Povodom jednog stiha, jedne knjige i jedne godišnjice

Dalmacija u mom oku

Među klubovima iz jugoslovenske fudbalske "velike četvorke" Hajduk je imao geografski najrazuđeniju navijačku bazu i također – kako bi se danas reklo – najmultietničkiju. Nijednom klubu crvena zvezda na grbu nije bolje stajala, čak ni Crvenoj zvezdi. Kažu da je Smoje demonstrativno prestao ići na Hajdukove utakmice nakon što je zvezda skinuta sa Hajdukovog grba. Znao je Smoje da je zvezda sa Hajdukovog grba i zvezda iz stihova Tina Ujevića i Krste Jurasa ista zvijezda previsoka. Ta je zvezda simbol jugoslovenske Dalmacije na istorijskoj vertikali koja ide od Matije Bana i Tina Ujevića preko Miljenka Smoje i Frana Cetinića pa sve do Arsena Dedića i Igora Mandića

Intervju – Slavko Štimac, glumac

Osećaj za meru

"Nisam odrastao kao ostala deca; odrastao sam na filmu. Za razliku od ostalih, nisam, recimo, imao đačke ekskurzije, nisam prolazio kroz one faze odrastanja i školovanja kroz koje su prolazili moji vršnjaci. Naprosto, nisam iživeo radost igranja sa decom; uvek sam nekud žurio; kao da sam hteo da budem na dva mesta istovremeno. A to za dete ume da bude veoma naporno. Verujem da je moj način odrastanja bio brži, direktniji, suroviji... I tu postoji mnogo praznina"

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"

Mladi u Srbiji i Sloveniji

Gde je život

Dok se u istraživanju mladih u Srbiji otkriva visok nivo nezadovoljstva sopstvenim finansijskim položajem i snažan osećaj nedostižnosti poželjnog i potrebnog za normalan život, izjave slovenačkih studenata su u velikoj meri drugačije

Odgovor na tekst Muharema Bazdulja (»Kursadžije iz Muzeja savremene umetnosti«, »Vreme« broj 1145)

Jugoslovenski drangularijum

Jugoslavija je, u kursadžijskoj perspektivi, politički predmet analize, a ne frajerski drangularijum koji ovih dana dobro kotira na berzi jugonostalgije

Knjige – Božidar Jakšić, Mišljenje kao diverzija

Suočavanje s dosezima jedne marginalizovane epohe

"Praxisa" danas nema niti ga može biti. Drugačija su vremena i kontekst je različit. Čini se, ipak, da strahovanja dežurnih ideologa (zapravo njihovih nalogodavaca) od toga "zmajeva sjemena" s protokom vremena nisu umanjena. Možda to nešto govori o potencijalu koji se u neka minula vremena razvio u jednoj svojedobno marginaliziranoj i onemogućenoj zajednici. A možda je u pitanju tek preventivna paranoja. Ili paranoja naprosto. Kako bilo, knjiga Božidara Jakšića ostaje nezaobilazna literatura za sve koji bi bez predrasuda htjeli vrednovati misaone dosege filozofije i društvene teorije u Drugoj Jugoslaviji

Reagovanje – »Šta je kome Jugoslavija« (»Vreme« br. 1144)

Nerođeno jugoslovenstvo i rasne fantazije

Najočiglednija besmislica je Midžićeva teza o sahrani jedne (monarhističko tradicionalističke) Jugoslavije, čiji je simbol u pozitivnom i negativnom smislu bio Crnjanski, i rođenju druge, ristićevske socijalističko-internacionalističke, da bi potom tvrdio da Jugoslavija nije ni rođena?! To je svakako zbog toga što je ristićevska generacija svojom ideološkom opijenošću u temelje te "nerođene" (nadrealističke?) Jugoslavije ukopala i uređaje njenog samouništenja

Odgovor na reagovanje Svebora Midžića »Šta je kome Jugoslavija« (»Vreme« br. 1144)

Kursadžije iz Muzeja savremene umetnosti

U reagovanju na moj tekst Midžić izjednačava Mladu Bosnu i Sarajevski atentat sa VMRO-ustaškom zavjerom i atentatom u Marseju. Iste su to stvari, kaže Midžić, samo što Vladu Černozemskog Crnjanski i Bazdulj ne bi glorifikovali. (To za glorifikaciju je tačno.) Iz ovog izjednačavanja proizilazi sve ostalo: Midžićevo pristajanje uz maksimu da je svaka (realno postojeća) Jugoslavija zapravo Srboslavija odnosno izjednačavanje jugoslovenstva kojeg simbolizuje, recimo, Miloš Crnjanski (ili Andrić ili čak Njegoš) sa velikosrpstvom i sa četničkom kamom. Uvođenje kame je najtelalskiji momenat u Midžićevom reagovanju; on koji ne vidi kontinuitet između dviju Jugoslavija, htio bi maltene da poveže Crnjanskog sa Srebrenicom

Intervju – Nenad Janković

Smisao nadrealizma dr Neleta Karajlića

"Ključni nesporazum među narodima u regionu detektuje se u dijagnozi prirode sukoba devedesetih. Da li je to bio građanski rat ili je bila agresija? Teza da je bio građanski rat ne samo da je istinita, već garantuje pomirenje bez kojeg nema napretka na ovim prostorima. Teorija da je bila agresija garantuje nove sukobe. ‘Međunarodnoj zajednici’, sili koja mešetari posljednjih 300 godina na ovom prostoru, direktno je u interesu da se na Balkanu nikad ne zakopaju ratne sjekire. Otuda njihovo insistiranje na tome da je bila agresija biva logično i razumljivo. To je osnovno ishodište posljednjih presuda Haškog tribunala. Da nikad ne dođe do pomirenja"

Još jedanput o Jugoslaviji

Iskra u oku

U Muzeju istorije Jugoslavije prvog decembra, na rođendan prve Jugoslavije, otvara se izložba "Jugoslavija od početka do kraja". Ove nedelje pada i dvadeset deveti novembar, Dan Republike, rođendan druge Jugoslavije. U naše vreme priča o Jugoslaviji pokušava da se liši svakog političkog sadržaja. A u politici je ključ, politika je krucijalna dimenzija jugoslovenske ideje i jugoslovenskog projekta. Nije se Jugoslavija sastavljala zbog kinematografije, popularne muzike ili fudbala, sastavljala se iz političkih razloga. Biti subjekt, biti slobodan, biti (politički) faktor, ne biti kolonija, ne biti resurs, ne biti okupiran – zbog toga se sastavljala Jugoslavija. Sve drugo dolazi posle

Intervju – Branka Petrić, glumica

Život sa Bekimom

"Za rođendan od pobratima, pisca Klerka Hafekera i scenariste filma Dezerter u kome je igrao kauboja, Bekim je na poklon dobio pištolj. Dino de Laurentis mu je, sećam se, objasnio da bi svaka filmska zvezda u svojoj karijeri morala barem jednom da odigra ulogu kauboja; tako je Bekim otišao u Španiju. Odatle se vratio sa tim pištoljem, veoma lepo dizajniranim. Ako čovek pažljivo pročita pesmu na kraju Bekimove knjige... Bože, doživela sam šok! Dobro, čitala sam je i pre. Ali, tek kada je otišao, shvatila sam da je zapravo sve naslutio. Nebeska plućna krila su usisala moju zvezdu
Otpljunuće je kao ugljenisani metak
Ugarak
Kao otpadak... Svi simboli završetka njegovog života sadržani su u toj pesmi"

Sto godina albanske državnosti

Još jedno nacionalno buđenje

Albanija je sve do raspada Jugoslavije i formiranja malih državica bila najmanja zemlja na Balkanu i jedina islamska država. Tek je početkom 20. veka prestala da bude geografski pojam i bila priznata kao nezavisna država

Intervju – Miloš Milovanović, pomoćnik ministra poljoprivrede

Koliko košta poljoprivreda

Ovo je zaista novo: podrška poljoprivrednoj proizvodnji više neće da bude kako se kom ministru (poljoprivrede) ćefne, već će da bude uređena zakonom, ako bude usvojen

Intervju – Dejan Savićević (ceo tekst)

Bio sam drzak, ali nikad ohol

"Mojim prelaskom u Zvezdu, Budućnost je, osim postavljanja reflektora na gradskom stadionu, dobila i veliko obeštećenje. Pored toga, Miloš Slijepčević je pristao i na to da, u sklopu mog prelaska u Zvezdu, Robne kuće Beograd preuzmu titogradsku fabriku tekstila Titeks, sa sve magacinima prepunim Titeksovih džempera i ostale garderobe. Smiješno zvuči, znam, ali, vjerujte, čak i u odnosu na ugovore koje potpisuju današnji fudbaleri, moj ugovor sa Crvenom zvezdom nije bilo tako loš"

125 godina Siemensa u Srbiji

Od kralja Milana do danas

Prva javna termoelektrana, prva električna centrala, prva automatska telefonska centrala, udobniji prevoz za Beograđane, blještavi sjaj pozornice Narodnog pozorišta u Beogradu i mnogo entuzijazma

Koliko košta vozačka dozvola

Dugo putovanje u krug

Program obavezne obuke budućih vozača propisan Pravilnikom o teorijskoj i praktičnoj obuci kandidata za vozače, gotovo je identičan onom od pre pola veka, uključujući i obaveznu obuku za pružanje prve pomoći, samo što tada to nije koštalo koliko dve-tri prosečne plate

Lični stav – Povodom sahrane dr Pavla Arsena Karađorđevića

Konkordat, banovina, antisemitizam i Trojni pakt

Dok je Pavle Karađorđević bio knez Kraljevine Jugoslavije nije došlo samo do pristupanja Trojnom paktu nego i do potpisivanja konkordata sa Vatikanom, "krvave litije" u Beogradu, do stvaranja Banovine Hrvatske i uvođenja dva zakona uperena protiv "osoba jevrejskog porekla". Ukratko: njegova politika bila je u sukobu sa Srpskom pravoslavnom crkvom, interesima delova srpskog naroda i antisemitska

Popis poljoprivrede

Pogled na smrdljivi sir i još bolje

Reč je o ozbiljnom poduhvatu: pripreme traju više godina, a Republički zavod za statistiku je već sproveo Probni popis poljoprivrede 2009. i Pretpopisni test popisa poljoprivrede 2010. godine

Intervju – Aleksandar Konuzin, ambasador Ruske Federacije u Beogradu (ceo tekst)

Ne mogu da budem veći Srbin od vas

Povlačenjem prvobitnog nacrta svoje Kosovske rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2010. godine, čija je suština bila da "jednostrana secesija ne može biti prihvatljiv način za rešavanje teritorijalnih pitanja", Srbija je Rusiju stavila pred svršen čin. Za "jedinog strateškog partnera Srbije" to je bilo potpuno neočekivano. Rusija se zalaže za saradnju Srbije i Evropske unije, ali se protivi učlanjenju u NATO. Sudeći prema izjavama članova nove vladajuće koalicije, kao i prema prvim potezima srpskog rukovodstva, Srbija i Rusija će se "zaista" približiti i ući u kvalitativno novu etapu bilateralnih odnosa

Kultura sećanja – Sudbina Podunavskih Švaba i informbiroovaca (ceo tekst)

Pa, znate kako je, ubijalo se

U Vajmaru je u organizaciji Memorijalnog centra "Buhenvald", a u saradnji sa moskovskom institucijom Memorijal, otvorena izložba "Gulag – tragovi i svedočanstva 1929–1956" o logorima u Sovjetskom Savezu za vreme Staljinove vladavine, kroz koje je prošlo oko 20 miliona zatvorenika. Memorijalni centar "Buhenvald" je sebi stavio u zadatak da, osim istraživanja užasa nacizma, proučava i pojave makar i samo donekle slične onome što se događalo u nacističkoj Nemačkoj. U okviru pratećih priredbi o logorima u bivšoj Jugoslaviji, o "logorisanju" Podunavskih Švaba i o "administrativnom upućivanju na društveno korisni rad" na Golom otoku, o tome kako je Mirko Tepavac zgrožen stanjem i "robovlasničkim" odnosima koje je zatekao celo rukovodstvo jednog logora u kome su bili zatvoreni Nemci poslao na Sremski front, govorio je Ivan Ivanji. Taj govor prenosimo u celosti

Intervju – Vojo Stanić, slikar

Živjeti i umrijeti od smijeha

"Volim život i žao mi je što ću umrijeti. Ako mi se to uopšte jednom dogodi. A izgleda da hoće. Mada, vazda velim da ne idemo nigdje; sve što se vidi i čuje, traje vječno"

Dobrica Ćosić po drugi put među Hrvatima

Famoznih 400 budalaština

Moj beogradski dnevnik je rezultat čudnovate međusobne simpatije i nekog poluprijateljstva što se razvilo između Hudelista i Ćosića za vreme Hudelistovog rada na ambicioznom projektu o sukobu Hrvata i Srba u dvadesetom stoleću

Stogodišnjica srpskog ratnog vazduhoplovstva

Laste i lastavice iznad Batajnice

Vojno vazduhoplovstvo dočekuje svoj stoti rođendan sa samo četiri koliko-toliko savremena borbena aviona MiG-29, a jubilarni aeromiting u Batajnici potvrđuje da je pokrenuta procedura izbora novog višenamenskog aviona

Nuspojave

Nagradni kviz

Ko li je autor kojem je čak i Slobodan Milošević mondijalističko-sorosovski izdajnik, i kakve on veze ima sa svima nama

Postolimpizam

Krštavanje jarića ili kako doživeti stotu

Milica Mandić – Prvo zlato za Srbiju

Dobra priča

In Memoriam

Svetozar Gligorić

(1923–2012)