Nedela i krivica
"Patriotizam na delu"; VREME 1140
"Patriotizam na delu"; VREME 1140
Poseban značaj za regrutovanje mladih kadrova na fakultetima imaju uslovi izbora u zvanje asistenta (što je način na koji najveći broj predavača kod nas započinje akademsku karijeru), kao i izbori u druga (viša) nastavnička zvanja. Taj sistem kod nas proizvodi prosečnost
"Nekažnjavanje, ignorisanje, potcenjivanje ili prikrivanje nasilja prema ženama stvaraju pogodno okruženje za rast i ponavljanje nasilja, a atmosfera nekažnjivosti stvara osećaj pravne nesigurnosti i navodi na zaključak da zaštita i ostvarivanje ljudskih prava ostaje samo deklarativna"
Ako je najveći pojedinačni vlasnik izašao iz posla, a obećao da će sve svoje dugove vratiti i svoj deo dati novinarima – zašto je došlo do gašenja
Drugu godinu zaredom Srbija je poslednja u konkurenciji zemalja regiona, barem kada je reč o listi najboljih zemalja za poslovanje
Jeremić je zakazao "suđenje Haškom sudu" i ispostavlja se u očima srpske najšire javnosti da je on pravi čovek na pravom mestu, bez obzira na to koliko nas to košta
Ako odbacimo stabilnost cene, što realno i nije najvažniji faktor, Amerika je kao najveći potrošač ovog resursa tokom poslednje četiri decenije obezbedila nešto daleko značajnije – stabilnost u snabdevanju naftom. Ako u tu svrhu SAD nisu štedele ni resurse ni ljude niti svetski poredak, zašto bi to ugrozile iz nekih tamo ekoloških razloga
Knjiga Vladimira Gvozdena Srpska putopisna kultura 1914–1940 je vanserijski teorijski rad besprekorne akademske forme, a pre svega pametan, uzbudljiv i duhovit tekst
U Zagrebu je, u prostorijama Hrvatskog društva pisaca, 20. novembra održan skup posvećen Bori Ćosiću, povodom osamdesetog rođendana ovog pisca. Na njemu su učestvovali, između ostalih, Igor Mandić, Zdravko Zima, Nenad Popović, Predrag Matvejević, Velimir Visković, Dubravka Bogutovac, Tomislav Brlek itd., kao i kolumnista i kritičar "Vremena" Teofil Pančić, čiji tekst objavljujemo. Svi prilozi sa skupa biće objavljeni u časopisu "Književna republika"
"Domaći film bukvalno se guši u ogromnoj masi američkih filmova koje naši distributeri favorizuju. Kada dođete ispred bilo kog multipleksa, to više liči na ulaz u Diznilend nego na bioskopsku salu. Neverovatno! Otimamo od svojih da bismo dali američkim producentima. Slično kao Superhik u Alanu Fordu koji otima od siromašnih da bi dao bogatima. Ako hitno ne donesemo zakon koji štiti domaći film, bojim se da nam predstoji Smrt filma na Balkanu"
Na kraju, ostaje jezivo podsećanje da je svako ko čini nasilje nad slabijima potencijalni ubica, da za tako nešto nema nikakvog opravdanja i da o tome treba misliti mnogo pre nego što se ubistvo desi
Rakete koje su doletele čak do Tel Aviva i Jerusalima stvaraju u Izraelu pravu ratnu psihozu. Zbog sve savremenijeg i brojnijeg oružja kojim raspolaže Hamas Izrael smatra da u vojnoj akciji "stub odbrane" "jednom za svagda" treba da uništiti njegovu vojnu strukturu. Dok traju raketni napadi na pojas Gaze, Izrael je mobilisao preko 40.000 rezervista spremnih za kopnenu ofanzivu. I palestinski Hamas spreman je na rat, a svetska diplomatija, opet jednom, ne zna šta da radi. Državna sekretarka SAD Hilari Klinton prekinula je azijsku turneju i uputila se u Izrael. Pokušavaju da posreduju i Nemačka, Turska i Egipat, čiji je predsednik Mohamed Mursi govorio o "grotesknoj izraelskoj agresiji". Za to vreme Hamasu lagano ponestaju rakete, a Izraelu presretači raketa
Direktori Centralne obaveštajne agencije SAD (CIA) smenjivani su i podnosili su ostavke iz raznih razloga od 1947. do danas. Uglavnom je to bilo pitanje smene administracija; ponekad poneki propust ili skandal. Ali, general Dejvid Petreus, slavljeni i hvaljeni komandant ekspedicionih snaga SAD koga je predsednik Obama doveo na čelo Agencije, morao je da podnese ostavku zbog ne baš sasvim dokazane sumnje na brakolomstvo. Bila je to kobna i nepotrebna kombinacija histerije "domovinske bezbednosti" i američkog licemerja
Idealni štrajkovi su oni koji nikome ne smetaju, koje niko ne vidi, i radnici koje niko ne čuje
Kada je Franjo Tuđman u predvečerje "Oluje" na Brionima rekao "da Srbima treba dati puta, sve im tobože garantujući ljudska prava", Ante Gotovina i Mladen Markač dobro su ga razumeli: ko god je u Hrvatskoj vojsci hteo da pljačka, pali i ubija dobio je odrešene ruke
Haški tribunal je u Hrvatskoj, kao nikad dosad, postao oličenje pravednosti i nezavisnosti, žrtve "Oluje" i prognane hrvatske Srbe niko nije pominjao, kao ni činjenicu da je žalbeno veće oslobađajuću presudu doneo tesnom većinom
"Dolazimo kao neprijatelji. Kao vuk kad upada u stado ovaca, tako dolazimo" (Jozef Gebels, 30. april 1928)
Ivica Dačić, premijer, konstatujući da Hrvatska nije sama isposlovala odluku Haškog tribunala o oslobađanju generala Gotovine i Markača, "već joj je u tome pomogao Veliki brat koji je s njom i pripremao akciju Oluja". ("Danas")
Od srede 14. novembra politički život Srbije bogatiji je za jednu stranku. Metaforički jak naziv Treća Srbija, međutim, sa sobom ne povlači ništa suštinski novo. Reč je o tvrdo desnoj partiji proistekloj iz Pokreta Dveri, a ni imena njenih osnivača nisu nova i nepoznata javnosti
"Prva lekcija novinarstva"; VREME 1140
Činjenica da u većini časopisa iz oblasti društvenih nauka dominantno objavljuju autori koji su zaposleni u kući izdavača govori o tome da časopisi često ne služe da bi se u njima unapređivao kvalitet naučnih istraživanja, već prvenstveno kao sredstvo pomoću koga se stiču poeni za napredovanje u naučnoj karijeri
Parapatriotsko zgražavanje nad izricanjem notornih činjenica zapravo je "hinjeno", ono je neka vrsta inscenirane histerije
U Ulici Gavrila Principa, u kvartu nekadašnjeg prestižnog dela Beograda, u sivilu zgrada lepotica naše arhitekture, čija se šminka odavno razmrljala, nalazi se izlog u kojem ima što nigde nema. Mala, veća, pa najveća liciderska srca, išarana filigranskom preciznošću, a u sredini ogledalce, pa kad se nagledaš rukotvorine, i sam se malo ogledaš...