Pregovori

20.фебруар 2013. Milan Milošević

Peta briselska runda

Dačić u Briselu pregovara s Tačijem, Vučić ide u Berlin da razgovara s nemačkim ministrom spoljnih poslova Gvidom Vesterveleom, ministrom odbrane Tomasom Macijerom i drugima. Tu je negde i Amerikanac Riker. Vladajuća koalicija ulazi u petu rundu nove serije kosovskih pregovora i paralelno s tim lobira da Evropska komisija 15. aprila odluči da Srbija 2013. otpočne pregovore o priključenju

Asteroidi

14.фебруар 2013. Slobodan Bubnjević

Sretenje sa kamenom iz svemira

Za odbranu od asteroida, čovek XXI veka nema nijedno bolje rešenje od onog koje Zemlja već koristi za svoju samoodbranu. Sve što Zemlja ne spali u atmosferi i što može da stigne do tla u dimenzijama upotrebljivim za apokalipsu, neće se tako lako zaustaviti ničim što ljudi danas poseduju

Sudbina Jata, opet

06.фебруар 2013. Igor Salinger

Let i puzanje

Stekao se utisak da u samom Jat ervejzu niko ili nema dugoročni plan ili ne sme ili ne ume da ga nametne i sprovede i da niko ne zna "kud plovi ovaj brod" sa jedinim ciljem da plovi, tj. leti još malo

Svađa oko predugovora sa Al Dahrom

23.јануар 2013. Dimitrije Boarov

Čija je naša zemlja

Ministri finansija, privrede i odbrane, Mlađan Dinkić i Aleksandar Vučić, koji su "skuvali" ovaj posao još prilikom posete Abu Dabiju oktobra prošle godine – izbegli su odgovor na ovo tugaljivo pitanje, na koje je, paradoksalno je to reći, odgovorio još Vladimir Iljič Uljanov Lenjin pre 100 godina, kada je rekao da zemlja pripada onima koji je obrađuju

Rat u Maliju

23.јануар 2013. Zoran Ćirjaković

Panika u Sahari

Posle vazdušnih napada francuskog ratnog vazduhoplovstva malijske i francuske trupe radikalne islamiste potiskuju ka severu zemlje. Velika Britanija i SAD najavljuju podršku francuskoj vojsci, a Evropska unija izdvojila je 20 miliona evra da bi se obezbedila hrana za oko 150.000 izbeglica u Maliju i 100.000 koje su od rata pobegle u susedne zemlje. Ishod ovog rata neće, međutim, uticati na ubitačnu bedu nekada uzorne afričke zemlje, u kojoj je vojna hunta ukinula demokratiju, u kojoj je jedan obrok dnevno luksuz, u kojoj umire skoro petina dece mlađe od pet godina, u kojoj stanovništvo spas traži u muzici

Jug Srbije

17.јануар 2013. Nikola Lazić

Dizanje i rušenje

Oni koji su postavili spomenik, sa pravne strane gledano, pogrešili su jedino u tome što nisu tražili dozvolu Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša, koji je ovde jedini vlastan za ovakve rabote

Ratno vazduhoplovstvo Srbije

10.јануар 2013. Igor Salinger

Sto godina uzleta i padova

Kada smo pre više od šest godina tekstu u "Vremenu" dali naslov "Hej, vojnici, vazduhoplovci, čelična krila naše armije", nikome nije palo na pamet da će ta pesma, spevana avijaciji države koja više ne postoji i od koje se novonastale uglavnom ograđuju, dići na noge poslovično mirnu i hladnu – kakva se očekuje na događajima te vrste – publiku na svečanoj akademiji održanoj povodom obeležavanja 100 godina vojnog vazduhoplovstva u Srbiji u prepunoj sali Jugoslovenskog dramskog pozorišta

Televizija u nacističkoj Nemačkoj

26.децембар 2012. Dragan Ambrozić

Pod znakom svastike

Službena istorija priznaje da je javno emitovanje televizijskog programa započeto sredinom tridesetih godina prošlog veka, nekako istovremeno u Velikoj Britaniji i Nemačkoj, a potom u Sovjetskom Savezu i SAD. Ali, to baš i nije najtačnija odrednica – posle eksperimentalnog puštanja signala 1934, prvi javni TV servis zapravo je počeo sa radom marta 1935. u Nemačkoj, čiji je predsednik vlade u to vreme bio Hitler. To je godina u kojoj se već desila paljevina Rajhstaga, efektivno je poništen višepartijski sistem, Jevreji su došli pod udar rasnih zakona, a prvi politički protivnici su već osetili čari sistema budućih koncentracionih logora. Nedavno otkriveni snimci ranih televizijskih programa iz nacističke Nemačke, daju nam važan uvid u prve dane masovnih medija i pojašnjavaju prirodu uticaja televizijske slike na stvarnosti

Likovna umetnost

26.децембар 2012. Sonja Ćirić

Profesorska izložba

Ovu i iduću likovnu godinu u Beogradu spaja izložba organizovana povodom 75-godišnjice Fakulteta likovnih umetnosti. U tri galerijsko-muzejska prostora u Beogradu izloženo je oko 300 radova 123 profesora Fakulteta likovnih umetnosti – od onih koji su ga osnovali do onih koji tek počinju svoj radni vek

1700 godina od Milanskog edikta

24.децембар 2012. Ivan Ivanji

Kako je Hristos pobedio Jupitera

Za slobodu hrišćanske veroispovesti značajniji je Galerijev edikt. Za utemeljenje hrišćanske crkve kao svetovne organizacije, za njeno unutrašnje uređenje i teološku samospoznaju, Prvi vaseljenski sabor. Ipak, Milanski edikt, potpisan u Milanu 313. godine između ta dva događaja, jedna zapravo administrativna uredba koja utvrđuje ravnopravnost veroispovesti i povraćaj imovine hrišćanskim zajednicama i pojedincima, slavi se kao značajniji miljokaz hrišćanstva. Centralna proslava godišnjice Milanskog edikta u Srbiji održaće se na jesen u Nišu, rodnom mestu, za pravoslavce, Svetog Konstantina. Očekuju se desetine hiljada hodočasnika iz čitavog sveta

Portret savremenika – Miroslav Mišković, drugi put

19.децембар 2012. Dimitrije Boarov

U vrtlogu srpske politike

Bez obzira na to kako će se na kraju završiti velika afera pokrenuta hapšenjem najkrupnijeg privrednika i najbogatijeg građanina savremene Srbije, Miroslava Miškovića, prvog čoveka poslovnog holdinga "Delta", već sada se može proceniti da će se vreme u novijoj istoriji srpske ekonomije, a možda i srpske politike, verovatno deliti na razdoblje "pre i posle obračuna sa Miškovićem

Privatizacija i priključenija

12.децембар 2012. Milan Milošević

Nemoguća misija – dekontaminacija privatizacije

"Katastrofalna posledica je i to što je skoro cela društvena privreda Republike Srbije u periodu 2002. do 2011. prodata za bednih 2,6 milijardi evra, prihod od privatizacije društvenih preduzeća u Srbiji je manji od bogatstva bilo kog ozbiljnijeg evropskog vlasnika kompanije ili ‘čuvenijeg’ ruskog tajkuna, da se i ne poredi sa bogatstvom vlasnika Majkrosofta"

Intervju – Dragomir Kostić, direktor Atlantic Brandsa

05.децембар 2012.  

Kvalitet se podrazumeva

"Mi jako dobro poznajemo ovo tržište, potrebe potrošača, njihove navike, tehniku prodaje, i to nam omogućava da se uspešno borimo sa svakodnevnim izazovima kao što su pad standarda građana, rast cena sirovina i energenata, valutne razlike"

Podsećanja

05.децембар 2012. Dejan Anastasijević

Po Zakonu Leke Dukađina

Svoj deo krivice nose i srpske vlasti koje se, u najmanju ruku, nisu pretrgle da pomognu Tribunalu da obezbedi relevantne dokaze protiv Haradinaja

Kina – Smena generacije na čelu KP

14.новембар 2012. Sanja Radović

Izazov novog vremena

U četvrtak 8. novembra u Pekingu je počeo 18. kongres Komunističke partije Kine na kome je izvršena planska primopredaja vlasti. Starije partijske funkcionere na čelu sa predsednikom NR Kine Hu Đintaom na čelu zamenili su mlađi predvođeni Si Đinpingom, izabranim za sekretara KP Kine koja ima 82 miliona članova

Priča o Razvojnoj banci Vojvodine

14.новембар 2012. Dimitrije Boarov

Tuča oko posrnule banke

Razvila se žestoka politička debata u kojoj se finansijskim pokazateljima jedne "još žive" banke baratalo kao u obdukcionoj sali

Kultura sećanja – Stjepan (Stevan) Filipović (1916–1942)

08.новембар 2012. Jovana Gligorijević

Šta čekate? Što trpite?

Knjiga "Stevan Filipović – Istina o istorijskoj fotografiji" Mirjane Belić-Koročkin-Davidović i Radivoja Davidovića, u zajedničkom izdanju autora i Čigoja štampe, sadrži dve priče, obe podjednako važne: o Stjepanu (Stevanu) Filipoviću i o legendarnoj fotografiji Stevana na vešalima, sa uzdignutim pesnicama, nekoliko trenutaka pred smrt, 22. maja 1942. godine u Valjevu. Zaokruženim i potpunim podsećanjem na kratak život Stevana Filipovića, autori knjige započeli su put koji bi bilo dobro nastaviti, put ka rehabilitaciji antifašističke prošlosti i spasavanju od zaborava simbola te prošlosti

Politika afera (ceo tekst)

07.новембар 2012. Zora Drčelić

Let iznad zmijskog gnezda

Čini se da Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić mogu da vode samo aferašku politiku – bilo da su na vlasti, u opoziciji, ili u izbornoj kampanji. Dobri primeri su – da se na vraća mnogo u prošlost – afera džak sa biračkim listićima između dva izborna kruga, Nikolićev stiropor i štrajk glađu iz februara, Vučićeva nikad ispunjena obećanja da će saopštiti ime jednog od najviših državnih funkcionara "koji se 2008. sastajao sa Lukom Bojovićem"... Ukratko, na Šešeljevu školu skandala Vučić i Nikolić nikad nisu bili gadljivi

Intervju – Zoran Ilić, vlasnik i direktor "Biomelema"

01.новембар 2012. Sonja Ćirić

Vrhunski srpski proizvod

"Ono što je danas neophodno državi, zove se munjevito podizanje konkurentnosti već postojećih proizvoda iz Srbije. Jer, ako to ne uradimo odmah, izgubićemo još hiljade i hiljade proizvođača"

Predsednički izbori u SAD

24.октобар 2012. Radmilo Marković

Neizvesno do kraja

Istraživanja sa početka godine pokazivala su da će na izborima aktuelni predsednik Barak Obama imati sigurnu prednost bez obzira na to ko mu bude suparnik iz Republikanske stranke. Nakon prve televizijske debate s početka oktobra, koju je gledalo skoro 70 miliona ljudi, kandidat republikanaca Mit Romni je tu prednost izbrisao, tako da se ni nakon trećeg javnog okršaja, održanog u ponedeljak uveče na Floridi, ni izbliza ne zna ko će osvojiti većinu od 458 delegatskih glasova na glasanju 6. novembra

Kultura sećanja – Pedeset godina od Kubanske raketne krize

17.октобар 2012. Milan Milošević

Trinaest dana koji su promenili svet

Svet u jesen 1962. godine nemoćno gleda hladnoratovsku nuklearnu partiju pokera u kojoj čip iznosi jedan megaton trinitrotoluola. Sovjetska vlada tajno gradi baze na Kubi i postavlja rakete s nuklearnim bojevim glavama u čijem bi dometu bili Vašington i polovina baza američkih strategijskih bombardera. Američki predsednik Džon F. Kenedi odbija pritisak vojske da odmah bombarduje Kubu i naređuje njenu pomorsku blokadu. Američki bombarderi su u vazduhu. Ruski brodovi se približavaju liniji blokade o kojoj ih nisu obavestili... Prošlo je tačno pola veka od trinaestodnevne Kubanske raketne krize oktobra 1962, kada je zamalo izbegnut atomski Armagedon, poslednja bitka pre kraja sveta

Kultura sećanja – Markus Volf, najbolji špijun na svetu

03.октобар 2012. Ivan Ivanji

Iz istočne Nemačke s ljubavlju

"Metode obaveštajnih službi nigde na svetu ne mogu da se ocenjuju merilima građanskog morala", rekao je svojevremeno bivši višedecenijski šef istočnonemačke obaveštajne službe Markus Volf. Čoveka koji je jednom politički spasao, a potom nenamerno srušio sa vlasti kancelara Vilija Branta, koji je za vreme Hladnog rata izgradio jednu od najboljih špijunskih mreža na svetu, nemački sudovi su nakon ujedinjenja zapadnog i istočnog dela posle višegodišnjeg procesa morali da oslobode zbog nedostatka dokaza da je radio išta nezakonito, a kamoli da je izdavao naređenja za ubistva