Mark Tven o slobodi štampe

24.mart 2010. Snežana Simić

O poštenom novinarstvu

U zbirci eseja Marka Tvena Sloboda štampe objavljenoj povodom stogodišnjice piščeve smrti, u kojoj su sabrani njegovi posthumno objavljeni tekstovi posvećeni prokletstvu novinarske profesije, Tven pored ostalog konstatuje da se javno mnjenje spustilo na nivo štampe, i da moralni principi u jednom društvu opadaju u zavisnosti od broja novina u opticaju: što je više novina, naš moral je sve gori

Dosije "Vremena" – Stanko Subotić Cane

Švajcarski krojač

Što god da čovek napiše o Stanku Subotiću zvanom Cane, sledi mu jedna od dve kvalifikacije: ili je mafijaški plaćenik ili poslušnik tajkuna i velikosrpskih krugova. Na jednoj strani su bivši predstavnik Trgovinske misije Crne Gore u Vašingtonu Ratko Knežević, predsednik Pokreta za promene Nebojša Medojević i određeni krugovi u Beogradu i Zagrebu. Svako ko ne prihvati zdravo za gotovo tvrdnje da je Subotić mafijaški capo tutti capi u regionu, narko-baron i naručilac plaćenih likvidacija hrvatskog izdavača Ive Pukanića i drugih lica koje su mu stala na žulj, za njih je, najmanje, potplaćen od Caneta i njegovog klana. Na drugoj strani je crnogorski premijer Milo Đukanović i, opet, neki krugovi u Beogradu. Za njih je Subotić žrtva ekspanzionističke srpske politike koja se ne može pomiriti sa nezavisnošću Crne Gore i mračne zavere krupnog kapitala. Tako Cane postaje politička činjenica, mada se zdrav razum tome opire

Slučaj u nastajanju

24.mart 2010. D. Ž

Sindrom para cipela

Kakve su sličnosti i razlike između sajtova "Peščanika" i "Nove srpske političke misli" i kako "Vreme" da zaštiti svoju intelektualnu svojinu

Nuspojave

17.mart 2010. Teofil Pančić

Počasni i nečasni

Mehanizam i logika difamacije među našim plemenima uvek su isti: ako neko valja Njima, to znači da ne može valjati Nama

Filantropija na zapadnom Balkanu

17.mart 2010. Ana Radić

Savest i strast u kući Rokfelera

"Moj pradeda je bio pravi tajkun. Nije poslovao nelegalno, ali često je radio stvari koje nisu bile etičke. Zbog osećaja griže savesti, pritiska vlade i svog hrišćanskog vaspitanja, u jednom trenutku bio je na ivici nervnog sloma. Tada je uradio briljantnu stvar. Na predlog jednog ministra osnovao je humanitarni fond i odlučio da se tako oduži društvu", objasnio je Ričard Rokfeler, član Upravnog odbora Fondacije braće Rokfeler

SMS prevare

Velika pljačka narodne lutrije

Kako "Vreme" saznaje u Državnoj lutriji Srbije, tokom igara "RTS licitacija", "Grand auto" i "Grand licitacija" stiglo je nešto manje od deset miliona SMS-ova. Ukupno je zarađeno 515 miliona dinara. Prema nezvaničnim procenama, "obični" igrači dobili su manje od pet odsto nagrada u svim SMS licitacijama

Ubistvo Ivana Stambolića i pravosuđe

17.mart 2010. Tatjana Tagirov

Državna odšteta za državni zločin

Ako je ova nevelika odšteta porodici Stambolić početak ispravljanja posledica zločina iz nedavne prošlosti, to valja pozdraviti. Ako je to tek incident s kojim se Država izvlači od odgovornosti za svoje zločine, možda smo napaćenim Stambolićima kupili malo tišine i zaborava koje kao porodica nakon svega zaslužuju, ali nismo kupili tišinu i zaborav za ostale žrtve čiji najbliži još čekaju naše priznanje da ih još boli ono o čemu mi danas i ovde, kao saučesnici Države, još uvek ćutimo

Muzej Nikole Tesle

E, moj Tesla

Film o Nikoli Tesli, koji je deo sadašnje postavke Muzeja Nikole Tesle i koji posetiocima treba da približi lik i delo slavnog izumitelja, radila je Slađana Milošević, cinik bi rekao poznata i po nekadašnjem hitu Miki, Miki veliki. Stranci, srećom, bar to ne znaju

Posle Biznis foruma na Kopaoniku

17.mart 2010. Dimitrije Boarov

Biznismeni i ministri u zimskoj oluji

Najveselije mesto Biznis foruma na Kopaoniku je, naravno, bila filijala jedne kafane iz okoline Novog Sada, sa orkestrom koji od pesama "nema šta ne zna". U uglu, primetio sam i premijera Cvetkovića sa saradnicima i nekoliko direktora što javnih preduzeća, što stranih banaka – ali ni u ovoj kafani niko nije mogao zasigurno da ustvrdi – jal se veseli, jal se ne veseli

Intervju – Vesna Rakić-Vodinelić, profesorka prava

10.mart 2010. Tatjana Tagirov

Šta smo dobili, a šta smo imali?

Ako pođemo od ustavnih normi i samog konkursa VSS-a, treba pitati članove ovog suda da li je reč o izboru ili reizboru. Ja to vidim kao reizbor. Oni koji tvrde da je to opšti izbor vide to samo kao igru reči

Intervju – Vesna Fila, pomoćnica ministra prosvete za razvoj obrazovanja i međunarodnu saradnju

10.mart 2010. Jelena Jorgačević

Izgovor za ulazak u učionicu

"Ma koliko da je kvalitetan udžbenik neophodan i važan, kada pratite istoriju obrazovanja uvek se govorilo ‘imao sam dobrog učitelja’, a nikada ‘imao sam dobar udžbenik’"

Portret savremenika – Vuk Jeremić

10.mart 2010. Andrej Ivanji

Mister Kosovo

Nesuvisle su kritike da je Vuk Jeremić (35) i suviše mlad za ministra spoljnih poslova. On ostavlja utisak ozbiljnog, odlučnog i dobro potkovanog čoveka, doraslog misiji u kojoj se nalazi, slagali se mi sa njom ili ne. Šta god da se valjalo iza srpske kosovske politike, koju on sprovodi na osnovu platforme Vlade Srbije, očigledno je da ima uspeha u tome

Intervju – Srđan Hofman, predsednik Upravnog odbora Sokoja

10.mart 2010. Sonja Ćirić

Nigde ne postoji idealno rešenje

Razlozi zbog kojih su kod nas ugrožena autorska prava su: nedostatak svesti o značaju intelektualne svojine, sporost sudova i nedovoljna podrška državnih organa da se zakon sprovodi

Nuspojave

10.mart 2010. Teofil Pančić

Paradoks cipela

Par cipela ili veknu hleba ne možeš da daunlouduješ sa interneta, ni legalno ni piratski. A trebaju ti nasušno, jer još nemaš sajber-noge i sajber-stomak

Umesto nekrologa – Momo Kapor (1937–2010)

10.mart 2010. Teofil Pančić

Eh, taj tvoj Momo

Nije da nije bilo "boljih" pisaca, to je odviše lako dokazati i sasvim besmisleno dokazivati, ali ima taj neki element koji je samo Kapor mogao uneti u naše osećanje sveta

Afrička rok scena

03.mart 2010. Dragan Ambrozić

Adrenalin Afrika

Od kada su pre dve decenije izmišljeni world music i Bosmanovo pravilo u fudbalu, ova dva rastegljiva mentalna produkta globalne potrošačke civilizacije doprinela su emancipaciji Afrike kroz pop kulturu na neslućen način, otvarajući nam vrata afričkih dvorišta, u kojima se, gle čuda, još uvek odvija – stvaran život

Sarajevo–Zagreb–Beograd – O kolporterima i "Vremenu"

03.mart 2010. Miljenko Jergović

»Vreme« i vremena

U Sarajevu je, koji mesec nakon početka rata, Momčilo pokrenuo kolporterski biznis. Preko granica preko kojih su drugi krijumčarili oružje, alkohol, cigarete ili drogu, Momčilo je švercovao novine. I to isključivo one novine koje su ustrajavale na onim idealima zbog kojih je on iz Siska bežao baš u Sarajevo. U dugoj istoriji "Vremena", on je jedan od svetlijih i časnijih likova

Mit i stvarnost

Dužan ko Grčka

Grčki političari su godinama lagali svoj narod, često upotrebljavajući takozvano kreativno knjigovodstvo ne bi li ulepšali statističke podatke, a pri tom izbegli probleme sa briselskim tehnokratama i ostalim partnerima u evrozoni. Kad je "žurka" završena i kada je došlo vreme da se plati račun, a desilo se da to bude usred najgore svetske ekonomske krize u poslednjih nekoliko decenija, otkrivena je surova stvarnost

Regionalna pravosudna saradnja

03.mart 2010. Tatjana Tagirov

Uloga slučajeva u definiciji suverenosti

Čini se da su svi čelnici pravosuđa zemalja regiona svesni da se nešto mora menjati i verovatno će u budućim susretima otići i korak dalje u rušenju barijera za progon, kažnjavanje i izvršenje krivičnih presuda osuđenih u zemljama regije. To je neophodno za kažnjavanje i sprečavanje krivičnih dela organizovanog kriminala u prvom redu, ali tek nakon rešavanja zaostalih "repova" ratnih zločina u zemljama regiona

Pravda odozgo

24.februar 2010. Dejan Anastasijević

Zašto Haški tribunal nije doveo do pomirenja

Ovaj članak govori o razlozima zbog kojih je Tribunal podbacio na planu pomirenja. U prilog tome možda najbolje govore rezultati poslednjeg Galupovog istraživanju iz 2009: Srbe svojim neprijateljima i dalje smatra 83 odsto kosovskih Albanaca, 51 odsto Hrvata, skoro svaki drugi bosanski Musliman, a ovakva osećanja su u Srbiji uzvraćena. Uz to, u regionu veliki broj ljudi živi u uverenju da će doživeti još jedan rat. Tribunal svakako nije zaslužan za ovako sumorno raspoloženje, ali kada je već među svoje ciljeve zacrtao i pomirenje, ideja zaslužuje da se nađe na proveri

Lični broj – Bar-kod

24.februar 2010. Marija Vidić

Prekucavajući crtice

Crne prugice apsorbuju svetlost dok ga bele reflektuju pa se tako senzoru šalje on/off signal. Svaki kod ima dva puta po šest brojeva. Prvi broj u kodu uvek je nula, osim kod mesa i proizvoda čija težina varira, kao i nekoliko drugih. Sledećih pet brojeva su kod proizvođača, narednih pet su oznaka proizvoda i poslednji broj je kontrolni i on pokazuje da li je prethodnih 11 dobro očitano