
Školarine
Za sada bez povećanja
Nakon sastanka rektora svih državnih univerziteta sa ministrom prosvete, po svemu sudeći, najavljenih povećanja školarina neće biti. Dobra vest za studente i njihove roditelje istovremeno je loša vest za fakultete
Nakon sastanka rektora svih državnih univerziteta sa ministrom prosvete, po svemu sudeći, najavljenih povećanja školarina neće biti. Dobra vest za studente i njihove roditelje istovremeno je loša vest za fakultete
"Problem je i dalje što ceo naš društveni, politički, ekonomski život diše u četvorogodišnjem ritmu, od izbora do izbora. A obrazovanje nije nešto što se isplaćuje i vraća preko noći. Ono je dugoročna investicija i upravo nas to sprečava da imamo bolje rezultate"
Bilo je u Srbiji ranijih godina i težih vremena, veće inflacije, više štrajkova i uličnih demonstracija nego što svega toga ima početkom ove 2011. godine, ali je ovoga puta izrazito raširen sveopšti osećaj velike krize. Zašto? Pitanje je teško, a odgovor nešto lakši. Ovoga puta vladajuće snage nemaju ni priču sa kojom bi mogle bar primiriti nezadovoljni narod
U toku je jedan od najmasovnijih štrajkova u obrazovanju poslednjih godina. Dok sindikati ne popuštaju zahtevu za povećanjem plata, stav Vlade Srbije bi se mogao opisati rečima: Da li profesori zaslužuju više? Da. Da li je posao naporan? Veoma. Da li je ostvarivo i "na mestu" povećanje zarada za koje se bore? Ni u kom slučaju
"Sve analize ovog projekta govore da projekat besplatnih udžbenika, u ovoj fazi kada država nema dovoljno novca, treba da bude okrenut socijalno ugroženim kategorijama. Pod velikim je znakom pitanja zašto bi država trošila novac na onu decu čiji roditelji mogu da plate školske knjige"
Za razliku od navijačkih grupa, u slučaju ultradesničarskih organizacija, bar na prvi pogled deluje teško ustanoviti delovanje "usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka. Lideri ovih organizacija gotovo nikada ne pozivaju otvoreno na nasilje, u javnim nastupima nikada eksplicitno neće reći na šta tačno misle kada, na primer, učesnicima Parade ponosa poručuju: "Čekamo vas" ili "Gotova je"
"Zakon omogućava da svako ko ispuni najminimalnije uslove, znači da ima sedište, da ima 500 evra za otvaranje firme i da ima prijatelja koji je završio fakultet pa je kvalifikovan da bude urednik, može da otvori izdavačku kuću"
Postoji potreba za drugačijim načinom rada, a to je da se za pojedino dete može izraditi individualni obrazovni plan, da se s njim metodski radi drugačije, sa smanjenim ili sa obogaćenim zahtevima. To će biti i to već postaje praksa u našim školama. Ovakav način rada će pogodovati i za talentovanu decu. Važno je da on uđe u naš školski sistem kako bi se postepeno prevazilazila ideja škole kao vojske u kojoj svi koračaju istovremeno i isto reaguju na komandu
U jednoj školi događalo se da deca na času građanskog pitaju nastavnika mogu li do toaleta, a onda odu do učionice gde je u toku verska nastava i prisluškuju. Slično su radili i učenici koji idu na veronauku. Srećom, nastavnici i građanskog i veronauke u toj školi su entuzijasti, pa su odlučili da drže zajedničke časove. Priključio im se i nastavnik književnosti, pa zajedno deci istu temu predstavljaju iz tri ugla
Ministarstvo prosvet i Ministarstvo spoljnih poslova ne mogu da se usaglase oko nadležnosti nad lektoratima, a srpski je prestao da se izučava (ili je pred gašenjem) u Australiji, Holandiji, Norveškoj, Danskoj, Španiji, Sjedinjenim Američkim Državama...
Kad se školski sistem posmatra odozdo, iz zadnje klupe, čija je prava mera ruiniranosti viđena na PISA testovima, jasnije se vidi kako su Matematička gimnazija i još par sličnih specijalizovanih škola, uz Istraživačku stanicu Petnica, ostale gotovo poslednje oaze znanja
"Ukoliko je neki nastavnik bio dobar i vešt da približi svoj predmet detetu, ukoliko se dete osećalo uspešnim na tim časovima, ono će imati utisak da tu oblast voli, da je u tome dobro i da želi dalje da se školuje u tom pravcu. Ukoliko je iskustvo suprotno, i njihov je doživljaj da taj predmet u budućnosti treba da izbegavaju, iako testiranje pokaže da baš iz te oblasti imaju dobru sposobnost", Kaže Dragana Sotirović iz Savetovališta za profesionalnu orijentaciju "Simex"
Svojim ilustracijama Vladana Likar-Smiljanić uspevala je da uhvati duh svog vremena i one su zbog toga bile uspešne. Izgleda da i neka njena razočarenja odslikavaju naše vreme
Ministarstvo prosvete Republike Srbije objavilo je "Priručnik za pružanje podrške razvoju antidiskriminativne kulture u obrazovno-vaspitnim ustanovama". Priručnik je namenjen svim akterima obrazovnog sistema: učenicima, roditeljima, nastavnicima, direktorima škola i lokalnim samoupravama. Na četrdesetak strana sadrži detaljno objašnjenje pojma diskriminacije, procenu postojećeg stanja u školama, indikatore diskriminacije, kratak pregled zakonske regulative, detaljan opis uloga i odgovornosti svih učesnika obrazovno-vaspitnog procesa i procedura za podsticanje i održavanje antidiskriminativne kulture
Nastavni proces je problematičan jer deca romske nacionalnosti nisu spremna kao neka druga deca koja su prošla predškolski program, a škola ne radi dovoljno na njihovom uključivanju. Izdvoje tu decu uz obrazloženje: "Sedite vi tamo, dobijate užinu, budite mirni, dovoljno je da boravite u školi"
"Matematika nije bauk, a na ovaj način koji primenjujem, matematiku pokazujem onakvom kakva ona zaista jeste. Ona je svuda oko nas, ali mi toga nismo svesni", kaže profesorka Vesna Babović, koja u Gimnaziji "Stevan Sremac" u Nišu matematiku predaje na zanimljiv i đacima pristupačan način
Istraživanja pokazuju da svaki sedmi učenik koji završi osnovnu školu ne pročita nijednu knjigu koja je prema planu i programu obavezna, dok je u srednjim školama situacija još gora
"Imamo paradoksalnu situaciju da svi učenici srednjoškolske populacije mogu da upišu gotovo svaki fakultet, priznaćete da obrazovanje koje se stiče u srednjim školama nije isto."