastanak

Povlačenje Amerike iz Avganistana više prati kritika samog izvlačenja nego samog rata, uz pitanja kako će činjenica da su prvi put od poraza Sovjetskog Saveza u Avganistanu 1989. godine džihadisti preuzeli jednu zemlju od neke velesile uticati na džihadiste od Kabula do Mogadiša, u konfliktima koji su više posledica nego uzrok duboke krize, koju tako plastično ilustruje pobedničko šenlučenje u Kabulu