
Zemlja ljudi – Albanija
U orlovom gnezdu
Albanija nije za one koji žure. Ako nemate strpljenja, ne idite tamo
Albanija nije za one koji žure. Ako nemate strpljenja, ne idite tamo
Trenutno vlada kultura beznađa. Dominik Mojsi govori o tri emocije – poniženju, nadi i strahu. U Srbiji imamo emociju poniženja, budući da je opšte mišljenje da smo iz devedesetih izašli kao najveći gubitnici, sa uništenom privredom, uništenim dobrim ugledom, stalno pritiskani velikim silama koje su bile naklonjene našim "suparnicima". A i emocija straha se sve više ispoljava, pogotovo prilivom azilanata
Pogled u retrovizor starog traktora pokazuje kako je traktorska industrija u jednom sistemu nastala, a u drugom nestala, kako je trasirala put naše industrijalizacije i transformacije poljoprivrede, a potom podelila sudbinu ne samo deindustrijalizacije već i deagrarizacije naše zemlje
Nakon iskustava sa prethodnom globalnom razvojnom agendom poznatom po Milenijumskim razvojnim ciljevima, UN su želele da se o novim ciljevima razvoja ne pitaju samo stručnjaci i političari. Novi globalni ciljevi održivog razvoja su definisani kroz širok konsultativni proces. Širom sveta, građani i različiti društveni i ekonomski akteri mogu da iskažu svoje mišljenje i viziju sveta u kakvom žele da žive
Ambasadorka trenutno druge najmnogoljudnije zemlje na svetu o brzom rastu indijske privrede, indijskim poslovnim vezama sa Srbijom i mogućnostima za njihovo poboljšanje
Ko su ljudi koji su na prvi mig "navijača" otišli iz kluba za koji tvrde da je bolji nego pre dve i po godine, zašto je to uopšte bitno i šta će se dogoditi narednih meseci
Vesna Milakara rođena je 1966. godine u Donjem Klasniću, u opštini Glina na Baniji. Sa osamnaest godina se udala za Peru Rudića, mog oca, i 1987. rodila mene, a Maju, moju sestru, sledeće godine. Živeli smo u Rudićima, u Gornjem Klasniću, sve do 4. avgusta 1995. godine. Ja sam Mirko Rudić, novinar "Vremena"
Suočavanje sa prošlošću, nesuglasice oko poimanja vojne operacije "Oluja", današnji položaj Srba u Hrvatskoj, kultura sećanja, mogućnost pomirenja i povratak izbeglica neke su od tema o kojima je bilo reči na tribini koju su povodom 20 godina od operacije "Oluja" 3. avgusta organizovali nedeljnik "Vreme" i Forum ZFD. O ovim i drugim pitanjima razgovarali su prof. dr Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejan Jović, osnivačica i voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič, profesor i jedan od osnivača Srpskog demokratskog foruma Petar Lađević i gradonačelnik Knina za vreme vojne operacije "Oluja" Drago Kovačević. Tribinu je moderirao Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"
Nemačku ove godine očekuje više zahteva za azil nego ikada ranije. Rekordan je i broj napada na izbegličke domove. U Bavarskoj su se dosetili da kola opet slome na Balkancima – onima koji nemaju šanse za azil, pa tobože nepotrebno opterećuju nemačku birokratiju i parazitiraju na socijalnom sistemu
Pre deset godina političku i javnu scenu napustio je intelektualac Miodrag Milić, poznatiji kao Mića Doktor. Teško je pronaći osobu koja je imala toliko poznanika i prijatelja i levo i desno: Mića Danojlić, Dobrica Ćosić, Sveta Stojanović, Ljuba Tadić, Nebojša Popov, Filip David, Pavluško Imširović, Milovan Đilas, Danilo Kiš, Mirko Kovač, Dušan Makavejev, Živojin Pavlović, Kokan Rakonjac kome je napisao scenario za film Izdajnik, Lazar Stojanović...
Konvencija o pravima deteta Ujedinjenih nacija je dokument sa najviše ratifikacija na svetu – do sada ga je potpisalo 195 država. Svaka od njih je prihvatila obavezu da bude zakonski odgovorna za njegovu primenu. Takođe, svaka članica Konvencije je obavezna da redovno izveštava Komitet Ujedinjenih nacija o tome kako i u kojoj meri ispunjava ugovor koji je potpisala
Moglo se pretpostaviti, čim je ministar Velimir ost’o bez glasa, i bez ta presađivanje rešenja, da hrast neće biti dugog veka. Nije se znalo da će biti posečen pre bele zore, mučki i podmuklo, i bez opojenja. Ali, sve je to novi početak
"Emocije i simboli se koriste kao politički kapital. Bio sam prošle godine u Kninu. Milanović je pričao i nije se mogao čuti od zvižduka. A on je pričao o Tuđmanu, borbi protiv vanjskih okupatora, ali džaba. Mogao je reći ‘Za dom spremni’, oni bi i dalje tako glasno zviždali. Meni se čini da ova proslava Oluje nije toliko uperena protiv Srba, već je stvar unutarnjeg političkog obračuna. To je najprije sukob o tome ko će ispasti veći nacionalista"
Nijednom zakonu, koji kao omča guše kulturu, Ministarstvo kulture se nije ni ovlašno protivilo. Naprotiv
Pripravnik-volonter u Višem sudu u Beogradu Radovan Nenadić na društvenim mrežama je kritikovao sudiju tog suda Predraga Vasića, jer je svoje sudsko rešenje o rehabilitaciji tzv. prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića uramio i odneo dotičnom na njegovu trodnevnu proslavu 70. rođendana. Onda je dobio otkaz
U "Vremenu" broj 883, od 7. decembra 2007, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Aleksandar Ćirić napisao je otvoreno pismo Ministarstvu sporta. Nažalost, Saša više nije s nama – preminuo je 18. maja 2014. posle kraće i teške bolesti. Redovima koje je potpisao pre osam godina ni danas se nema šta bi dodati ni oduzeti
Vene je toliko rasprostranjen da iz njega niste učili samo u tri slučaja – da uopšte niste pohađali srednju školu, da ste je pohađali izvan Srbije ili da ste bili učenik u nekoj od specijalizovanih škola gde se sprovodio napredniji matematički program
Loša ekonomska situacija glavni je problem građana Srbije. Kada nisu preokupirani time, brine ih korupcija, koja je za ogromnu većinu nešto normalno u našem društvu. Građani kažu da je ima svuda, pa i u policiji, odnosno u instituciji koja bi trebalo da zajedno sa tužilaštvom predvodi borbu protiv korupcije. Ovo su ključni nalazi regionalnog istraživanja javnog mnjenja o integritetu policije, koje je osmislila i sprovela mreža pointpuls. Terenski deo istraživanja obavio je Ipsos Strategic Marketing na reprezentativnom uzorku od 1205 punoletnih građana Srbije u junu 2015
Sjajna memoarska knjiga Maria Vargasa Ljose je uzbudljiva mešavina priče o "ranim jadima", otkrivanju prijateljstva, erotike i književnosti, te hronika njegovog političkog angažmana u zrelim godinama
"Svedoci smo da kultura i umetnost podižu srušene mostove na Balkanu i dobrim delom obavljaju posao političara. Mladi se povezuju kroz različite projekte i ucrtavaju neke svoje putanje. Sklapaju se novi poslovi, prijateljstva, brakovi... Autobusi opet putuju od Vardara pa do Triglava"
Kroz svoj autorski prvenac, sada već proslavljeni i nagrađivani strip, autor niže sećanja i želje sa dočeka nove godine iz vremena kada je bio osamnaestogodišnjak. Tri decenije nakon izlaska legendarnog Kitaja bluza, Baruov strip je u izdanju novosadskog Komika konačno objavljen i kod nas
Ljudi iz SNS-a na čelu klubova, Slaviša Kokeza u Zvezdi i Miloš Vazura, direktor Partizana, ostaju po strani, niko ih ne zove, ne pita, oni su iznad "prljavštine". Medijima je najlakše da prozovu dežurne krivce koji verovatno nisu sigurni šta im je gore: da budu i dalje tu gde jesu ili da se sklone
U organizaciji nedeljnika "Vreme" i Foruma ZFD, 10. jula, održana je tribina pod nazivom "Dvadeset godina od genocida u Srebrenici". Istog dana na ulicama Beograda iz "bezbednosnih razloga" zabranjeni su svi skupovi povodom obeležavanja dve decenije od srebreničkog genocida, to jest desničarskih organizacija koje negiraju genocid počinjen u Srebrenici. Na tribini su učestvovali bivši predsednik Srbije Boris Tadić, tužilac za ratne zločine Republike Srbije Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine Bosne i Hercegovine Ibro Bulić i Staša Zajović, aktivistkinja "Žena u crnom". Moderator je bio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"
Protiv negiranja zločina treba se boriti uporno i dosledno, sve dok ne budemo sigurni da je tas konačno pretegnuo na stranu vrednosti moderne civilizacije, koliko god ona mrska i "zapadna" bila Zoranu Ćirjakoviću ("Nekropolitika kao sudbina", Vreme 1279)
Sve naše vlade zaklinju se u mala preduzeća i preduzetnike, obećavaju podršku i usvajaju strategije, od kojih su već tri samo mrtvo slovo na papiru. A gde smo sada? Sredinom 2015. imamo samo desetak odsto više malih firmi nego 2002. Ali u njima je manje zaposlenih nego pre 13 godina