
Intervju – Tatjana Nježić, novinar i publicista
Crna kutija sa belim tufnama
"Stalo mi je da knjiga o određenom glumcu bude, kako to nazivam, njegova DNK, respektabilan odraz dela i traga koji je ostavio, ali da bude i pitka, čitljiva priča"
"Stalo mi je da knjiga o određenom glumcu bude, kako to nazivam, njegova DNK, respektabilan odraz dela i traga koji je ostavio, ali da bude i pitka, čitljiva priča"
Prema podacima UNHCR-a, milioni ljudi širom sveta nalaze se u prisilnoj migraciji, a dobar deo njih je bez regulisanog pravnog statusa. Prepreke stvorene restriktivnim merama uvedenim radi suzbijanja virusa korona pogodovale su vladama mnogih država sveta u cilju sprečavanja ulaska izbeglica u njihove zemlje
"Ne mogu ni da iskažem koliko ne razumem to što se ne čuje glas naučne javnosti o tome da nema naučnih projekata. Kako to objasniti, sem da se svako boji da bude onaj koji će da pokrene pobunu jer će ‘naštetiti’ svom institutu, svojoj grupaciji"
Nema više konačnih odgovora, ima samo novih pitanja. Ova knjiga mnogo više liči na internet stranicu koju, kada otvorite i počnete da čitate, onda vam nekakav link privuče pažnju pa kliknete na njega, a on vam otvori novi link, pa odatle odete na novu stranicu i tako redom
O dve izložbe američkog slikarstva koje su sedamdesetih godina prikazane u Beogradu u feljtonu "Srbija i Sjedinjene Američke Države – dve zemlje jedna kultura", koji objavljuje "Vreme" u saradnji sa magazinom "Vitraž"
Dubai prima turiste iz celog sveta, nalazi se među šampionima vakcinacije i mnogo očekuje od Expoa ove i od Svetskog prvenstva u fudbalu u Kataru naredne godine
Marija i Isidora Vulić su Devojku bržu od konja iz čitanki pretvorile u univerzalnu temu spoznaje, u Trkiju
"Kada slušam radio recimo na poslu, spopadne me muka, jer sve stanice zvuče isto. Kao da imamo deset Radija S, četrnaest Prvih ili Naxi radija. Nisam zahtevan. Ne mora to da uvek bude muzika koju ja volim, ali dajte ljudi, budite bar malo drugačiji"
Isuviše aktera ove priče pokušava da legitimizuje svoju poziciju na osnovu pretpostavljenih karakteristika svog neistomišljenika, ili na osnovu nečega što može biti tačno, ali je za konkretnu temu sasvim irelevantno
Luksuzna vinilna reizdanja prvih albuma grupa Haustor, Električni orgazam i Šarlo akrobata (Croatia Records) daju nam priliku da progovorimo o dometima "novog talasa" u rok muzici posle 40 godina. Debi Haustora spada u savremene klasike popularne muzike, i dalje je umetnički izazovan i najbliži originalnim inspiracijama koje su ih pokrenule
Kšištof Varga: Čardaš sa mangulicom; prevela Milica Markić; Rende, Beograd 2021.
Kako glumac lutku pretvara u biće, kako on postaje objekat a ona protagonista predstave, i zašto umetnost glume sa lutkom nije samo zanat kao što mi mislimo
Čime su šezdesete zaslužile epitet neponovljivih godina i koliko je tome doprinela nostalgija
Šemsa Gavrankapetanović, Selma Đulizarević-Karanović i Dunja Karanović, tri umetnice triju generacija iz iste porodice, školovane na istom Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, rade u istom ateljeu. Trenutno, ličnim projektima i poetikama, ali i zajedničkim, tragaju za kreativnim dodirnim tačkama inspirisanim prirodom žene i njenim statusom i ulogom u raznim vremenima i kulturama
Odlazak Aleksandra Joksimovića, verovatno najpoznatijeg jugoslovenskog modnog kreatora, aktuelizovao je pitanje o stvaranju kreativnog potencijala na državnom nivou
Simjanović i Tozovac, kompletnim stvaralačkim opusom, prvi delima koja se vezuju za različite naslove, takođe jednako prepoznatljivim, drugi kroz antropologiju kafane kao socijalne svakodnevice radovanja u seti, kraj su jedne analogne ere jednostavnijeg života
"Nemam ništa protiv foto-novinarstva, ali pošto nikada nisam radio za novine, bio sam u privilegovanom položaju, što nije uvek bilo dobro za mene. Zato su me ljudi uvek videli u tom povlašćenom statusu, kao buržujskog umetnika, i po tome sam možda vrlo specifičan na nekadašnjoj jugoslovenskoj sceni pošto sam bio neki ‘slobodni elektron’ koji ide levo-desno"
Mržnja je samo još jedna tržišna niša, nimalo ugledna doduše, ali odavno je rečeno da novac ne smrdi. Da li se treba pobuniti protiv toga? Naravno da treba. Ali, nemojte imati iluzija da i ta pobuna nije takođe deo ponude na tržištu ideja
"Naselje Cerak-Vinogradi je zaštićeno kao kulturno dobro pre dve godine. Nadali smo se da će nadležni shodno tome preduzeti potrebne mere da se naselje zaštiti od samovoljnih intervencija i da će otkloniti sve posledice neblagovremenog održavanja. Nažalost, to je u potpunosti izostalo"
Da li u ovim tužnim mesecima, kada tako zdušno stajemo u odbranu žena žrtava seksualnog i drugog nasilja, postoje žrtve koje nećemo braniti čak ni ako su žene, čak ni ako su učinile nešto vredno za naše male i gotovo zaboravljene gradove
Đinđićeva vlada formirana 25. januara. 2001. je pred planinom problema koje je zatekla delovala prlično nemoćno: neformalna vlast i dalje je bila u rukama formalno poraženih grupacija; Đinđić nije mogao da računa na lojalnost policije, vojske i službi bezbednosti; država je praktično bila bankrotirala; unutar DOS-a su se odmah stvorile međusobno suprotstavljene frakcije; trebalo je nešto učiniti sa Slobodanom Miloševićem; nad Srbijom su visili trozubac i mreža Haškog tribunala…
Otvoreni i prema malim događajima, mistici malih stvari i epifanijama svakodnevice, kao i prema velikim događajima modernog doba, stihovi Adama Zagajevskog uobličavaju uzbudljivu sliku modernog sveta i čovekove sudbine u njemu
Njegova filmografija i teatarski opus ostaju naša zajednička kultura sećanja, pa je tako i ovaj lament tek nešto više nego pokušaj da Borisa Komnenića ne svedemo na Bolji život, jer svih prethodnih trideset godina nipošto nije bilo tako
Američka meka moć je oštećena ali ne i uništena, Rusija i Kina su pale na rang-listi, a Nemačka i Japan preuzimaju primat. Po potencijalu za rast ističu se Japan i zemlje BRIKS-a. Dok Evropljane javnost ne vidi među prvih deset perspektivnih nacija, evropski liberali u kovid konfuziji čekaju "američku konjicu"
Četiri filma snimljena tokom pandemijskog "lokdauna" koji su se, sa raznolikim uspehom, othrvali naizgled nesavladivim ograničenjima
"Juna 1968. sve je počelo od incidenta u studentskoj menzi na Novom Beogradu, Devetog marta okidač je bio jedan glupavo osion TV Dnevnik, 1996-97. bahatost u pokušaju da se prikrije krađa na lokalnim izborima, a Petog oktobra drzak zahtev za drugim krugom izgubljenih izbora. Tu lekciju Vučić je naučio bolje nego Sociologiju sporta (iz koje ima čistu desetku), što se vidi po tome kako prikoči na vreme čim namiriše opasnost od ‘ulice’. Tako je bilo jula prošle godine kada je u roku od 15 minuta povukao odluku da zatvori studentske domove ili nedavno kad se odustalo od likvidacije studentskih poliklinika. Nešto slično se dogodilo i posle Balaševićeve smrti, kad se neustrašivi predsednik ućutao kao miš jer se setio svoje izjave o ‘jeftinoj fukari’, posle koje bi paradiranje saučešćem moglo da razjari iskreno ožalošćene ljude na ulicama"