Godišnjice

22.oktobar 2008. Vladimir Stanković

Black Power

Ovog oktobra, nekoliko nedelja pre nego što u Belu kuću možda uđe prvi crnac predsednik SAD, navršavaju se četiri decenije od istorijskog protesta crnoputih američkih sportista na Olimpijadi u Meksiku

Knjige – "Čovek u mraku" Pola Ostera

24.septembar 2008. Muharem Bazdulj

I dok svet čudnoliki dalje hodi

Junaka novog Osterovog romana, kao i samog pisca, manje interesuje utopijsko-distopijska vizija, mnogo mu je važnije samo pričanje priče, i kao mogućnost spoznaje sveta i kao način da se prebrodi loša noć

Američko predizborno prestrojavanje

20.avgust 2008. Duška Anastasijević

Bluz Male Havane

Američkim Hispancima su na prvom mestu školovanje, troškovi života i standard, te zdravstveno osiguranje. Prema anketama, ubedljiva većina njih više veruje Obami

Vatra i perpetije

16.april 2008. Aleksandar Ćirić

Kako smo prvi gasili olimpijski plamen

"Olimpijski plamen" goreo je prvi put na Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928. i, potom, u Los Anđelesu 1932. Bio je neka vrsta slučajne i ne baš značajne oznake Igara, sve dok se nemački profesor Karl Dim nije dosetio kako bi se "olimpijski plamen" mogao upaliti u Olimpiji – na Peloponezu, tamo gde su se tokom najmanje 1200 godina održavala takmičenja koja će inspirisati moderne olimpijske igre

Svet iz vazduha

01.novembar 2007. Sonja Kovacs

Nevidljive granice

Svet Roberta Hasa je skoro savršen i kao takav odgovara trendu ignorisanja loših vesti i "teških" slika

Portret savremenika – Fidel Kastro

03.oktobar 2007. Sonja Kovacs

Još jedna revolucija, moliću lepo

Taman kad Kastrovo ćutanje palanačke priče uzdigne na nivo političke analize, "Njujork tajms" na naslovnoj strani ponovo objavi mesto i datum njegovog rođenja i detalje o invaziji u Zalivu svinja, pa se uzbune bivši i sadašnji predsednici, senatori i agenti, a amazon.com ponudi paket "dve za jednu" – sto prvu i sto drugu ukoričenu biografiju, onda se on – javi. "Evo me", kaže kubanski El Maximo i ravnodušno, staračkim glasom dodaje: "Niko ne može tačno da zna kad će umreti"

Izbor "novih" svetskih čuda

11.jul 2007. Tamara Skrozza

Ko gubi ima pravo da se ljuti

Glasovima približno sto miliona ljudi izabrano je sedam novih svetskih čuda. Pošto stara uglavnom nisu očuvana, ideja o izboru novih, onih koja još opstaju, unapred je obećavala – kako u smislu zarade tako i u smislu privlačenja medijske pažnje. Ti ciljevi svakako su ispunjeni. Ostali u startu i nisu bili toliko bitni

Kosovo

20.jun 2007. Milan Milošević

Složeno pa odloženo

Dok raste diplomatski pritisak, postaje vidljivo da nema saglasnosti o novoj rezoluciji o Kosovu, niti o mogućim potezima mimo nje – a niti o "hermetičkom" izdvajanju tog slučaja, što pokazuje eho na Kavkazu i na obalama Dnjestra

Smena na kormilu Svetske banke

07.jun 2007. Duška Anastasijević

Prelomljeno pametno

Kada 1. jula bude stupio na dužnost, Zelik će i sam postati predsednik, i neće se zadovoljiti time da bude "predsednikov" čovek. Ukoliko uspe da Banku učini primarnim izvorom kapitala i tehničke pomoći za najsiromašnije, možda mu se i ostvari proročanstvo koje je dao neposredno pre puta u Afriku: "Najbolji dani za Banku tek dolaze"

Profesija novinar

15.mart 2007. Dejan Anastasijević

Na nišanu

Nova studija Međunarodnog instituta za bezbednost medija otkriva da novinare ubijaju više nego ikada, a zemlje bivše Jugoslavije svrstane su na osmo najopasnije područje na svetu

Odbojkašice

22.novembar 2006. Aleksandar Ćirić

Leteći osmeh

Svet koji se u prošlu subotu okupio ispred Starog dvora u Beogradu došao je, pa makar to bio samo neodoljiv utisak posmatrača sa strane, da devojkama izrazi poštovanje i zahvalnost na tom velikom umeću širenja radosti igre

Muzički vikend u Beogradu

22.novembar 2006. Dragan Kremer

Belgijsko plavo

Tokom pet uzastopnih večeri proteklog proširenog vikenda, u većim beogradskim salama održano je sedam koncerata, uglavnom odlično posećenih, i ukupno je za to prodato bar 15.000 ulaznica

Jubilej – pedeset godina Ateljea 212

15.novembar 2006. Sonja Ćirić

Prvih pola veka

Članovi Ateljea 212 ističu da u sebi nose samo ono što su im generacije koje su stvarale njihovo pozorište ostavile: "želju za igrom i otkrivanje nepoznatog". Tim istim motivom bili su pokrenuti i oni koji su ga pre pedeset godina osnovali

Međunarodna izložba arhitekture, Venecija, 10. septembar – 9. novembar 2006

27.septembar 2006. Snežana Ristić

Istraživanja urbanih iskustava

"Nisu arhitekte zadužene samo za lepotu. Jedan deo ovogodišnje venecijanske izložbe – i to onaj osnovni – tematizuje odnos forme grada i tipa demokratije, odnos globalne ekonomije i forme. Ne može se razumeti fenomen grada dok se ne uoči uticaj svetske mreže novca i kapitala na njegovu formu", kaže selektor Ričard Burdet

Meksiko

06.septembar 2006. Sonja Kovacs

Juriš u prošlost

Meksikanci su na predsedničkim izborima održanim u julu imali dve mogućnosti – jednu iz bliske prošlosti i drugu iz ne tako bliske prošlosti

Drama na Kubi

09.avgust 2006. Slobodanka Ast

El Comandante i njegov testament

Za Ameriku je Kastro poslednji veliki diktator, za Evropu politički dinosaurus iz davno iščezle komunističke ere. Za najsiromašnije krajeve Južne Amerike i Afrike, ali i u njujorškom Harlemu, Kastro je heroj i lider trećeg sveta, "zato što je neprijatelj bogatih i pohlepnih", zato što je svojim neverovatnim političkim talentom decenijama prkosio, pa i pobeđivao američke predsednike, zato što se kao David suprotstavio Golijatu

Samit G8 u Sankt Peterburgu

19.jul 2006. Boris Varga

Napeto i vickasto

Samit G8 protekao je u senci bliskoistočne krize i razmimoilaženju stavova lidera osam industrijski najrazvijenijih zemalja

Svetsko prvenstvo

28.jun 2006. Vladimir Stanković

Zla kob razdruživanja

Dva od naša tri poslednja učešća na mundijalima bila su pod senkom raspada, prvo one velike (1990) a sada ove male (2006) zemlje što, na prvi pogled, nema mnogo veze sa zbivanjima na terenu, ali – dok drugi misle samo na loptu i što bolji plasman, mi smo se prebrojavali, razilazili i međusobno saplitali

Elektronska dokumenta

28.jun 2006. Momir Turudić

Čipovanje Srbije

Otpor uvođenju elektronskih ličnih karata u našoj sredini verovatno bi bio manji da je informisanje stanovništva bilo potpunije