Nuspojave

16.јун 2010. Teofil Pančić

Zadnja pošta Dembelija

Slučaj u kojem stvarna Kuršumlija glumi virtuelno Podujevo paradigma je beogradske "kosovske politike", pa i jedne šire dezorijentacije. Klinci bi rekli: tripovanja

Srpska pravoslavna crkva

16.јун 2010. Jelena Jorgačević

Vladika i njegovi hajduci

Više od trideset monaha napustilo je Eparhiju raško-prizrensku da bi bili bliže svom duhovnom ocu, penzionisanom episkopu Artemiju. Osnovan je pravni tim koji poziva episkope da ponište odluku o njegovom razrešenju. Upućeni u crkvena zbivanja više puta su isticali da je Sabor bio vrlo milostiv prema vladici Artemiju, time što nije došlo do suđenja. Veliko je pitanje da li mu njegovi monasi i branioci, ovakvim ponašanjem, čine uslugu ili produbljuju problem

Intervju – Aleksandar Popovski, pozorišni reditelj

16.јун 2010. Sonja Ćirić

Ljubav, potisnuta vrednost

Snaga ljudi koji će hteti taj bolji svet, pobediće sadašnji. Zato mislim da je danas potrebno govoriti o ljubavi. Onoj velikoj, ne onoj koju možeš dobiti tek tako. To je ljubav zbog koje, kao kod Ovidija, moraš da pomeriš planine

Na licu mesta

16.јун 2010. Momir Turudić

Euforija i nervozna užurbanost

Johanesburg je simbol svih promena i podela kroz koje je prolazila i prolazi Južna Afrika. U blještavim šoping molovima, dobrim restoranima, najmodernijim salonima automobila, uz bele stanovnike je i dobro obučena, samosvesna nova klasa crnačkog stanovništva, iznikla iz ruševina aparthejda, sposobna da sebi obezbedi pristup u svet koji je nekada pripadao samo belcima. Čini se da grad pulsira optimizmom i energijom, bar u vreme Svetskog prvenstva, ali i usred opšte euforije, i u bogatim delovima grada, promiču senke onih sa druge strane života. Te senke se umnožavaju čim se skrene sa uobičajenih turističkih staza

Izložba

16.јун 2010. Sonja Ćirić

Obnavljanje tolerancije

Gostovanje u Beogradu zagrebačke slike srpskog slikara, Molitve Riste Vukanovića, triptiha čija je poruka poštovanje različitosti, primer je angažovane kulture

Javni red i mir

09.јун 2010. Jovana Gligorijević

Nova srpska bahatost

Tučnjava i maltretiranje posetilaca na koncertu Džeja Ramadanovskog, vožnja ispred skupštinskog ulaza u pijanom stanju, gaženje automobilom već stradale osobe na policijskom uviđaju, prebijanje komunalne inspektorke... Šta spaja ove slučajeve

Fenomeni – Stig Lašon i trilogija Milenijum

09.јун 2010. Muharem Bazdulj

Junakinja našeg doba

Tajna Lašonovog uspeha se, po svoj prilici, krije u likovima glavnog junaka i, naročito, glavne junakinje. Novinar Mikael Blumkvist očito je ponešto idealizovani alter ego samog autora, ali Lizbet Salander je bez sumnje ključni lik cele trilogije. Zamišljena kao hibrid stripovske superheroine i androgine verzije Nastasje Filipovne, Lizbet se čitaocu uprkos svemu doima kao stvaran lik

Nuspojave

09.јун 2010. Teofil Pančić

Lampa sa istorijom

Lampa iz prodavnice je trivijalan predmet, ništa-koje-svetli. A lampa iz Šarića domaćinstva? Ona je znak iliti simbol. Želja da se takva stvar poseduje integralni je sastojak celebrity-kulture

Lisica i ždral

02.јун 2010. Ljubomir Živkov

Smrt i general

Ne bio ja u koži i togi sudije koji treba građanina Mladića da proglasi mrtvim, radije bih kufer sa sto hiljada evra proglasio nepostojećim

Tržište nekretnina u ekonomskoj krizi

02.јун 2010. Zoran Majdin

Stanogradnja na kvadrat

Prošle jeseni ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić je predložio gradnju 20.000 stanova po ceni od oko 750 evra, e da bi građevinska operativa imala šta da radi i da se tržište obogati ponudom jeftinih stanova. Tada je tu ideju ministar životne sredine i prostornog planiranja ocenio kao lepu, ali nemoguću. Isto to, samo malo drugačije sada je "spas građevinske industrije" i najbolji način da veliki broj građana konačno reši svoj "stambeni problem"

Sintetički život

02.јун 2010. Slobodan Bubnjević

Otkriće genetske Troje

Zanimljivo bi bilo saznati kako celu stvar doživljava nova živa vrsta koja nikad nije postojala dok je čovek nije napravio prošlog meseca. Šta bi, da mogu, sintetičke bakterije rekle na to da je njihov Kreator jedan preplanuli, tašti i ljutiti doktor sumnjivih motiva

Portret savremenika – Haris Silajdžić

02.јун 2010. Tanja Topić

Državnik koji zaostaje

Dobri poznavaoci prilika u BiH Silajdžića vide kao velikog individualca, čoveka koji stoji sam "protiv svih", saosećanje pokazuje uglavnom samo za sopstvene žrtve, osuđuje jedino tuđe zločine

Nemačka – Ostavka predsednika

02.јун 2010. Andrej Ivanji

Obezglavljena Nemačka

Politički grom iz vedra neba udario je u ponedeljak u Berlinu. Predsednik države je iznenada podneo ostavku, demonstrativno gotovo istog časa napustio svoju rezidenciju, dvorac Belvi, i odvezao se u nepoznatom pravcu

Nuspojave

02.јун 2010. Teofil Pančić

Suština praznine

Zgražavanje nad prostaštvom "Farme" i sličnog isto je što i ritualno padanje u nesvest pred činjenicom da se u pornićima pojavljuju goli ljudi

Izraelska kriza

02.јун 2010. Biljana Vasić

Duplo dno pomorske blokade

Konvoj sa turskom zastavom napadnut je u međunarodnim vodama zato što nije dozvolio Izraelcima da obave kontrolu 10.000 tona humanitarne pomoći namenjene stanovnicima Gaze. Da li je vlada Izraela učinila nedopustivo pogrešan potez odgovaranjem na očiglednu provokaciju, zbog čega je ubijeno devetnaestoro ljudi

Tribina – Izazovi etičnog poslovanja u Srbiji u XXI veku

02.јун 2010. Ana Radić

Licemerstvo i čist obraz

Prva godišnjica Poslovnog kluba Momentum obeležena je promocijom publikacije "Kodeks poslovne etike" i raspravom o moralu u biznisu, medijima i državnoj upravi

Istorija učešća afričkih timova na mundijalima

02.јун 2010. Momir Turudić

Afrika je svet

Afrički fudbal već 30 godina čeka veliki uspeh na svetskim prvenstvima, koga još uvek nema. Mnogi smatraju da je razlog za to nedostatak discipline i koncentracije, neophodnih na ovakvim takmičenjima, ali afričke reprezentacije se nadaju da će na "svojoj zemlji" konačno stići do tog uspeha

Ogledni obrazovni profili

02.јун 2010. Jelena Jorgačević

Kako tržište kaže

Iskustva poslodavaca sa učenicima iz oglednih profila su dobra, jer su se oni znatno brže uklopili u radnu sredinu nego njihove kolege koje su išle u školu po klasičnom programu. Sistem oglednih obrazovnih profila sprovodi se osam godina, do sada je uključeno oko 150 škola, a ove godine će 20 odsto svih srednjoškolaca biti obuhvaćeni njime. Glavna odlika je, kao što je već rečeno, insistiranje na praksi. Kod pojedinih trogodišnjih profila, oko 30 odsto "otpada" na teoriju, a sve ostalo je praktična nastava