"Najčešće se kao uzrok naših beskonačnih nevolja navodi nedostatak para, televizora, puteva, ljudskih prava i međunarodnog poštovanja prema Srbiji. Problem je u stvari – nedostatak smisla. E sad, kada smisao nestane, prazan prostor ispunjavaju besmislene pojave, besmisleni ljudi i besmislene ideje"
Da li nam je potrebna umetnost da nam kaže ono što ne želimo da znamo – pitanje je na koje će sebi i publici pokušati da odgovore radovi učesnika ovogodišnjeg Međunarodnog oktobarskog salona
Rusija je 1917. procvetala u kulturnom smislu, a postsovjetska inteligencija nije uspela da artikuliše liberalnu viziju i proizvodila je samo plitku umetnost. Stoga nije ni čudo što je Putin uspeo da iskoristi nostalgiju za sovjetskom "veličinom"
Kako jednu tonu životinjskog izmeta pretvoriti u samo pola tone, bez zagađivanja okoline, a da bude najkvalitetnija prirodna prihrana za biljke i hrana za životinje
"Iniciraćemo promenu zakona u oblasti javnog informisanja i radio-difuzije da se ne bi instrumentalizovala uloga države u bilo kom smislu. Država ne treba da bude vlasnik medija, što će biti regulisano njihovom privatizacijom... Država ne treba da diktira ni uslove i politiku kulture. Umesto toga, ona je partner, neko ko učestvuje u podršci i saradnji"
"Pravo na blasfemiju"; VREME 920
Američkim Hispancima su na prvom mestu školovanje, troškovi života i standard, te zdravstveno osiguranje. Prema anketama, ubedljiva većina njih više veruje Obami
Ovde se ne radi o sukobu većine i manjine, Srba i Bošnjaka, hrišćana i muslimana, nego o samoj prirodi našeg društva. A tu "kompromisa" ne može biti
Slobodan Divjak: Antej ili Ahasver
"Filip Višnjić" i Službeni glasnik, Beograd 2008.
Muharem Bazdulj (Travnik, 1977) spada u red najdarovitijih pripovedača mlađe generacije na našem jezičkom području. Zbirka priča pod nazivom Čarolija, koju je premijerno upravo objavila izdavačka kuća "Gradac", prva je knjiga kojom se Muharem Bazdulj predstavlja književnoj publici u Srbiji. Pre nje, u Bosni i Hrvatskoj objavio je osam naslova – zbirke priča One Like A Song (1999), Druga knjiga (2000) i Travničko trojstvo (2002), kraće romane Koncert (2003), Đaur i Zulejha (2005) i Tranzit, kometa pomračenje (2007), zbirku eseja Poslovi i dani (2005) i zbirku pesama Heroes (2005). U međuvremenu je objavljivao tekstove i eseje u novinama i časopisima širom nekadašnje Jugoslavije, pored ostalih u sarajevskim "Danima", splitskom "Feralu", zagrebačkom "Zarezu". Stalni je saradnik "Vremena". U Čaroliji se nalazi trinaest priča. Uz saglasnost izdavača i autora, prenosimo jednu od njih
"Inicijativu ima onaj ko diktira pitanja. Odgovori mogu slobodno da variraju, do krajnosti. Nebitno je, sve dok se postrojavamo uz ove ili one autoritete i koljemo po rupčagama kada njihovi interesi dođu u sukob ili krenu da prave neki novi raspored"
