
Kulturna politika
Volimo li film?
Studija Darje Bajić Božović o stimulaciji filmske proizvodnje u Srbiji je analiza života naše kinematografije, ali i predlog kako da bude bolji

Tranzicija i posledice – Epitaf jednoj fabrici
Koliko košta Mihajlo Pupin
Vrata zgrade Pupin Telekoma su početkom juna poslednji put zatvorena za poslednjih 12 zaposlenih. U očima prodavaca, kupaca i raznoraznih pregovarača, zaposleni nisu spadali u poverioce ili, još tačnije, bili su poslednji u tom predugačkom lancu ishrane. Dobili su rešenja da su tehnološki višak i papir na kome je pisalo kolike im otpremnine sleduju. Mogu, tako zakon kaže, da tuže ako ne dobiju otpremnine

Obrazovanje, korona i prohujala godina
O posledicama mislićemo sutra
Da li će se ova godina brojati po tome koliko se izgubilo znanja, vremena, strukture i živaca ili po onome koliko je toga moglo da bude drugačije? Šta je pandemija pokazala o slabim tačkama u obrazovnom sistemu? Iz Ministarstva prosvete stižu radosne vesti o uspehu, digitalizaciji i, takoreći, kako problema i nema. A gde problema nema, stvari ne mogu da budu bolje. A čini se da su dosta loše

Intervju – Milena Dragićević Šešić
Neobično ćutanje
"Ne mogu ni da iskažem koliko ne razumem to što se ne čuje glas naučne javnosti o tome da nema naučnih projekata. Kako to objasniti, sem da se svako boji da bude onaj koji će da pokrene pobunu jer će ‘naštetiti’ svom institutu, svojoj grupaciji"

Intervju – Edvard Džozef
Ne želimo ni Veliku Albaniju ni Veliku Srbiju
"Ubijeni premijer Zoran Đinđić prihvatao je poredak zapadnog sveta. Oni koji su ga nasledili, čak i ako su se okretali Rusiji zbog Kosova, uvažavali su princip da je Srbija demokratska država. Sve se promenilo 2012. godine, kada je izabrana revizionistička vlada posvećena urušavanju demokratskog napretka, uključujući i onog što je postignuto na regionalnom planu uz uspostavljanje strateškog partnerstva sa Kinom i Rusijom"

Portret savremenika – Porfirije
Patrijarh svih građana
Jezik crkvenih velikodostojnika često je umeo da bude nerazumljiv većini ljudi. Način komunikacije sa javnošću izgledao je okamenjen, kao iz nekog prošlog doba. A koliko je samo bilo teško i zamisliti da će se prvi čovek Srpske pravoslavne crkve pozivati na bilo koga iz 20. veka, a kamoli na Džonija Štulića. Njegovo ophođenje u duhu vremena, poruke koje šalje prethodnih meseci, došli su kao pravo osveženje i prikaz jednog novog lica SPC, dok je on sam uspeo da se izbori za to da ga posmatraju izvan podele na "naše" i "njihove" – koji god bili i jedni i drugi

Reakcije na presudu Mladiću
Saga o zločincu i heroju
Srbija je presudu dočekala sluđena, podeljena, zbunjena, uz očiglednu želju da prođe i ovaj "težak dan", kako reče predsednik Vučić, pa da se vratimo našim omiljenim temama, Đilasu i njegovih 619 miliona, recimo. To nam, ipak, bolje ide

SAD – Pobeda nad koronavirusom
Buđenje Amerike
Budeći se sporo iz pandemijskog košmara koji je odneo više života nego svi veliki ratovi u kojima su SAD učestvovale, Amerikanci se užurbano vraćaju dugo očekivanoj životnoj normalnosti, obogaćeni jednim novim saznanjem o sebi: možda se u trenucima teških izazova ne snalaze najbrže, ali kada se osveste, niko ne može da se meri sa njihovim kapacitetom za rešavanje problema

Intervju – Svetlana Bojković, glumica
Kada su napali prirodu, prešli su crvenu liniju
"Ljudima je postalo jasno da moraju braniti svoju prirodnu sredinu, jer to je pitanje našeg opstanka na ovoj planeti. I mislim da su ovi protesti znak da ljudi izlaze iz letargije. Kada je zaštita životne sredine u pitanju, to onda nije ni pitanje ideologije, niti pitanje političkih stranaka, već – ponavljam – stvar našeg prirodnog opstanka. To je borba za ono što ćemo da jedemo, kakvu ćemo vodu da pijemo, onu iz zdrave ili bolesne zemlje, te kakav ćemo vazduh da dišemo. A to su tri bazične stvari života"

Kikinda i njeni ljudi
Prazni sokaci na severu Banata
Mada su mesta u banatskoj ravnici oduvek uspavana i mirna i u vreme odmora zbog svojih širokih ulica izgledaju pusto, pustoš koja preovlađuje poslednjih godina je zabrinjavajuća. Široki Gradski trg sve je prazniji i surovo podseća da je projektovan za grad, a ne za varoš

Razglednica
Priče iz kofera
O lepoj Zone, o školi veza kraljice Jelene i drugim uspomenama iz rodnog kraja

Vrelo, kod Uba
Tri kilometra asfalta
Po taj scenario i režiju, koji se ponavljaju za Vučićevog obilaska naroda, neko iz mase povika: Može li pitanje?, Vučić odgovori: A što ne bi moglo?, i Ždralovica dobi put

Predsednik Srbije i sport
Sve, sve, ali fudbal
Vučićev šut na gol simbol je jedne dugogodišnje veze i odanosti koja je dečaka iz blokova vinula sa betona do najlepših stadiona u svetu, ne kao igrača ili vođu navijača, već kao posrednog vlasnika fudbala u Srbiji, kome to služi kada želi da se opusti i prepusti nečemu što mu istinski znači

Intervju – Vladimir Mihić, psiholog
Jagodina je simbol autoritarne države
"Država već godinama unazad promoviše ideju da je jednako validan stav o svim mogućim pitanjima doktora nauka koji se ceo život bave nekom temom i nekoga ko je o toj temi prvi put čuo na Hepiju, od lekara koji veruju da je Tesla putovao kroz vreme. To je posledica namernog i sistematskog urušavanja obrazovnog sistema u Srbiji, u kojem se, usled prave plime lažnih i kupljenih diploma, planski stvara slika da su diplome samo parče papira i da su oni koji ih poseduju potencijalno plagijatori i falsifikatori"

Intervju – Kneginja Jelisaveta Karađorđević
Ispravljanje velike nepravde
"Mislim da je Kraljevski kompleks na Dedinju prostor koji apsolutno treba da bude otvoren i za publiku i za istraživače, onako kako se to uveliko radi sa sličnim vladarskim rezidencijama u Evropi"

Prvi maj – Od međunarodnog Praznika rada do Dana izliva sveopšteg gneva
Dan borbe, proslave i gneva
Duga tradicija prvomajskih praznika se menjala kroz istoriju. Od borbe za radnička prava došlo se do proslave pobede radnika. Čini mi se da u Srbiji radnici nemaju mnogo razloga za slavlje, a nekakva organizovana borba se i ne nazire


Jagodina, a u Jagodini Palma
Test opšte kulture
Na poslednjim izborima lista koju je predvodio Palma gospodin, a koju su činili Jedinstvena Srbija, SPS i SNS, uzela 70 posto glasova. Naravno da ima i opozicije, u Gradsku skupštinu ušli i Grupa građana "Bunt", dva odbornika, i Grupa građana "Mita Arsić", koju u Gradskoj skupštini zastupa gospodin Mita Arsić

Srbija ovih dana
Životni stil vladajuće kaste
Palmina Jagodina, onakva kakva postoji godinama i koja je odnedavno ponešto zaljuljala javnost, u međuvremenu je postala kulturni simbol naprednjačke oligarhije, te se u nekom obliku izlila u sve krajeve zemlje. Bahatost ove vlasti postala je prihvatljiv obrazac ponašanja. Treš svih boja, moć i nasilje su u modi

Baština
Zlatne niti i dragulji
Od tašnice Romanovih i ostalih eksponata koji su, kako se trenutno čini, nestali bez traga iz Muzeja primenjene umetnosti, ostale su samo priče o njima
Raiffeisen Bank International
Saradnja najboljih
Novak Đoković i Raiffeisen Bank International potpisali partnerstvo

Migrantska kriza
»The Game«
Zbog brutalnosti hrvatske policije i neprobojnosti mađarske granice sa Srbijom sve više migranata pokušava da se dokopa Evropske unije preko Rumunije. Mnogi od njih pod nehumanim uslovima mesecima ostaju zarobljeni u Srbiji, ali niko ne odustaje od zacrtane rute ka nekom boljem životu

Ekologija – Protest u Beogradu
Zelena pobuna
Na protestu pod nazivom Ekološki ustanak ispred Narodne skupštine se okupio impozantan broj ljudi. Osim što je pokazao da u Srbiji brzo raste broj ekološki osvešćenih ljudi koji neće pasivno da posmatraju zagađenje životne sredine i uništavanje prirodnih resursa, ovaj skup je nametnuo i pitanje da li bi sve opozicione političke partije zajedno mogle na ulicu da izvedu makar pedeseti deo građana koji se u subotu okupio oko "zelene ideje"

In Memoriam – Žika Bogdanović (1932–2021)
Posvećenik umetnosti, akademik stripa
Ne postoji oblast na koju se usmerio, a da u njoj nije ostvario zapažene i zapanjujuće uspehe, pre svega zahvaljujući lakoći i promišljenosti sa kojom se suočavao sa izazovima. U osnovi, bavio se filmom, književnošću i, naravno, stripom. Deveta umetnost je na određeni način ostala oblast u kojoj je Žika ostavio najdublji trag
Reč o delu – »Velika biografija« Desimira Tošića
Otporan na nacionalne zablude
Povodom knjige Mijata Lakićevića Desimir Tošić – između ekstrema u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada

25. januar – 1. april 2001– Sukobi i lutanja
Kraj jednog doba
Đinđićeva vlada formirana 25. januara. 2001. je pred planinom problema koje je zatekla delovala prlično nemoćno: neformalna vlast i dalje je bila u rukama formalno poraženih grupacija; Đinđić nije mogao da računa na lojalnost policije, vojske i službi bezbednosti; država je praktično bila bankrotirala; unutar DOS-a su se odmah stvorile međusobno suprotstavljene frakcije; trebalo je nešto učiniti sa Slobodanom Miloševićem; nad Srbijom su visili trozubac i mreža Haškog tribunala…