Sve što je Miloš Đurić uradio, ostaje nezaobilazno za naučnike, prevodioce, ljubitelje i sve one koji iz različitih razloga čitaju njegove knjige. Još je važnije sagledati kakva su to epohalna dela napisana ili prevedena – zadivljujući su energija i talenat koji su ogromno znanje pretočili u knjige, da se svako mora pitati: kako je to moguće
Krici stanara doma u Stamnici čuju se noću još dugo nakon gašenja svetla. U najvećem broju paviljona i prostorija ovog doma za osobe sa posebnim potrebama u blizini Petrovca na Mlavi, oseća se nepodnošljiv smrad, mešavina znoja i mokraće. U tom smradu žive stotine ljudi od kojih su mnogi izobličenog lica i tela i neartikulisanih pokreta i govora. Dane uglavnom provode sedeći zbijeni na klupama u dnevnim boravcima oko velikih stolova i blizu radijatora, u prljavoj i staroj odeći. Kada neko dođe u posetu domu, štićenici ga redom grle, ispovedaju se, drže za ruku, traže mu po neku stvarčicu ili obećanje da će se vratiti
Šešeljeva (radikalska) logika u odnosu na Tribunal je neka vrsta oksimorona: nebrojeno puta su izjavili da on odlazi u Hag da bi taj tribunal porazio, i da su u njegovu pobedu ubeđeni. Istovremeno, bar toliko puta su ponovili i da je Tribunal srbožderski, antisrpski i da u njemu pravde za Srbe nema. Ostaje pitanje kako u takvim okolnostima Šešelj namerava samo svojom pameću da do pobede dođe
Ali kako mi sami, žitelji ove teritorije, shvatamo našu domovinu? Šta nekom "s Juga" ili "Lali", Beograđaninu ili nesretnom "interno raseljenom licu" znači pojam "Srbija kao brend"? Šta bi on/ona uzeo kao najbolje i tipično "srpsko", ono po čemu se (pozitivno) razlikujemo od ostatka sveta
Giorgio Agamben, Homo sacer (Suverena moć i goli život),
prevod sa italijanskog Mario Kopić,
Multimedijalni institut, Zagreb 2006.
Ni ove godine kada je konačno stigao davno očekivani upis carske palate Feliks Romulijane na Uneskovu listu svetske kulturne baštine, nema dovoljno novca za istraživanje, konzervaciju i prezentaciju ovog dragocenog arheološkog lokaliteta
Zašto je Stanko Cerović riješio da, ljepše no guslari, opjeva Gavrila Principa
Erik Hobzbaum napisao je "skraćenu istoriju dvadesetog vijeka", od Prvog svjetskog rata do kraja Hladnog rata, dobro uočivši da je to cjelina. Cjelina u znaku Gavrila Principa. Kroz cio vijek će se ponavljati u bezbroj varijanata njegov juriš na prijesto Zla
