

Roman – Imperfekcionisti
Hronika najavljene smrti
Knjiga Toma Rahmana je melanholični lament nad umiranjem novinske kulture, bez koje je i dalje teško zamisliti društvo slobodnih i prosvećenih ljudi

Intervju – Slobodan Šijan, režiser
Tradicionalni avangardista
"Na poslednjem konkursu Filmskog centra Srbije, konkurisao sam sa tekstom Svetislava Basare Diskopatija. Odbili su me, izabrani su neki drugi filmovi, svaki put te ćušnu za neki drugi put – malo me to i zamara. Zamara me i pitanje ‘kad ćete da snimite novi film’, stavlja te u neku luzersku poziciju. Ne želim da budem u toj poziciji, zato sam se i prihvatio tih drugih poslova, pisanja knjiga, izložbi i, verujte, da se mnogo bolje osećam. A film, ako nekom treba biće ga, a ako ne... "

Karaoke civilizacija
Odvratna lakoća nepostojanja
Reč karaoke znači "prazni orkestar". Pojavila se u Kobeu, Japan, početkom sedamdesetih, i sastavljena je od japanskih reči karappu – kratak, prazan, i okerestu – orkestar. Ima li bolje najave onog što je usledilo, društva mrtvih orkestara? Nova karaoke civilizacija postgrađanskog sveta uzela nas je pod svoje. Civilizacija u kojoj podražavanje emocija ili mišljenja zauzima mesto autentičnog. Civilizacija bez sadržaja

Politika Mlade Bosne
Jugoslavija ili ništa? Ništa.
Gavrilo Princip i ostali pripadnici Mlade Bosne su bili grupica velikosrpskih nacionalista, krvožednih i primitivnih, koji su uz pomoć zločinačke klike iz Srbije smakli prestolonaslednika najnaprednije i najmultikulturalnije ondašnje države i njegovu trudnu ženu, a taj se prestolonaslednik baš u to vreme spremao da tu zemlju na skali napretka i multikulture podigne još više. Svi antijugoslovenski projekti, i za vreme Kraljevine i za vreme SFRJ, pa i danas, nastavljaju se, na ovaj ili onaj način, na austrougarsku propagandu čija je ovo osnova, a čiji je rezervni položaj potenciranje Crne ruke i Apisa kao stvarnih organizatora Sarajevskog atentata, dok su mladobosanci, uprkos idealizmu, bili tek Apisove marionete
Knjige – Luda za njim
Podgrejano, ali ne zagorelo
Treći nastavak serijala o Bridžet Džons podbacuje utoliko što nas ne iznenađuje ničim suštinski novim, ali oni koji su je ranije voleli imaju ipak sve razloge da posegnu za njim

Intervju – Radoslav Petković, pisac
Književnost i istorija
"Istorija nije ciklična, pre se radi se o spiralnom kretanju. Dakle, i ako se desi nešto što izgleda kao isto, opet nije isto jer se dešava na drugom mestu spirale. A da li moji romani pričaju ili ne pričaju o današnjici, vezano je za to šta istorija jeste. Ja sam čak sklon mišljenju da moji romani isključivo govore o današnjici, čak i Savršeno sećanje na smrt, mada se taj roman zbiva u vremenu pada Vizantije"

O etnonacionalizmu
Kecmanovićeva demonumentalizacija etnonacionalizma
Nedavno je u Sidneju preminuo jedan od vodećih psihijatara iz regiona prof. dr Dušan Kecmanović. Premda ga nisam nikada lično upoznao, jesenas me je mejlom zamolio da napišem predgovor njegovoj knjizi Etnonacionalizam, koja će uskoro biti objavljena. Sa zadovoljstvom sam prihvatio ponudu. Danas sa ne manjim žaljenjem objavljujem deo priloga

Pet low-cost destinacija
Nešto sasvim drugačije
Tandžir, Riga, Pamplona, Kendi i Luang Prabang, umesto Londona, Pariza, Rima ili Njujorka. Zašto ići stalno u Grčku, Tursku ili Egipat, kada za iste pare ima toliko drugačijih, senzacionalnih destinacija

Zoom
Slavna vojska i neslavni predsednik – Kako se preskaču delovi istorije i otkud šeik da bude izdajnik a lepotica Albanije da se bira u Ulcinju
Vučić deluje nekako osveženo. Kao da je doleteo s Floride, recimo. Inače, da je bio tu, ne bi ono dete iz bujice spasavala braća, niti bi se Ivica Dačić pravio važan, već bi bujične poplave po Srbiji rešavao mandatar kako i dolikuje novom supermenu svake srpske politike

Na pomolu nova trka u svemiru
Da li je razvod opcija
Nakon što su zbog stanja u Ukrajini SAD uvele sankcije Ruskoj Federaciji, prvi put posle četiri decenije iznova je otvoreno pitanje saradnje dve sile u svemiru

Intervju – Prof. dr Emil Erjavec, specijalista za evropske integracije
Nije dobro, pritom i ne valja
Problem je što je u Srbiji poljoprivreda poligon za političke manevre: ministri se menjaju na godinu dana, državna struktura je nestabilna, poljoprivredni budžet je svake godine drugačiji... Čini se da urbani Beograd i beogradsku elitu poljoprivreda ne interesuje

Povodom izložbe »U ime naroda«
Ispovest omatorelog skojevca
Imao sam samo šesnaest godina kada se posle rata obračunavalo sa "domaćim izdajnicima". Pitam se šta bih činio da sam bio nekoliko godina stariji. Kako bih se odnosio prema onima koji su sarađivali sa ubicama mojih roditelja, ili makar nemo posmatrali kako odvode u smrt njihove sunarodnike, koji su normalno živeli sa svojim porodicama dok sam ja bio u nacističkim koncentracionim logorima. Da li bih i ja streljao "u ime naroda"

Kultura sećanja
Vreme revizionizma ili neodoljivost prekrajanja istorije
Prošlost o kojoj je ovde reč i čija su tumačenja predmet žestokih sporenja, radikalnih preispitivanja i preocenjivanja nije bilo koje vreme niti bilo koji događaj. U pitanju je ključni i najtraumatičniji sukob koji je obeležio dvadeseti vek: Drugi svetski rat i snage koje su u njemu bile sučeljene, fašizam i antifašizam. U pitanju je, dakle, fašizam (i njegova, svim raspoloživim sredstvima podržana, ambicija da ceo svet preuredi i podredi svojim načelima), ali i njemu suprotstavljen, u otporu toj ambiciji rođen, stvaran i razvijan, pokret, složen, socijalno, idejno i politički heterogen, ali u tom otporu nužno ujedinjen i objedinjen imenom koje mu je nametnuo fašizam – antifašizam. Njihov sudar je obeležio proteklo stoleće iz kojeg smo se, kako izgleda, samo kalendarski i neznatno izmakli

Marko Čadež, predsedavajući Foruma
Prijateljstva ne postoje između država, već između ljudi
Lisica i ždral
Netačna pitanja II
Ne bi li stanovništvo moralo, kao nekada fluorografisanju, biti podvrgnuto obuci iz logike kako bi svaki građanin bio kadar da prepozna pitanja koja su pogrešna?

Ukrajina
Uspešan početak građanskog rata
Ukrajinska vojska i policija počele su vojnu akciju na istoku Ukrajine i zauzele napuštenu vojnu bazu koju su kontrolisali pobunjenici. Ima mrtvih i ranjenih. Vojska kreće dalje, dok u desetak gradova Donjecke oblasti pobunjenici uzvikuju da će "banderovce čekati Staljingrad"

Veliki prasak
Božje nedonošče
Kako je u maloj stanici na Južnom polu prošlog meseca ulovljena još jedna Ajnštajnova ideja i da li je zaista reč o presudno važnom otkriću koje menja našu spoznaju o tome kako je univerzum nastao

Kultura sećanja
Šmit, Šreder, Tito i Selman Selmanagić iz Srebrenice
Kako su bivši kancelari Nemačke Helmut Šmit i Gerhard Šreder doveli u nepriliku vladajuću koaliciju u Berlinu iskazavši razumevanje za ukrajinsku politiku Vladimira Putina. Zašto je Šmit slušao Tita i bio oličenje ljubaznosti prilikom susreta sa Veselinom Đuranovićem. I zašto duh negdašnjeg stolara iz Srebrenice Selmana Selmanagića lebdi nad novim zdanjem Nemačke obaveštajne službe BND

SAD – Legalizacija mučenja
Kad cilj ne opravdava sredstvo
Mučenja, tajni zatvori, otmice – to je deo nasleđa vladavine Džordža Buša juniora. "Specijalne metode ispitivanja" su opravdavane ratom protiv terora i čuvanjem nevinih ljudskih života, u ime američkog shvatanja pravde činilo se, što je u pravnim državama inače odbačeno kao varvarski čin. Ali, kada se jednom dozvoli mučenje kao izuzetak, ono lako može da postane pravilo

Avganistan – Predsednički zbori
Nasilje kao sudbina
Brojni svetski političari i mediji su pozdravili uspeh predsedničkih izbora u Avganistanu, održanih 5. aprila. Uprkos pretnjama talibana, od 12 miliona Avganistanaca sa biračkim pravom (zemlja ima oko 30 miliona stanovnika) glasalo ih je 58 odsto. Predsednik SAD Barak Obama je izjavio da je izlaskom na izbore avganistanski narod preuzeo punu odgovornost za svoju zemlju i čestitao milionima Avganistanaca, koji su se suprotstavili pretnjama talibana

Ruanda, dvadeset godina kasnije
Kada žrtve postanu ubice
Od početka aprila do sredine jula 1994. godine pripadnici naroda Hutu ubili su oko 800.000 pripadnika naroda Tutsi. Posle promene vlasti usledio je osvetnički pohod i tada je ubijeno stotinak hiljada Hutua, o čemu su zapadni mediji malo izveštavali. Zabrinjava što danas Ruandom, baš kao i u predvečerje genocida pre dve decenije, vlada mala (jedno)etnička klika koju predvodi svemoćni i harizmatični lider, a glavni izvor legitimiteta autoritarnog režima jeste da ga vode "heroji koji su okončali genocid"
TV manijak
Derbi

Izdavači
Plemenit svet
Od porodičnog projekta do vodećeg izdavača za decu – moglo bi se najkraće definisati 25 godina Kreativnog centra

Intervju – Srđan Dragojević, režiser
Prizor u ogledalu
"Čujem kritike na račun gospodina Vučića da se meša u sve i svašta – verujem da se i on susretao najčešće sa floskulom ‘nisam nadležan’. A nadležan neko mora da bude, imenom i prezimenom"

Egipat – Vojna demokratija
U znaku smrtne kazne
Sud u gradu Miniji južno od Kaira je 24. marta osudio na smrt 529 pristalica Muslimanskog bratstva zbog navodne umešanosti u ubistvo jednog policajca, pokušaj ubistva još dvojice pripadnika policijskih snaga, napada na policijsku stanicu i drugih nasilnih dela, i tako postavio svetski rekord po broju smrtnih kazni izrečenih u jednom danu. Taj rekord bi uskoro mogao da bude oboren

Knjige – Argentinski roman
Kako postati čovek
Ovo je uzbudljiva knjiga o ljudskom i moralnom sazrevanju i odvažnom odbacivanju mržnje i predrasuda za koje ste bili nasleđem "predestinirani"