Odliv mozgova

14.децембар 2011. Jelena Jorgačević

Zbogom pameti

Srbija nije u stanju da privuče naučnike iz inostranstva. Odlazak mladih na usavršavanje i ostanak tamo gde imaju mnogo bolje uslove je normalna pojava. No, čini se da oni koji žele da se vrate imaju kočnice na svakom koraku

Trupni portret

07.децембар 2011. Dragan Todorović

Koalicioni kapacitet

Taj koalicioni potencijal partija i članstva je ful i na vrhuncu, jedina mu mana što je malomnogo sebičan prema građanima. A to ne dobro, ili će biti da je Dobro, braćo i sestre

Čekajući EU kandidaturu

07.децембар 2011. Milan Milošević

Ausweis, bitte

Nesložna Evropska unija o zavađenom Balkanu. O regionalnoj saradnji, politici "i Kosovo i EU", politici uslovljavanja – i u celoj fertutmi zapostavljenoj glavnoj konstrukcionoj grešci srpske evro-strategije

Radio Beograd

07.децембар 2011. Ivana Milanović Hrašovec

Signal koji traje

Među najvrednijim dokumentima arhiva Radio Beograda uvek se kao prvi ističe onaj koji je najstariji: snimak Artura Salivena (1888), engleskog kompozitora, koji je govoreći o izumu fonografa rekao da je "zadivljen tehnikom, ali i preplašen činjenicom da će biti zabeležena tolika bezvredna i loša muzika"

Intervju – Srđan Gojković Gile i Ljuba Đukić, Električni orgazam

07.децембар 2011. Dragan Ambrozić

Bliži suncu nego ikad

"Ovo je vreme u kome se sve unapred zna. Svako zna dokle sme da ide i gde mu je mesto. Mi ne bi u tome da učestvujemo"

Intervju – Prof. dr Nikolaj Vasiljevič Vorobjev, osnivač specijalne bolnice za lečenje bolesti zavisnosti

07.децембар 2011. Jasmina Lazić

Mi možemo da izlečimo svakoga

U Srbiji, prema zvaničnim podacima, trenutno ima više od 25.000 registrovanih narkomana. Na nagovor porodice ili okoline, ređe po sopstvenoj želji, spas pronalaze u nekoj od privatnih i državnih zdravstvenih ustanova ili u formalnim i neformalnim ustanovama verskih zajednica

Fenomeni

30.новембар 2011. Slobodan Bubnjević

Razotkrivanje mita o Bibi Struji

U seriji demonstracija, Društvo za promociju i popularizaciju nauke je proteklog vikenda samo izvelo ili ponovilo za njim sve navodne moći Slaviše Pajkića, "čoveka od 20.000 volti"

Kultura sećanja – Sedamdeset godina Užičke republike

30.новембар 2011. Momir Turudić

Da li je Kadinjača konačno pala

Tokom najnovijih balkanskih ratova devedesetih godina i posle njih, širom bivše Jugoslavije počelo je odricanje od starih, "komunističkih" vremena, i od svega što na komunizam miriše, a sve što je bilo vezano za partizansku borbu u Drugom svetskom ratu bilo je prvo na udaru. Nije pošteđena ni Užička republika

Miloševići u Rusiji i rasejanju

Zastarela suđenja

Krivične prijave protiv članova porodice Milošević-Marković idu svojim volšebno sporim i neobičnim tokom: suđenja traju godinama i razvlače se unedogled, a svedoci optužbe menjaju prvobitne iskaze i svedoče u korist optuženih

Portret savremenika – Dino Merlin

23.новембар 2011. Jovana Gligorijević

Je l’ Beograd gde je nekad bio

Pomalo je gorko što u čitavoj priči o Dinu Merlinu ima najmanje muzike i priče o muzici, a mnogo više svega ostalog. Ko je čovek koji je 20 godina odbijao da održi koncert u Beogradu, a onda rasprodao tri Arene, kome zbog dolaska u Beograd prete, a na koncertima dežuraju policija, tužilac i sudija za prekršaje

Intervju – David Albahari, pisac

23.новембар 2011. Jelena Jorgačević

Beg u stvarnost

"Sada u Srbiji ne mogu da odluče koju varijantu istorijske istine o Drugom svetskom ratu da proglase za stvarnu. To je apsurdno, jer stvarnost rata ne može da se promeni, komunisti su taj rat dobili. Ceo svet to vidi, nije u pitanju nikakav diktat sa strane. Jednostavno – da nije bilo uloge ruske strane u tom ratu, on bi bio nešto sasvim drugo. Poricati to da bi se napravila neka nova verzija istorije, da bi se neki ljudi, koji su tada bili na drugoj strani, amnestirali od krivice, to je strašno. U tom stalnom povratku u prošlost mi zapravo vršimo jedno veštačko usporavanje istorije"

Intervju – Branko Kovačević, rektor Univerziteta u Beogradu

16.новембар 2011. Jovana Gligorijević

Blokadom nastave se ne rešavaju problemi

Ljudi uče školu da bi živeli bolje i da bi živeli od svog rada. Mislim da je to smisao obrazovanja, i tako posmatrano, znanje jeste roba. Sa druge strane, kada se radi o obrazovanju, novac ne sme da bude prioritet, jer je obrazovanje javno dobro koje daje šansu svim strukturama. I u tom smislu, obrazovanje, odnosno znanje nije roba

Hipertenzija

16.новембар 2011. Redakcija Vremena

Kad pritisak nije 120 sa 80

Koliko često merite krvni pritisak? Da li ste od onih koji to rade na svakih sat vremena, ili samo kad odete na sistematski pregled? Ukoliko ne osećate nikakve tegobe (i uspevate da živite zdravo), stalno merenje krvnog pritiska vam nije potrebno, međutim, ukoliko osećate mučninu, zujanje u ušima, imate glavobolju ili ostajete kratkog daha, trebalo bi da se zamislite

Predizborna kampanja na internetu

09.новембар 2011. Marija Vidić

Politički život i smrt u društvenoj mreži

Ako izuzmemo par primera, političari i stranke na Tviteru i Fejsbuku nisu se mnogo proslavili. Oni imaju daleko manje "sledbenika" i "prijatelja" na ovim mrežama nego što te stranke imaju članova, pa čak često i manje od prosečnih korisnika koji nisu javne ličnosti

Na licu mesta – Banja Koviljača

09.новембар 2011. Marko Jovanović, Mirko Rudić

Panika u parku azilanata

U danima pre protestnog zbora, na prvi pogled nije delovalo da se među stanovnicima Koviljače uvuklo toliko straha kao u rečima predstavnika organizatora protesta. Sticao se utisak da je atmosfera bila mnogo teža i napetija među azilantima. Dok bi neko ko govori engleski prevodio, kao bujica se izlivao strah, najčešće na arapskom i dariju, jeziku koji se govori u Avganistanu: "Šta piše na ovom papiru, hoće li da demonstriraju protiv nas?" "Hoće li sve da nas deportuju"

Obrazovanje odraslih u Nemačkoj

09.новембар 2011. J. Gligorijević

Šansa za svakoga

Danas, kada procene pokazuju da u Nemačkoj živi oko 7,5 miliona nepismenih, a nadležni kažu da je njihov broj teško utvrditi jer je reč o "nevidljivoj" kategoriji, visoke narodne škole i dalje obavljaju svoju prvobitnu funkciju opismenjavanja i pružanja osnovnog obrazovanja, ali su svoj rad osavremenile uključivanjem koncepta celoživotnog obrazovanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija