Nuspojave

21.јул 2010. Teofil Pančić

Bluz za crne limuzine

Uz sva objektivna i subjektivna ograničenja, Josipović i Tadić ovakvi kakvi su jesu idealna metafora novog početka Srbije i Hrvatske

Ljudi koji odlučuju

21.јул 2010. Ivana Milanović Hrašovec

Ko su sudije Međunarodnog suda pravde

Bar trećinu sudija sadašnjeg sastava čine profesori, a ostalo su karijerne diplomate. No, iako u manjini, profesori sudu daju naročitu intelektualnu težinu, pa su i uticajniji. Profesori tako mogu težiti da šire, fundamentalnije objasne problematiku predmeta nego što se to od suda uopšte zahteva i nastojati da svojom odlukom uspostave nekakav princip za budućnost, dok diplomate mogu pre svega biti vođene idejom brzog i praktičnog razrešenja problema, pa kao konzervativniji mogu biti skloni užem tumačenju problema

Infrastruktura

21.јул 2010. Zoran Majdin

Kineski most i turski autoput

Zajednički imenitelj za ova dva značajna infrastrukturna projekta je da su dogovoreni na najvišem političkom nivou, da nije raspisan tender, da (još) nije kompletirana tehnička dokumentacija, da oba treba da budu završena do 2014. kao i da ih finansira Eksim banka

Nemačka između svetskih sila

21.јул 2010. Jovan Hiršl

Srebrni ibrik dinastije Tang

Posle puta kancelarke Angele Merkel u Rusiju i Kinu nazire se promena odnosa u svetu. SAD za Nemačku jeste i ostaje najvažniji politički i vojni saveznik, ali na privrednom planu Amerika je konkurent, tu i tamo, kao u automobilskoj industriji ili poljoprivredi, čak i protivnik. S druge strane, sve moćnije zemlje na istoku, Rusija i Kina, nisu više politički i vojni protivnici ili čak neprijatelji, a u privrednom pogledu postaju najvažniji partneri

Nova Rusija

14.јул 2010. Marko Milovanović

Kalup za mlade lidere

Najočigledniji problem u letnjem kampu Seliger 2010 bila su pravila koja su bila jednaka kako za Ruse tako i za strance. Svi su bili primorani da se bude rano, uz zvuke ruske himne, koja je puštana preko razglasa. Potom bi usledio jutarnji sastanak koji počinje pop muzikom sa patriotskim i provladinim prizvukom, nakon čega se trči i rade vežbe. Svi moraju da budu tačni u minut, inače dobijaju nekakvu bušotinu u bedževima koji se nose oko vrata, što predstavlja neku vrstu kazne. Nakon velikog broja žalbi stranih učesnika organizatorima foruma, gostima iz inostranstva bilo je tolerisano nepoštovanje pravila vezanih za fizičke aktivnosti

EXIT 2010 – Jedan dan na festivalu

14.јул 2010. Dragan Kremer

Šoping molovanje

Što smo mi tako turistički na EXIT-u, ni po jada, nego cenim da većini (mlade) publike to dođe kao nekakav šoping-mol za (živu?) muziku: šetkaš po ogromnoj građevini, razne ponude birkaš, isprobavaš, cenjkaš se, troškariš, srećeš ljude, pijuckaš, odmaraš... opuštencija, a možda i ‘nagaziš’ nešto baš super

Filmovi koje nismo gledali

14.јул 2010. Ivana Milanović Hrašovec

Jednokratna kinematografija

Nema cenzorskog tela, nema agitpropa, nema sudskih zabrana, ali pojavila se grupa filmova koja nikad nije došla do bioskopa. Reč je o filmovima finansiranim od države koji su previše loši čak i po merilima viđenim za postpetooktobarski srpski film

Gde su danas – Lideri Narodnog pokreta Otpor

14.јул 2010. Jovana Gligorijević

Dnevnik jedne mladosti

Otpor kao glavna perjanica i simbol borbe protiv Miloševića pretvorio se u rasadnik mladih kadrova i državnih funkcionera. Deset godina nakon pada Miloševića, nije loše podsetiti se gde su i šta danas rade oni koji su tih dana smatrani uzdanicama i reprezentima svetle budućnosti koja stiže u Srbiju čim padne Sloba

Bečki pozorišni festival

Generacija (ex) YU

Jedan od glavnih tematskih blokova ovogodišnjeg Bečkog pozorišnog festivala bio je posvećen pozorišnim stvaraocima sa prostora bivše Jugoslavije. Najjači utisak na kritiku i publiku ostavile su predstave Generacija 91-95 Zagrebačkog kazališta mladih i Šuma blista Ateljea 212

O prvom glumcu na čelu narodnog pozorišta

14.јул 2010. Zorica Janković

Portret pred odlazak

Pola veka posle osnivanja, Narodno pozorište u Beogradu je prvi put za svog upravnika dobilo jednog glumca. Bilo je to tačno pre sto godina

Nuspojave

14.јул 2010. Teofil Pančić

Draga, ne budi peder

Zaštitnik građana se poduhvatio neke vrste oblikovanja poželjnog obrasca "politički korektne" službene, ali i ukupne javne komunikacije, što je vrlo klizav teren

Rodonačelnici tabloidne štampe – Pera Todorović (1852–1907)

14.јул 2010. Dimitrije Boarov

Legenda našeg modernog žurnalizma

Bez obzira na to što su ga na burnom životnom putu neprestano pratile kontroverze, Pera Todorović je postao legendarni lik modernog srpskog žurnalizma baš zato što je imao lucidnost i inteligenciju da ostane nezavisna ličnost čak i kada je bio u službi drugih, jer je zapravo uvek pisao u javnom interesu

Intervju – Bojan Dimitrijević, istoričar, Institut za noviju istoriju Srbije

14.јул 2010. Jovana Gligorijević

Frustracija kao prelomna tačka

Analize koje je uradila CIA 2003. pokazale su da su vazdušni udari snaga NATO-a bili značajni za slabljenje moći Republike Srpske, ali da su pre svega zajednička ofanziva muslimansko-hrvatskih snaga i politički pritisak međunarodne zajednice uticali da se rat završi. Ali, to je naknadno mišljenje. Tokom 1995. i početkom 1996. bilo je uvreženo mišljenje da su Amerikanci, a onda i NATO, svojim vazdušnim udarima, najviše doprineli brzom kraju rata

Srpsko-evropska posla

14.јул 2010. Marija Vidić

»Smešno« đubre, ozbiljan posao

Dok se većina Evropljana svađa da li je dovoljno reciklirati 65 ili baš mora 85 odsto otpada, u Srbiji reciklaže gotovo i nema, a o njoj se ni ne govori previše

Srbija i NATO (4)

14.јул 2010. Filip Švarm

Ratno krštenje u Bosni i Hercegovini

Kada je 28. avgusta 1995. od minobacačke granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo trideset osam osoba, a devedeset ranjeno, NATO je započeo široko bombardovanje položaja Vojske Republike Srpske. Ova operacija, nazvana "Razborita prisila", trajala je od 30. avgusta do 21. septembra 1995. NATO je u okviru nje izveo preko tri hiljade borbenih letova, a VRS je iznad Pala oborila francuski "miraž 2000K" i zarobila dva pilota

Na licu mesta – Kejptaun i Zemlja vina

14.јул 2010. Momir Turudić

Najlepše lice zemlje podela

Hrišćanstvo su u Južnu Afriku doneli misionari iz Evrope, danas oko 80 odsto stanovništva pripada ovoj religiji. Biskup Dezmond Tutu je jednom rekao: "Kada su došli, imali su Bibliju u rukama, a mi zemlju. Rekli su nam: ‘Hajde da sklopimo oči i da se molimo’. Kada smo otvorili oči, mi smo imali Bibliju u rukama, a oni zemlju." Vera je važan deo svakodnevnog života u Južnoj Africi, mada je ovde hrišćanstvo često izmešano sa drevnim verovanjima, pa nije čudo da su mir vernika čak i u dvorištima bogomolja prethodnih nedelja remetile vuvuzele