
Nevreme
Marko Blagojević: Rano je za procenu štete od oluje
Tek kad se sagleda šteta, znaće se stanje, a za određivanje štete primeniće se iskustvo iz vremena poplava, najavio je ministar za javna ulaganja
Tek kad se sagleda šteta, znaće se stanje, a za određivanje štete primeniće se iskustvo iz vremena poplava, najavio je ministar za javna ulaganja
U Srbiji se posle poplavnog talasa sagledavaju razmere štete na regionalnoj i lokalnoj infrastrukturi, objektima javne namene, porodičnim stambenim objektima i na poljoprivrednim usevima
Spasilačke službe su na terenu, od jutros je evakuisano 55 osoba. Voda je odnela most na Ibarskoj magistrali u Adranima kod Kraljeva, te je deo magistrale ka Čačku u prekidu. Direktor JP "Srbijavode" Goran Puzović izjavio je da je trenutno najkritičnija situacija u Jagodini, Trsteniku, Brusu, Kosjeriću, Sokobanji gde su se izlile reke, kao i da se talas kreće ka Kuršumliji, Prokuplju i Doljevcu
Udruženje “Savski nasip” pokrenulo je peticiju za smenu direktora Srbijavoda Gorana Puzovića zbog nečinjenja prema zakonu i novih poplava, zbog kojih je na snazi vanredna situacija u 32 grada i opštine. Građani iz udruženja ističu da već deset godina prijavljuju neregularnosti na savskom nasipu i da su ugroženi životi i imovina ljudi
Predsednik se pojavio u svom teget fundus sakou na štrafte, Savetnica je nosila toga-joga belo aljinče iz fundusa, a Šefu kabineta je dopao fundus “pasat”
“Vreme” otkriva da je Rio Tinto spremio Studiju o uticaju na životnu sredinu, ali nikada nije mogao da je podnese čekajući Ministarstvo. U dokumentu do kojeg smo došli detaljno se navode hazardi koji prete od rudnika, kao i kako kompanija misli da ih spreči. Takođe i priznanje brojnih negativnih uticaja na životnu sredinu, uz navode da iskustvo pokazuje kako je “ekonomsko-sociološki uticaj” na stanovništvo jedino što donosi benefite. Ali, da su i ti “benefiti” kako kod koga, i da nisu svi zadovoljni
Mrtva zemlja iz koje izlaze cevi. Kuće kroz koje kao da je prošao rat. Meštani rešeni da se bore da Rio Tinto ne kopa njihove njive. To su slike koje je iz Gornjih Nedeljica ponela Gorica Popović koja je ovo selo posetila sa još dvadeset glumaca
Kako je u Splitu "zaražen 101 Dalmatinac", šta se posle ponoći dešava na plaži Bačvice i zašto ni spomenik Franji Tuđmanu na Rivi više nije bezbedan
Pored 300.000 tona "istorijskog otpada" čiji je tretman u nadležnosti države, po procenama Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, svake godine se proizvodi još 80.000 tona, a projekcije su prema stopi industrijskog rasta da će do 2025. godine ta brojka dostići 200.000 tona. I to nije sve. "Između 2011. i 2019. nestalo je 370.000 tona toksičnog otpada. I niko ne može reći kuda je otišao", kaže Kristina Cvejanov, ekspertkinja za upravljanje otpadom
Ko god bude na vlasti u Srbiji u narednih deset godina, zateći će ugovorene i započete megalomanske projekte koji će drastično povećavati javni dug u stranoj valuti. Sigurno je da će vrlo brzo doći otrežnjenje. Projekcije iz Vučićeve agende "Srbija 2025" su nerealne i već samo male promene na međunarodnim tržištima kapitala urušiće sve te planove
Tender za izgradnju auto-puta Preljina–Pojate je na štetu građana Srbije od nekoliko stotina miliona evra mimo svih pravila štelovan za konzorcijum Behtel–Enka. To nije početak štetnog nameštanja tendera, a svakako nije ni kraj
Predviđeno je zaduživanje Srbije od 250 miliona evra za "projekat urbanog razvoja sa izgradnjom nacionalnog stadiona" (jednog jedinog), 120 miliona evra za izgradnju koncertne dvorane ("naraslo" sa 100 miliona koliko je predviđao prošlogodišnji budžet), kao i 27 miliona evra za izgradnju gondole Brzeće-Mali Karaman. I dok bi za sve ove projekte moglo lako da se kaže kako u državi zbilja postoje mnogo važnije stvari na koje treba potrošiti pare, daleko je nažalost, od toga da su to jedine "bačene" pare iz budžeta. Još je budžetom za 2018. predviđen skoro 21 milion dinara za "razvoj sistema u oblasti javnog informisanja i nadzor nad sprovođenjem zakona", da bi za 2020. za istu namenu bilo planirano 29 miliona. Za šta? Koji su rezultati ovog projekta, kakav je sistem uspostavljen, kako je sprovođen zakon
Smatramo da je naša obaveza da u danima rata, u kome se zemlja našla zbog napada NATO snaga, građane što brže, kvalitetnije i potpunije informišemo o događajima u zemlji i svetu (iz saopštenja Redakcije Vremena 2. marta 1999) Ovde ponavljamo noseće tekstove iz ratnih brojeva Vremena objavljenih od 27. mart – 26. jun 1999. u vreme kada je na snazi bila cenzura štampe.
Najava izgradnje i rekonstrukcije stadiona širom Srbije trebalo bi da pokaže da je sve drugo sređeno i da sada ulazimo u ekskluzivnu zonu doterivanja oblasti za koju predsednik Srbije kaže da je muškarci najviše vole
Voditelj završno reče da su njegovi od obližnje Gole glave, da uživa na bini, pa reče gologlavu misao, kojom je, kod organizatora, konkurisao za dupli honorar: Ja se nadam da će "Vreme" sve najgore o nama napisati, ali, mi se radujemo da će svi drugi mediji pohvaliti manifestaciju
Stigla je u beloj bluzici svilenijoj od svile, tačno sa osam novih škoda "superb", najavila nekoliko puta najavljene radove, ali, ne pomoglo, ne bila u Vučićevom TV Dnevniku
Kakva su iskustva trojice čelnih ljudi opština koje odolevaju pritiscima SNS, opština u kojima još uvek – a ima ih maltene za prste jedne ruke – ni SNS ni SPS nisu na vlasti
Ambasadori Coca-Cola Pokreta za radost održaće u teretanama na otvorenom besplatne stručno vođene treninge prilagođene uzrastu, polu i formi vežbača a sve uz mnogo pozitivne energije
Bokerova biografija Lorensa Darela, znalačko istraživanje i hronika njegovog dela, ali i uvek burnog privatnog života, čita se požudno kao triler
Pre nekoliko godina, jedna američka tinejdžerka se fotografisala ispred Aušvica, široko osmehnuta, dodajući smeška koji crveni kao komentar na fotografiju. Jula 2016, posetioci Aušvica su zamoljeni da ne love pokemone po jednom od najstrašnijih mesta u istoriji čovečanstva
Kad je krenuo onaj Bal na vodi, kako se ono zove, Vučić me je pozvao, jedini put otkako nisam ministar, da ga podržim jer se struka pobunila, velika se galama digla. Upozorio sam ga da je samo oslobađanje Savskog amfiteatra uslovljeno sa milijardom evra. I on je pao sa stolice. Rekao je: "Mrko, mi imamo 300." Kažem: odlično, ali vodi računa da moraš da premestiš autobusku stanicu koja je takođe pola milijarde i moraš da završiš metro. Da bi sve to moglo da se završi, tebi treba milijarda da bi mogao da se oslobodi i koristi prostor stare stanice. Ti možeš da nabodeš dva solitera tamo, ali to je čir. Kaže on:"Znam, ali da iskoristim tih 300 miliona znači na brzinu da imamo to", a ja njemu: "Dobro, ali prvo završi Prokop
Širok je i preširok dijapazon uvreda, konstrukcija i neistina koje su tokom 2015. bile upućene iz vrha vlasti na adresu zaštitnika građana Saše Jankovića. Vređan je i proganjan javno – sa skupštinske govornice, na naslovnim stranama, na konferencijama za novinare, u intervjuima. Istovremeno, Saša Janković je tokom 2015. dobio i najznačajnija priznanja za svoj rad: između ostalog, nagrađen je francuskim Nacionalnim ordenom za zasluge u rangu viteza. Svojevrstan je apsurd da se i jedno i drugo dogodilo s istim razlogom: zato što je radio svoj posao. Od 2007. kada je stupio na dužnost, Saša Janković se bez ikakvih ustupaka i izuzetaka bavio onim što je u opisu posla zaštitnika građana, ne brinući pritom koga će da naljuti, kome će da se zameri i ko bi to možda mogao pogrešno da protumači. To je naročito došlo do izražaja baš tokom 2015, kada je mnogima "stao na žulj", pre svega insistiranjem na nepravilnostima u radu Ministarstva odbrane i bezbednosnih službi. U obrazloženju odluke da Sašu Jankovića proglasi za Ličnost godine, uredništvo "Vremena" navelo je da je on u više navrata "postavljao ključna pitanja i nametao važne teme od javnog interesa za građane Srbije", da je "svoj posao radio beskompromisno i hrabro" i da je uprkos "medijskom i političkom linču kakav Srbija u svojoj skorijoj istoriji nije videla", njegova kancelarija i dalje radila visokoprofesionalno i u službi javnog interesa. U intervjuu za "Vreme" Saša Janković objašnjava kako mu je to sve pošlo za rukom, ko su mu najveći neprijatelji, šta su mu ciljevi, ali opisuje i svoj životni put – detinjstvo i mladost, odlazak na ratište, iskušenja, odluku da ne ode odavde, ličnu motivaciju. Bilo je tokom tog razgovora priča o ljudima koje pamtimo, o onima koji su još uvek tu, o onima koji misle da su jači od zakona, baš kao i o porodici, o jednom psu, muzici i pozorišnoj predstavi na koju će možda otići u društvu – Aleksandra Vučića.
Dr Velimir Vasić (1914–1991), profesor Pravnog fakulteta, godine 1941. pred samo izbijanje rata, započeo je usmenu odbranu doktorske distertacije "Pečalbarstvo istočne Srbije". Mentor mu je bio Slobodan Jovanović. Međutim, rat je prekinuo završavanje doktorske teze, da bi Vasić doktorat dovršio i odbranio tek 1950, u potpuno novim okolnostima. Kao prilog kulturi sećanja, iz doktorske studije Velimira Vasića prenosimo delove koji se odnose na rešavanje pitanja zemljišnih poseda u Srbiji tokom XIX i početkom XX veka
Knjige Didijea Eribona i Pola Vena izvanredne su i kao uvod u Mišela Fukoa, i kao dodatak već pročitanom
Voda koja je u majskim poplavama probila branu jalovišta rudnika antimona "Stolice" mesecima je oticala i trovala tlo teškim metalima. Vlast je tek nedavno pronašla način da počne saniranje štete. Ko je za ovo epsko zagađenje vode i tla zaista odgovoran – propali vlasnik napuštenog jalovišta ili država koja šest meseci traži zakonski osnov da učini ono zbog čega inače postoji