Crna Gora - Milo Đukanović
Personifikacija modernosti
Francuska - Segolen Roajal
Zašto je vole
Izjave nedelje za godinu 2006
Sedam šampiona
Ove godine šampionsko postolje ravnopravno deli čak sedmoro aktera sa najviše izjava nedelje: Bogoljub Karić, Dušan Petrović, Nenad Prokić, Predrag Marković, Slobodan Antonić, Zoran Stojković, i naslovi u dnevnim novinama, svako sa po dve izjave nedelje. I ove godine, kao i prošle, niko nije osvojio drugo i treće mesto.
Deset događaja 2006
Mirni dani puni istorije
U godini 2006. u Beogradu je ponavljano Kosovo, Kosovo, Kosovo, a u Briselu Hag, Hag, Hag. U tom procepu 2006. je ličila na "čekanje Godoa", sudeći bar po čekanju na događaj koga nema – potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU-om, a vize i da ne pominjemo... Nade su bile porasle 26. januara 2005. kada je usvojena Studija o izvodljivosti i 15. decembra 2005, kada su pregovori počeli, i Koštuničina vlada se hvalila da je uspela ono što nije uspela prethodna reformska vlada. U aprilu 2006. Brisel zamrzava pregovore sa Srbijom zbog neizvršavanja haške obaveze. To je izazvalo parlamentarnu krizu u Srbiji koja je trajala sve do raspisivanja izbora (ostavka Miroljuba Labusa, rascep u G17 plus, rekonstrukcija vlade, odložena demisija ministara G17 plus). Pokušaji da se pregovori nastave uz primenu od Evropljana odobrenog Akcionog plana za saradnju s Hagom nisu uspeli, pa se obećavajući uspeh pretvorio u neuspeh Koštuničine vlade. Došlo je nekoliko uteha: verbalna podrška Srbiji stigla je iz Brisela sredinom decembra; prijem Srbije u Partnerstvo za mir 14. decembra (vojska i kabinet predsednika Tadića ovo su ocenjivali kao značajan napredak, što je ljutilo Karlu del Ponte i nekoliko prohaških komentatora u Beogradu); otvorena je kancelarija NATO-a u Beogradu, (što je ljutilo radikale i socijaliste), i ulazak Srbije u predsoblje za ulazak na tržište Evropske unije potpisivanjem ugovora o pristupanju asocijaciji CEFTA, koja čini bescarinsku zonu od oko 30 miliona ljudi, što je vlada prilično reklamirala, a što je opet, iz nekih protekcionističkih razloga, ljutilo radikale.
Intervju – Zilka Spahić-Šiljak, teološkinja
Islam i feminizam
"Smatram da ženama niko ne može popraviti situaciju niti doneti dobra ako to one same ne žele. U velikoj meri su same odgovorne za situaciju u kojoj su danas, jer nisu želele da preuzmu odgovornost"
Čečenija
Čečenski Če
Čečenski premijer Ramzan Kadirov predstavlja savremeni ideal za Severni Kavkaz jer simboliše mučenika, surovog vladara i lepotana
Zdravstvo
Visok pritisak lekarskog esnafa
Da li zbog neznanja, žurbe, različitih esnafskih interesa ili političkih pritisaka Komora zdravstvenih radnika Srbije nesigurno je napravila prve korake
Ekonomija u izbornoj kampanji
Pitanje hleba i lopova
Sudeći po odjecima koje izazivaju u javnosti, stiče se utisak da ovoga puta ekonomske teme imaju daleko bolju prođu u predizbornoj kampanji nego što je to bio slučaj uoči ranijih parlamentarnih izbora u Srbiji
Zoom
Ko vas sve šiša – vrline iskrenog govora i mane jalove kuknjave da se ništa ne menja
Mile Ilić ponovo startuje u politici s 23. mesta izborne liste. Ništa neobično. Ovde nema partije koja nije udomila nekog bivšeg SPS-ovca pa što ne bi i SPS. Ali, to je slab dokaz da je sve isto kao i onda
Vodič kroz mala i srednja preduzeća (10) – Enigma Idea, Beograd
Kvalitet proizvoda i brzina isporuke
"U poslovanju smo se sretali i sa nelojalnom konkurencijom i sa damping cenama. Mi nikad nećemo napraviti loš a jeftin proizvod da bismo se probili na tržištu, što prepoznaju i u inostranstvu, tako da smo ove godine počeli da izvozimo specijalizovane kontejnere za rudnike na tržištu Švedske", kaže direktor Colja
Okrugli sto o zaštiti životne sredine i održivom razvoju u gradu Pančevu
Akciona koncentracija
Posle serije ekoloških incidenata tokom novembra 2006. godine u Pančevu, ostalo je mnogo otvorenih pitanja o zaštiti životne sredine i održivom razvoju ovog grada. Gde se problem u Pančevu nalazi, zašto se neprestano dešavaju ekološki incidenti, šta treba da se učini da bi se ti problemi rešili i koliko će pomoći novi akcioni plan? Kako bi se odgovorilo na ova pitanja, nedeljnik "Vreme" je organizovao okrugli sto na kom su se prvi put javno i na jednom mestu okupili predstavnici nadležnih republičkih organa, lokalne samouprave i Južne industrijske zone, pokušavajući da pred brojnim novinarima odgovore na ključna pitanja u vezi sa ovim problemom. Okrugli sto je održan 6. novembra u Medija centru, a u njemu su učestvovali Srđan Miković, predsednik Opštine Pančevo, Ljiljana Stanojević iz Uprave za zaštitu životne sredine Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine, Željko Martinović iz Ministarstva rudarstva i energetike, Goran Vujuć sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, Đorđe Mihajlović, direktor funkcije razvoja NIS-a, Dragan Vučur, pomoćnik direktora NIS Petrola za razvoj i investicije, Nikola Garić, direktor NIS Petrol Rafinerija i Šandor Ambruš, zamenik generalnog direktora HIP Petrohemije. Voditelj okruglog stola bio je Slobodan Bubnjević, novinar "Vremena"
Lisica i ždral
I give up
Raša te večeri beše doneo novu jamahu da je isproba uživo: motrio je gde bi ju mogao odložiti ako pre prvog akorda udari Srbin na Srbina
Stranački život
Stidljivo i polovično
Političke partije su se setile određenih marginalnih grupa, neke su podsećale na svoje lidere čija su prava uskraćena, a neke su se setile i životinja
Najbolji ministar u kampanji
Sve su priče ispričane
Majstori na kući, čije je ključeve u kutijici uručio ministar Ilić, stigli sat pre ministra, i ostali i kad oni i njegovi da žvaknu šerpu sa pečenjem
Izborna kampanja
Eho iz Haga i Brisela
Vesti i tumačenja: kraj Šešeljevog štrajka glađu i ohrabreni radikali, eho briselskih rasprava, kosovska karta, bitke u bliskom okruženju, bitka za glasove autonomaša, prethodno glasanje o listi DS-a, drumska i kalabrijska mafija...
Zoom
Pogled s tornja – šta je Srbiji skupo i kolika je Šešeljeva cena
Ko pravično ne sudi o svojim neprijateljima, neće pravično suditi ni o prijateljima, ali u toj disciplini srpska politička i društvena elita tek se uvežbava
TV manijak
Potrošačka TV korpa
Izjava nedelje
„Mnogi nisu došli jer su mislili da je u pitanju neka greška.“
Slobodan Antonić, politički analitičar, na skupu koji je organizovao Helsinški komitet za ljudska prava, kao dijalog neistomišljenika, na temu "Šta blokira proces suočavanja sa prošlošću u Srbiji"
Izborna kampanja
Dvojci i kormilari
Šešeljev testament, kongres SPS, konvencija DS, konvencija DSS–NS, nove liste
Navigator
Lipe cvatu…
Vreme izazova (2)
Kolika je cena socijalne pravde
Vreme izazova
Kolika je cena socijalne pravde
Dok u EU-u vlada prilična saglasnost da socijalna pravda deluje podsticajno za ekonomski razvoj, u zemljama u tranziciji, u koje spada i naša, ona se češće vezuje za troškove i rashode. Čak i stranke sa vidljivom socijaldemokratskom orijentacijom u svojim programima ne pokazuju jasno svojim delovanjem kom modelu teže, i na koji način misle da uključe građane u dijalog. I dok je "evropski socijalni model" nužno predmet društvenih sukoba i političkih konflikata u zemljama EU-a, u Srbiji prava debata zapravo još nije ni počela. Namera četvrte tribine koju je ove godine nedeljnik "Vreme" organizovao u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert" – u višegodišnjoj seriji debata pod nazivom "Vreme izazova" – bila je da preispita kvalitet dijaloga političkih aktera i javnosti o socijalnim temama i društvenim prioritetima u Srbiji, i da otkrije gde su se u Srbiji danas izgubile socijaldemokratske vrednosti. Na tribini koja je održana 22. novembra u Centru za kulturnu dekontaminaciju učestvovali su Zoran Lutovac iz Fondacije "Fridrih Ebert", Božidar Đelić, bivši ministar finansija, Gordana Matković, bivša ministarka za rad i socijalnu politiku, Dragoljub Mićunović, predsednik Političkog saveta Demokratske stranke, i Vladimir Todorić iz Pravnog foruma, urednik "Srpske pravne revije". Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka "Vremena".
Haški tribunal
Radikalna dijeta
Istog dana kada su u Srbiji raspisani parlamentarni izbori, Šešelj je započeo štrajk glađu
Kampanja 2007
Izborne magle
Suđenja, svedočenja i Šešeljev slučaj kao radikalski povod za ofanzivu protiv "dosmanlija", zatvorski "test moći", "slatka jeza" i traženje socijalnih partnera