
Vesti
Šolc na Kosovu: Put do EU preko međusobnog priznanja
Kancelar Nemačke je u Prištini praktično pozvao Kosovo i Srbiju da se međusubno priznaju, jer dve zemlje koje se ne priznaju ne mogu biti članice Evropske unije
Kancelar Nemačke je u Prištini praktično pozvao Kosovo i Srbiju da se međusubno priznaju, jer dve zemlje koje se ne priznaju ne mogu biti članice Evropske unije
Najavljena poseta premijera Crne Gore Dritana Abazovića Srbiji biće tek peta poseta nekog crnogorskog zvaničnika u poslednjih deset godina. Za to vreme niko od zvaničnika iz Beograda nije bio u Podgorici, što dovoljno govori o odosu predstavnika „bratskih“ naroda
Zbog protivljenja najavljenoj poseti ruskog ministra spoljnih poslova, Natan Albahari iz Pokreta slobodnih građana dobio je opasne pretnje. U isto vreme, Dveri traže otkazivanje dolaska nemačkog kancelara, valjda kao odmazdu. A ni za pola sata obraćanja u Dnevniku RTS-a predsednik Srbije nije uspeo jasno saopštiti šta je tačno njegova spoljna politika
Lokalne vlasti ne vraćaju zemlju manastiru Visoki Dečani uprkos takvoj odluci kosovskog Ustavnog suda još od pre šest godina. Tim povodom OEBS i zemlje Kvinte pozivaju Prištinu da bez odlaganja izvrši donetu sudsku odluku
Predsedniku Crne Gore Milu Đukanović uručena je u Prištini međunarodna nagrada za ljudska prava internacionalnog koledža AAB "za prijem i smeštaj izbeglica sa Kosova tokom rata 1999. godine i doprinosu unapređenja građanskih prava u Crnoj Gori"
Kosovo je zvanično apliciralo za članstvo u Savet Evrope. Ima potrebnu dvotrećinsku većinu, ali proces bi mogao da potraje. Šta će biti strategija Beograda, koji ovog puta u blokiranju Prištine neće moći da računa na podršku Rusije, moglo bi da bude poznato u petak nakon zakazane hitne sednice Saveta za nacionalnu bezbednost
Nakon diplomatske kanonade Nemačke, Vučićeve posete Berlinu i najave dolaska kancelara Šolca u Beograd, javnost i dalje ne zna kakve se mere očekuju od Srbije i dokle je Vučić spreman da ide. Jasna je samo poruka da “nema sedenja na dve stolice”, ali Vučić izgleda misli da još može da kupuje vreme i izbegava sankcije protiv Rusije
Najveći kamen spoticanja i još uvek nesprovedeni deo Briselskog sporazuma tiče se formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO), i principa na kojima će ona biti osnovana
Šampionat u liderstvu na području bivše Jugoslavije ide dalje. Ko je na prvom mestu i zašto
Srpsko priznanje Kosova uslov je za okončanje dijaloga Beograda i Prištine, ali i nastavka puta Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji, osnovni je zaključak sa sastanaka nemačkog kancelara Olafa Šolca sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem u Berlinu
Šolc je hladan čovek koji ume sa brojevima. Zavisnost od ruskog gasa, cena energenata, radna mesta, to je jezik koji razume. U Šolcovom svetu sankcije nisu pitanje morala, i sa njim bi Vučić mogao da politčki trguje. Nevolja je što se tu više radi o tome šta Srbija može da izgubi, nego šta može da dobije
Da će posle razgovora Šolca i Vučića možda biti saopštene i neke važne vesti za Srbiju, pokazuje i promena termina konferencije za štampu, odnosno obraćanja naciji Aleksandra Vučića koje je bilo najavljeno za danas, da bi bilo pomereno za 6. maj, po Vučićevom povratku iz Berlina
Nakon pola godine pauze, predsednica Kosova Vjosa Osmani ponovo je najavila da Kosovo radi na pripremi tužbe za genocid protiv Srbije. Ova kosovska vlast na čelu sa Kurtijem ubeđena je da prethodna nije uradila dovoljno po tom pitanju
Ni šest meseci pregovora nije bilo dovoljno da se Beograd i Priština dogovore oko jednog pitanja – kako će u budućnosti izgledati registarske tablice. Ko je manje konstruktivna strana pokazaće vreme, a građani će i ubuduće stikerima morati da prelepljuju simbole Srbije odnosno Kosova prilikom putovanja preko graničnih prelaza. Tako će to privremeno „stiker rešenje“ ostati na snazi još neko vreme
Ni šest meseci pregovora nije bilo dovoljno da se Beograd i Priština dogovore oko jednog pitanja – kako će u budućnosti izgledati registarske tablice. Ko je manje konstruktivna strana pokazaće vreme, a građani će i ubuduće stikerima morati da prelepljuju simbole Srbije odnosno Kosova prilikom putovanja preko graničnih prelaza. Tako će to privremeno „stiker rešenje“ ostati na snazi još neko vreme
Pojedini mediji izvestili su da Velika Britanija naoružava Kosovo. Brnabić je na to izrazila „zabrinutosti“, a Vulin da se radi o „neprijateljskom“ činu. Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu sve te navode odbacuje kao „potpuno izmišljene“.
Ni posle sedam sastanaka Radne grupe o registarskim tablicama u Briselu i šest meseci pregovora između Beograda i Prištine, rešenje kako će se u budućnosti putovati i sa kakvim registarskim tablicama nije poznato. U četvrtak ističe rok, a dok kosovska strana ostaje pri stavu „reciprociteta“, srpska naginje da privremeno rešenje ostane još neko vreme na snazi
Već je opšte mesto da se čitav region uz podršku stranih ambasada udružio protiv Vučića, zato što je Srbija pod njegovim rukovodstvom tako jaka i uspešna. Vučić i Vulin su odabirom vokabulara kojim su odgovorili Podgorici i Prištini prevazišli sami sebe: bilo je tu “sira iz mešine” i “kokaina”, a Đukanović i Kurti su proglašeni za “krvoločne hijene” i “muve zunzare”
Srbi sa Kosova 3. aprila glasaće prvi put na teritoriji Srbije. Pa ipak, na današnjem skupu u Kosovskoj Mitrovici i Gračanici nisu protestovali zato što im je onemogućeno da glasaju na teritoriji na kojoj žive, već su tražili da se suspendovana predsednica Osnovnog suda u Mitrovici vrati na posao
Zbog oklevanja da osudi rusku invaziju na Ukrajinu i uskladi politiku sa sankcijama EU protiv Rusije, Srbija se bez prave odbrane na zapadnoj međunardnoj sceni našla na meti kritika iz Podgorice i Prištine. Kako je igra sedenja na dve stolice došla do svog kraja, na potpuno nepripremremljenu naprednjačku vlast se kao na nepouzdanog saveznika podozrivo gleda i iz Brisela, Vašigtnona i Londona, i iz Moskve, Pekinga i Minska. Međunarodni položaj Srbije je znantno oslabljen, a pritisci rastu
Ruske trupe ne ostvaruju gotovo nikakav napredak na terenu, ali su zato intenzivirale bombardovanje gradova. Branioci Mariupolja su odbili ruski ultimatum da polože oružje. U Kijevu se čuju eksplozije. Vozovi iz Kine sa nepoznatim teretom su krenuli za Moskvu. Upotreba ruskih supersoničnih raketa je ukazala na rupe u odbrani evropskih članica NATO-a
U novim okolnostima bilo bi razumljivo da se Unija – a time i političko-sigurnosni Zapad – proširi tamo gde može, i to sad, dok još uvek (možda) može. To je u prirodi geopolitičkog odlučivanja. Ako se sila A ne proširi na područje X, to će pokušati da učini sila B. Evropska unija je možda mogla da dozvoli luksuz da okleva sve dok je verovala da je jedina sila na evropskom kontinentu. Ona to više nije – i verovatno joj je to sada i samoj jasno
Posle tri i po meseca pauze delegacije Srbije i Kosova vratile su se za pregovarački sto. Odvojeni razgovori sa predstavnicima EU bili su intenzivni i konkretni. Da li se došlo do nekog napretka ostaje nepoznato. Kako sada stvari stoje, srpska strana i dalje insistira na implementaciji ZSO, a Kosovo na uzajamnom priznanju
Specijalni izaslanici EU i SAD, Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar, poručili su da Beograd i Priština moraju sprovesti sve ono što je do sada dogovoreno. Kažu da više nije pitanje da li, već kada će do novog sastanka između Kurtija i Vučića doći. Vlasti u Beogradu i Prištini, uz poruke da su posvećeni dijalogu, kao i obično za zastoj u pregovorima okrivljuju jedni druge
Zašto sa strancima sme da razgovara samo predsednik Srbije? Zbog čega Vučić svaki put kada se iznervira potraži utočište u radikalskoj teoriji i praksi? Kolika je dubina ponora moralnog sloma u Srbiji? I kako je žena sa nekoliko jaja u torbi iz vlastitog etičkog imperativa razotkrila svu bedu i licemerje vlasti, njeno podilaženje najnižim nagonima i vlastitoj mračnoj istoriji
Svima je jasno da se lideri malih zemalja na Balkanu međusobno sukobljavaju kao da su se pre toga dogovorili kako će da glume svađu. S druge strane, ove su zemlje toliko male da sve liči na skupštinu stanara