Lični stav

30.januar 2002. Velimir Ćurgus Kazimir

Otkriće naših

Kad slušam Velju Ilića kako začikava Svilanovića da se pojavi na skupovima Naših u Americi, ja u tome naravno ne prepoznajem nikakvu inteligenciju koja je spremna da slobodno raspravlja o svemu i svačemu. Vidim samo jednu ostrašćenu, izbezumljenu i naravno neobrazovanu gomilu koja ni sama ne zna gde je i šta hoće. Američki zakoni i pravila igre toliko su im uterali strah u kosti da im, izgleda, sad jedino ostaje da svoje opsesije i traume isteruju preko svojih poslanika

Drugi pišu - "Globus"

30.januar 2002. Igor Alborgeti

Stenogrami prisluškivanja porodice Milošević

Prvi sam put za "Miloševićeve transkripte", zapravo prijepise telefonskih razgovora srpskog predsjednika njegove najbliže obitelji, supruge Mire Marković, sina Marka i kćeri Marije, čuo u proljeće prošle godine od visoko rangiranog dužnosnika hrvatske obavještajne zajednice. Nakon intervjua za "Globus", koji nikad nije objavljen, taj mi je čovjek, inače bivši policajac koji se u struku vratio dolaskom koalicije na vlast, usput kazao da su hrvatske obavještajne službe Miloševića redovito prisluškivale od siječnja (januara) 1996. do svibnja (maja) 1998. Na moj začuđen pogled ovaj je kazao "...je, je hrvatska vojska ga je slušala svaki put kad je boravio u predsjedničkoj rezidenciji u Karađorđevu. Postoje negdje zapisi. Ja ih nisam vidio ali su im kazali da su to stotine stranica službenih i privatnih razgovora cijele obitelji..." Prošle subote, 26. siječnja (januara), otvorio sam prvu stranicu jedne od sedam bijelim kartonom ukoričenih knjiga Miloševićevih zapisa. Naslov je kratak: "Karađorđevo" piše crnim verzalom na sredini korica a ispod toga "boravak srpskog predsjednika" i "podaci prikupljeni elektroničkim izviđanjem", eufemizam za presretanje telefonskog signala. U mnoštvu prijepisa razgovora najzanimljivije i svakako su najbizarnije privatne konverzacije obitelji Milošević. Po prvi put se može steći autentičan dojam kakvi su bili stvarni odnosi u obitelji bivšeg srpskoga predsjednika i kakav je zapravo bio "life-style" obitelji što je cijelo jedno desetljeće vladala susjednom državom i bila na čelu političkog sustava koji je pokrenuo sve ratove na području bivše Jugoslavije. Jedan dio Miloševićevih telefonskih razgovora, onih "političkih", ugrađen je kao dokazni materijal u tužbu Republike Hrvatske protiv SRJ zbog genocida i agresije pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu. Tih dijelova nema u dokumentima što su dostupni "Globusu". Očito da su transkripti "očišćeni" jer na otprilike 1000 stranica materijala Hrvatska i hrvatski političari spominju se tek na nekoliko mjesta. Svejedno, "Globusov" digest telefonskih razgovora Slobodana Miloševića i njegove obitelji predstavlja jedinstveni te ekskluzivni prikaz jednog vremena i ljudi koji su, nasreću, sada tek dio političke povijesti ali još uvijek, dok se glavi kuće Milošević sudi u Haagu, neizmjerno intrigiraju svjetsku javnost.

Rusko-poljski odnosi

23.januar 2002. Ilija Marinković

Rano za oproštaj

U Poljskoj niko ne traži odmazdu, ali vlada uverenje da je Katin, kako je svojevremeno primetio Leh Valensa, "rana iz koje je izvučen trn, ali koja stalno krvari". U to se mogao uveriti i predsednik Putin prilikom nedavne posete Poljskoj

FM radio 2001. (2)

23.januar 2002. Teofil Pančić

Moloh tranzicije

FM-trudbenici koji nisu pali pred puškama i čizmetinama jedne psihopomerene Tiranije sada imaju komplikovanu dužnost da ne pokleknu ni pred mnogo prefriganijim "klasnim neprijateljem"

Zamena pasoša

23.januar 2002. Slobodanka Ast

Odlazak crvene „soške“

Pre četvrt veka Jugosloveni su sa crvenim pasošem mogli bez vize da putuju u više od 100 zemalja, dokle će stići sa novom tankom i elegantnom putnom ispravom

Reforme

11.januar 2002. Miša Brkić

Bankrot banaka

Ono što se u Miloševićevo vreme zvalo "banka" od 3. januara više ne postoji na opšte zadovoljstvo građanstva i budućih štediša. Par stotina bivših bankarskih činovnika koji su radili u Jugobanci, Beobanci, Investbanci i Beogradskoj banci smatra da su krivci za njihovo ostajanje bez posla Labus, Dinkić i Đelić i pri tom neće da priznaju kako su deset godina držali zatvorene oči pred onim što je radila prva Miloševićeva bankarka – Borka Vučić. I kako uvek biva u ekonomiji, računi za naplatu su stigli

Izbor redakcije "Vremena"

Deset događaja koji su osvetlili 2001. godinu

2001. godine DOS-ova vlast je bila hit u svetu i učinila je značajne pomake – trasirala pravac reformi, donela set novih zakona i sklopila niz povoljnih međunarodnih ugovora, uz posrtanja počela da izgrađuje pravnu državu. Ta vlast prošla je kroz teške odluke i kroz događaje (mi biramo deset karakterističnih, sa veoma dugim repovima) koji su rendgenski osvetljavali i javne vrline i tajne poroke vlasti i, na svoj način, "duh vremena". Pedsednik Koštunica govori o postupanju po božjim i ljudskim zakonima i (22. decembra) o tome da "nijedna vlast nije večita ni od Boga"; a premijer Đinđić i Boga uvršćuje u reformiste pa u Privrednoj komori (22) govori o "fenomenalnom rastu poljoprivrede". Bog se, zaista, malo nasmešio na ojađenu Srbiju, 2000. je bila velika suša, a 2001. je pala "đurđevska kiša koja vredi pola Beča", što je omogućilo rast poljoprivrede za čak 25 odsto što je, opet, doprinelo da, uprkos padu industrijske proizvodnje, privredna aktivnost ipak "pređe nulu". Javnost može da gleda šta rade, a da ne sluša šta pričaju, ili, još bolje, može da pođe od pretpostavke da je sve što političari na vlasti jedni o drugima pričaju – u osnovi tačno.

Analiza štampe - rubrika lista "Politika" Odjeci i reagovanja

19.decembar 2001. Priredio: Dragoslav Grujić

Govor naroda

Rubrika je bila brevijar amoralnosti, stupidarijum, rečnik opštih mesta, hrestomatija nepismenosti, pa možda i podsetnik za nekoga ko bi tragao ne samo za moralnom i intelektualnom nego i krivičnom odgovornošću pojedinih autora

Špijunska posla

19.decembar 2001. Miloš Vasić

„Naš“ Francuz

Izgleda da je slučaj majora Pjer-Anrija Binela donekle preuveličan sa obe strane: u Francuskoj iz određenih razloga, a kod nas u nedostatku nekih boljih rezultata

Zastoj reprogama

12.decembar 2001. Dimitrije Boarov

Basne iz Londonskog kluba

Kad to već ne smeju da izgovore pregovarači SRJ sa Londonskim klubom, "Vreme" će da istraži ko su sada glavni poverioci demokratske SRJ i ko su ti Miloševićevi finansijski agenti koji "kvare" povoljno reprogramiranje jugoslovenskih dugova

Feljton

05.decembar 2001. Priredio: Darko Garić

Pisma Slobodanu Jovanoviću (3)

"Slobodan Jovanović je čovek neobično opsežne obrazovanosti, svojim studijama zahvata tako široku skalu u izučavanju duhovnog koračanja čovečanstva, historijske i pravne nauke poglavito - da bi mi trebala daleko veća kompetencija i pripremne spreme, za njihovo prikazivanje", pisao je 1923. godine Rastko Petrović. "Prelazim preko toga sa žalbom i vraćam se još jednom na njegovu ličnost, koja, osim što je jedna od najaktivnijih, kabinetski i profesorskih najmanje među profesorima kod nas, istovremeno je živa - ni malo proročka i tragična, razgovorna i dosta prijateljski podsmešljiva"

Pola veka B-52

05.decembar 2001. Saša Marković

Bombardovanje u najboljoj nameri

Piloti ga od milja zovu "buff" (Big Ugly Fat Fellow). Amerikanci ga smatraju simbolom svog nacionalnog prestiža, tehničke superiornosti i dugovečnosti. Neki drugi narodi, poput Vijetnamaca, Kambodžanaca, Iračana, Srba i Avganistanaca – simbolom smrti i zločina

Vojna diplomatija

05.decembar 2001. Miloš Vasić

Pukovnikova pisma

Početak bombardovanja Jugoslavije, 24. marta 1999, zatekao je ambasadora Slobodana Unkovića sasvim nespremnog, kaže pukovnik Arsenije Stanković: "Zatvorio se u krug ambasade u strahu od atentata; diplomatama je zabranio sve spoljne kontakte i svaki oblik protesta protiv agresije... A onda se desio strašan incident: nesmotreno sam saopštio gospođi Unković da je u našoj zemlji rat, da je koliko juče bombardovana rafinerija nafte u Pančevu i da su srušeni neki mostovi. Ispalo je da ona nije znala za rat"

Feljton

29.novembar 2001. Priredio: Darko Garić

Pisma Slobodanu Jovanoviću (2)

U kolekciji od 25 pisama srpskih pesnika i književnika upućenih Slobodanu Jovanoviću deset je napisano rukom Isidore Sekulić. Taj deo prepiske, koju "Vreme" ekskluzivno objavljuje, pokriva period od marta 1928. do marta 1930. godine. Upućena su iz Beograda, Jezerskog kod Ljubljane i iz Pariza. Pored ostalog, ona otkrivaju i neke lične detalje Isidorinog druženja sa porodicom Slobodana Jovanovića

Kratka istorija sloma - Vojska Jugoslavije 1992 – 2000 (5)

Srbija u plamenu

Bombardiranje SR Jugoslavije započelo je i odvijalo se tako da se NATO avioni nisu spuštali ispod 5000 metara, to jest visine na kojoj im nije prijetila opasnost od tehnološki inferiorne Vojske Jugoslavije. Sa prvim ispaljenim raketama i bačenim bombama, počeo je na tlu obračun između UČK-a na jednoj i Vojske i MUP-a Srbije na drugoj strani

Odlazak fudbalera sa "božijom rukom"

08.novembar 2001. Zoran Jevtović

Dijego po(d)vlači crtu

Kada se 10. novembra u Buenos Ajresu Dijego Armando Maradona bude oprostio od aktivnog igranja fudbala, ova igra izgubiće deo svoje duše. Maradona je i kao igrač i kao čovek prevalio put od nule do svetskog vrha, i to nekoliko puta. Oprezniji, ili barem oni koji ga bolje poznaju, već špekulišu da li se sada oprašta tek da bi dogodine najavio veliki povratak

Intervju - Zoran Čičak, potpredsednik SKPJ za Srbiju do 1993

10.oktobar 2001. Redakcija Vremena

Kadrovska baza

Od samog početka imao sam utisak da je SKPJ formiran zato da bi se obezbedila civilna uprava u nekoj vanustavnoj organizaciji vlasti

Jugoslovenska narodna armija 1989–1992 - kratka istorija sloma

Armija Partije

Miloševićevo deklarativno jugoslavenstvo i obranaški stav kada je reč o liku i delu Josipa Broza Tita pridobili su vojni vrh. Ovo tim pre što su za generale službena Ljubljana i Zagreb postali ne samo rušitelji dotadašnje ideološke monolitnosti nego i razbijači Jugoslavije

Umetnost u sivoj zoni

03.oktobar 2001. Sonja Ćirić

Eksponati za kućne kolekcije

Tokom poslednjih godina nestalo je na desetine umetničkih dela. Krade se s arheoloških nalazišta, Narodni muzej ne može da povrati svoja dela iz rezidencijalnih objekata, ništa se ne zna o čitavim zbirkama i delovima legata... Za to vreme, država i nevladine organizacije pokušavaju da bar sačine registar izgubljenih dela

Intervju - Milan Milutinović, predsednik Srbije

03.oktobar 2001. Nenad Lj. Stefanović

Peti oktobar se morao desiti

"Većina ljudi iz ondašnjeg rukovodstva smatrala je da ne bi trebalo ići u drugi krug jer je razlika u broju glasova bila toliko očita i praktično nenadoknadiva. Ta ubeđivanja nisu urodila plodom. U takvim situacijama procene ne zavise samo od nekog kolektivnog mišljenja nego, i pre svega, od samog kandidata u čijim rukama je odluka da li će se ići ili ne u drugi krug"

Jugoslovenska ekonomija i finansijska pomoć iz inostranstva

26.septembar 2001. Nebojša Petrović

Ništa bez domaćih para

"Krediti iz inostranstva (uglavnom ‘stend baj’ aranžman sa MMF-om) u deviznim rezervama učestvuju sa 13, zlato iz Bazela sa 12, slede prihodi iz platnog prometa sa Crnom Gorom i Kosmetom, i tek na petom mestu su donacije, koje u deviznim rezervama Jugoslavije učestvuju sa tri procenta. Donacije koje su direktno išle u rezerve iznose 45 miliona dolara", kaže za "Vreme" guverner Narodne banke Jugoslavije Mlađan Dinkić