VREME BR.793 | 16. MART 2006.
Oproštajni udarac
Čovek koji je imao veliku moć od koje su zavisili mnogi životi i mnogi tragični događaji u proteklih deceniju i po umro je naprasno u prisustvu vlasti. Preti li Srbiji politička kriza zbog toga
Čovek koji je imao veliku moć od koje su zavisili mnogi životi i mnogi tragični događaji u proteklih deceniju i po umro je naprasno u prisustvu vlasti. Preti li Srbiji politička kriza zbog toga
Niko nije baš sasvim nedužan u šaradi oko otkrivanja spomenika Borislavu Pekiću
U ružmonovskom smislu, Frano Cetinić je bio čovek anganžmana: učestvovao je u Studentskom pokretu ‘68, bio je svedok događanja oko Korčulanske škole, osnovao je 1989. Jugoslovensko veće evropskog pokreta, štitio pravo anganžmana u svojoj novinarskoj profesiji na Francuskom radiju (RFI), a posebno kao prevodilac Ružmona, Suvarina, Bezansona, Vidal-Nakea, Kastorijadisa, Morisa Žolija..., i kao pisac važne knjige Pozovi NATO radi umorstva, knjige-dnevnika o bombardovanju Srbije povodom koje je trpeo neljudske, nemoralne, neprofesionalne napade, pre svega u Beogradu i Zagrebu, a i u ostalim ludim kućama onog i ovog vremena. Ali uprkos napadima i osporavanjima svim primitivnim i neargumentovanim metodama, on se dosledno držao onoga što je od gorepomenutih mislioca saznao: da se čovek uvek mora braniti osnovnim pravilom da je "istodobno slobodna i odgovorna osoba, ne samo kolektivizirani pojedinac"
I umesto uvođenja novih proizvoda, novih tržišta, utezanja proizvodnje, proširenja liste domaćih kooperanata, svedoci smo najave da je "delivery unit" pronašao rešenje svih problema – budžet
Otadžbina je jedan od onih filmova kojima odgovara ona Kafkina fraza o umetničkom delu koje je poput sekire za zamrznuto more u nama
Činjenica da žene na političkoj i javnoj sceni Srbije nemaju seksističke prostačke incidente ne znači da su one pametnije i kultivisanije od svojih kolega, već samo da ne pribegavaju seksizmu i da svet i svoje okruženje ne posmatraju na taj način
Turski premijer Redžep Tajip Erdogan dobio je od EU sve što je tražio, ali pitanje je da li je njegov plan za rešenje izbegličke krize sprovodiv
Krompir je za trpezom u mom detinjstvu bio obavezan. Svejedno da li je bio pečen, kuvan, restovan ili pire, moralo je da ga bude dovoljno da ostane i za večeru. Krompir je bio deo reda i poretka
Kako je nova knjiga priča Saše Radonjića preko reda ušla na ove stranice
Štrajk glađu i žeđu Tomislava Nikolića, političke konfrontacije pod kontrolom. Nikolić na infuziji, Srbija "na čekanju"
Kako evropski, a i srpski, "levi" i "desni" ideološki imaginarijum gleda, a ne vidi figuru migranta
"Lekar opšte prakse dnevno pregleda 30 pacijenata, neki hirurški tim mesečno uradi 400-500 operacija, a imate hirurge koji ne ulaze u sale. Imam dva mlada hirurga, to su ljudi od po skoro 40 godina, oni imaju plate od 60.000 dinara, decu, kredite za stan. Bojim se da će otići odavde"
Jedini čovek osim Josipa Broza Tita za koga se zna da je posedovao tri Ordena narodnog heroja bio je nedavno preminuli Lemi Kilmister, o čemu je u nekrologu vođi Motorheda posvedočio Dragan Kremer ("Vreme" broj 1306). Povodom Lemijeve smrti svi regionalni mediji preneli su i informaciju o njegovom susretu s Titom sredinom šezdesetih. Kustos Muzeja istorije Jugoslavije Tatomir Toroman pokušao je da pronađe u dokumentaciji za tu tvrdnju bilo kakav čvrst dokaz
Nakon što su saopštene nominacije za ovogodišnje Oskare, knjiga je što se tiče filmova koji su obeležili prethodnu godinu spala na dva slova: Pod lupom i Povratnika. Posle dodele, ekipe oba filma mogu da budu zadovoljne, samo što je jedna ipak zadovoljnija. Istorija će upamtiti da je 2016. godine najboljim filmom proglašen Pod lupom, sjajan i vrhunski snimljen film o novinama i novinarstvu
Suzavac je ponovo u modi, ali ovoga puta više nekako južno: Priština, makedonska granica, a biće još toga. Mi ovde imamo određena iskustva sa suzavcima, doduše sve manje poslednjih godina, ali ih u parlamentu još nismo imali; imali smo ispred parlamenta, ali to je drugo. Hemijska sredstva, kako se to zove u policiji ("hemija" u skraćenoj verziji) nisu nimalo naivna i treba to imati u vidu
Udovica čoveka koji je ubijen zato što je pokušao da zaštiti svoje saputnike od zločinaca govori o dugogodišnjoj potrazi za istinom, susretima sa Miloševićem, i zašto Tomo Buzov zaslužuje spomen-ploču
Izlaganje na skupu dr Olivere Milosavljević (1951–2015) Kvislinška uloga Milana Nedića – zašto se to danas opravdava i veliča (11. april 2006, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd)
"Na ovim prostorima patriotizam se često poistovećuje sa lojalnošću prema naciji ili grupi u kojoj živite. Smatra se da su sve nepravde i žrtve koje je doživela vaša grupa nešto loše, a žrtve koje je doživela druga grupa pravdaju se agresijom prema vašoj. Ja nikada nisam smatrala da lojalnost prema bilo kome treba da me spreči da budem ljudsko biće, da saosećam sa nevinim ljudima koji su drugačije nacije ili vere"
U svom poslednjem, tj prethodnom tekstu ("Šta nam se to dogodilo i dokle će da traje") ostao sam čitaocima "Vremena" dužan odgovor na drugi deo pitanja iz naslova. Naravno da ni sada na to pitanje nema kategoričkog odgovora, niti ga može biti. Ali mislim da će pogled na rezultate našeg januarsko-februarskog istraživanja ipak pomoći da se nasluti neki odgovor. Ili barem da se razume zašto je taj odgovor težak i neizvestan
Mnogima je pao kamen sa srca nakon što su izbori u Libiji protekli mirno, uz izglede da je pobedila umerena politička opcija. Međutim, zakon propisuju oni koji drže oružje u rukama, a takvih je mnogo na sve strane. Oni odgovaraju samo vođi, plemenu ili mestu iz koga dolaze i ne pridržavaju se nikakvih pravila
Susret pape Franje i patrijarha Kirila šalje snažnu poruku, a njegove posledice će se tek videti. Naravno da neće doći do naglog približavanja dve crkve niti do raspetljavanja teoloških i drugih čvorova koji postoje već vekovima. Ali, u trenucima kada je ekumenski dijalog u zatišju, kada su sukobi jedina konstanta savremenosti, razgovori između verskih vođa jesu znak nade. Ovaj susret neće imati revolucionarne rezultate, ali jeste revolucionaran
Prošle nedelje Skupština Republike Srbije usvojila je Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama holokausta koje nemaju živih pravnih naslednika. Na ime ovog zakona, za koji su glasale i vlast i opozicija, registrovanim jevrejskim opštinama priznato je pravo da se u njihovo vlasništvo prenese imovina koja potpada pod ovu kategoriju, dok će Savezu jevrejskih opština Srbije iz republičkog budžeta narednih četvrt veka biti isplaćivano 950.000 evra godišnje. Istovremeno, Republika Srbija se odriče svake odgovornosti za zločine počinjene nad Jevrejima na njenoj teritoriji tokom Drugog svetskog rata
Postoji jedna vrsta unutarpartijske demokratije. Ono što je Ivica rekao o koalicionom partneru, pa dobro, to i jeste situacija u kojoj je red da se taj nivo odluka prepusti rukovodiocu. Ali zato ne pretresa govore i istupanja svojih saradnika, ne naređuje im šta da kažu, nego ljudi zaista govore šta misle a neki od tih ljudi su bujne prirode kao što je Milutin Mrkonjić
Država vas tera da uplaćujete doprinose na četiri i pet prosečnih plata, a onda vam kaže: pa izvini, sad nemam, nema veze što si uplaćivao više. To je logika osiguranja, ako si uplaćivao četiri puta više, tvoja penzija treba da bude četiri puta veća. Kako sad mi možemo da kažemo da je nekom dovoljno i manje? Pa je l’ to osiguranje ili nije osiguranje? Takvom odlukom se narušava sistem
Da, dragi gledaoci, nisu Sretenje u televizijskom smislu obeležili ni Vulin ni Vučić, ni Karađorđe ni Miloš, ni Oplenac ni Kragujevac – na Sretenje se u Srbiji u Lisoviću sreću farmeri!