


Odliv mozgova
Zbogom pameti
Srbija nije u stanju da privuče naučnike iz inostranstva. Odlazak mladih na usavršavanje i ostanak tamo gde imaju mnogo bolje uslove je normalna pojava. No, čini se da oni koji žele da se vrate imaju kočnice na svakom koraku
Trupni portret
Koalicioni kapacitet
Taj koalicioni potencijal partija i članstva je ful i na vrhuncu, jedina mu mana što je malomnogo sebičan prema građanima. A to ne dobro, ili će biti da je Dobro, braćo i sestre

Ljudska prava
Deca prosjaci, prekršioci umesto žrtve

Čekajući EU kandidaturu
Ausweis, bitte
Nesložna Evropska unija o zavađenom Balkanu. O regionalnoj saradnji, politici "i Kosovo i EU", politici uslovljavanja – i u celoj fertutmi zapostavljenoj glavnoj konstrukcionoj grešci srpske evro-strategije

Radio Beograd
Signal koji traje
Među najvrednijim dokumentima arhiva Radio Beograda uvek se kao prvi ističe onaj koji je najstariji: snimak Artura Salivena (1888), engleskog kompozitora, koji je govoreći o izumu fonografa rekao da je "zadivljen tehnikom, ali i preplašen činjenicom da će biti zabeležena tolika bezvredna i loša muzika"
Nuspojave
Trijumf protiv pekmeženja
Ima li u pobedi dva Zorana u Sloveniji i Hrvatskoj nečega što nama u Srbiji nešto govori i što nas nečemu uči

Intervju – Srđan Gojković Gile i Ljuba Đukić, Električni orgazam
Bliži suncu nego ikad
"Ovo je vreme u kome se sve unapred zna. Svako zna dokle sme da ide i gde mu je mesto. Mi ne bi u tome da učestvujemo"

Prevare
Lažni kursevi, stanovi na poček i ostali slučajevi
Zašto je polaznicima kursa za službenike Interpola trebalo godinu dana da shvate kako su žrtve prevare

Intervju – Prof. dr Nikolaj Vasiljevič Vorobjev, osnivač specijalne bolnice za lečenje bolesti zavisnosti
Mi možemo da izlečimo svakoga
U Srbiji, prema zvaničnim podacima, trenutno ima više od 25.000 registrovanih narkomana. Na nagovor porodice ili okoline, ređe po sopstvenoj želji, spas pronalaze u nekoj od privatnih i državnih zdravstvenih ustanova ili u formalnim i neformalnim ustanovama verskih zajednica

Fenomeni
Razotkrivanje mita o Bibi Struji
U seriji demonstracija, Društvo za promociju i popularizaciju nauke je proteklog vikenda samo izvelo ili ponovilo za njim sve navodne moći Slaviše Pajkića, "čoveka od 20.000 volti"

Kultura sećanja – Sedamdeset godina Užičke republike
Da li je Kadinjača konačno pala
Tokom najnovijih balkanskih ratova devedesetih godina i posle njih, širom bivše Jugoslavije počelo je odricanje od starih, "komunističkih" vremena, i od svega što na komunizam miriše, a sve što je bilo vezano za partizansku borbu u Drugom svetskom ratu bilo je prvo na udaru. Nije pošteđena ni Užička republika

Vreme uspeha!
Poslovne vesti

Miloševići u Rusiji i rasejanju
Zastarela suđenja
Krivične prijave protiv članova porodice Milošević-Marković idu svojim volšebno sporim i neobičnim tokom: suđenja traju godinama i razvlače se unedogled, a svedoci optužbe menjaju prvobitne iskaze i svedoče u korist optuženih

Portret savremenika – Dino Merlin
Je l’ Beograd gde je nekad bio
Pomalo je gorko što u čitavoj priči o Dinu Merlinu ima najmanje muzike i priče o muzici, a mnogo više svega ostalog. Ko je čovek koji je 20 godina odbijao da održi koncert u Beogradu, a onda rasprodao tri Arene, kome zbog dolaska u Beograd prete, a na koncertima dežuraju policija, tužilac i sudija za prekršaje

Intervju – David Albahari, pisac
Beg u stvarnost
"Sada u Srbiji ne mogu da odluče koju varijantu istorijske istine o Drugom svetskom ratu da proglase za stvarnu. To je apsurdno, jer stvarnost rata ne može da se promeni, komunisti su taj rat dobili. Ceo svet to vidi, nije u pitanju nikakav diktat sa strane. Jednostavno – da nije bilo uloge ruske strane u tom ratu, on bi bio nešto sasvim drugo. Poricati to da bi se napravila neka nova verzija istorije, da bi se neki ljudi, koji su tada bili na drugoj strani, amnestirali od krivice, to je strašno. U tom stalnom povratku u prošlost mi zapravo vršimo jedno veštačko usporavanje istorije"
Nuspojave
Kič spiritizam i falš metafizika
Ako se u sadašnjosti "nema za koga glasati", izlaz za nuždu se traži u projekcijama svetle budućnosti ili bolje prošlosti
Intervju – Branko Kovačević, rektor Univerziteta u Beogradu
Blokadom nastave se ne rešavaju problemi
Ljudi uče školu da bi živeli bolje i da bi živeli od svog rada. Mislim da je to smisao obrazovanja, i tako posmatrano, znanje jeste roba. Sa druge strane, kada se radi o obrazovanju, novac ne sme da bude prioritet, jer je obrazovanje javno dobro koje daje šansu svim strukturama. I u tom smislu, obrazovanje, odnosno znanje nije roba

Hipertenzija
Kad pritisak nije 120 sa 80
Koliko često merite krvni pritisak? Da li ste od onih koji to rade na svakih sat vremena, ili samo kad odete na sistematski pregled? Ukoliko ne osećate nikakve tegobe (i uspevate da živite zdravo), stalno merenje krvnog pritiska vam nije potrebno, međutim, ukoliko osećate mučninu, zujanje u ušima, imate glavobolju ili ostajete kratkog daha, trebalo bi da se zamislite

Predizborna kampanja na internetu
Politički život i smrt u društvenoj mreži
Ako izuzmemo par primera, političari i stranke na Tviteru i Fejsbuku nisu se mnogo proslavili. Oni imaju daleko manje "sledbenika" i "prijatelja" na ovim mrežama nego što te stranke imaju članova, pa čak često i manje od prosečnih korisnika koji nisu javne ličnosti

Na licu mesta – Banja Koviljača
Panika u parku azilanata
U danima pre protestnog zbora, na prvi pogled nije delovalo da se među stanovnicima Koviljače uvuklo toliko straha kao u rečima predstavnika organizatora protesta. Sticao se utisak da je atmosfera bila mnogo teža i napetija među azilantima. Dok bi neko ko govori engleski prevodio, kao bujica se izlivao strah, najčešće na arapskom i dariju, jeziku koji se govori u Avganistanu: "Šta piše na ovom papiru, hoće li da demonstriraju protiv nas?" "Hoće li sve da nas deportuju"
Lisica i ždral
Obećana zemlja
Za nekoga u Aziji i Africi i mi smo beskrajni, plavi krug. U njemu, zvezda.

Obrazovanje odraslih u Nemačkoj
Šansa za svakoga
Danas, kada procene pokazuju da u Nemačkoj živi oko 7,5 miliona nepismenih, a nadležni kažu da je njihov broj teško utvrditi jer je reč o "nevidljivoj" kategoriji, visoke narodne škole i dalje obavljaju svoju prvobitnu funkciju opismenjavanja i pružanja osnovnog obrazovanja, ali su svoj rad osavremenile uključivanjem koncepta celoživotnog obrazovanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija
